Lubomíra Havlíková, Peter Ivanič, Martin Hetényi: Po stopách sv. Cyrila a Metoda: výberová bibliografi a českýcha a slovenských prác za roky 1945 – 2011 = In the footsteps of St. Cyril ant Methodus: ...selective bibliography of works from Bohemia and Slovakia published in 1945 – 2011, Nitra, 2013. (Marijan ŠABIĆ); Tibor Neumann (prir.): A Szapolyai család oklevéltára I. Levelek és oklevelek (1458-1526) / Documenta Szapolyaiana I. Epistulae et litterae (1458-526), Budapest, 2012. (Stanko ANDRIĆ); Izabrana dela Mite Kostića, sv. I-III, prir. Vlastimir Đokić, Zagreb, 2010.-2013. (Ivana HORBEC); Dubravka Božić Bogović: Rođenje, brak i smrt – stanovništvo južne Baranje u 18. stoljeću, Beli Manastir, 2013. (Milan VRBANUS); Matija Pavić i Milko Cepelić: Josip Juraj Strossmayer, biskup bosansko-djakovački i sriemski. God. 1850.-1900., 3. izd. pretisak, ur. Petar Strgar, prir. Mirko Ćurić et al., Đakovo, 2013. (Branko OSTAJMER); Zoran Grijak, Stjepan Ćosić: Figure politike. Lujo Vojnović i Robert William Seton-Watson, Zagreb, 2012. (Dinko ŽUPAN); Carl Bethke: (K)eine gemeinsame Sprache? Aspekte deutsch-jüdischer Beziehungsgeschichte in Slawonien, 1900 – 1945, Berlin, 2013. (Vladimir GEIGER); Ivo Pilar: Svjetski rat i Hrvati, Zagreb, 2014. (Zlata ŽIVAKOVIĆ-KERŽE); Filip Hameršak: Tamna strana Marsa: hrvatska autobiografi ja i Prvi svjetski rat, Zagreb, 2013. (Luka PEJIĆ); Filip Hameršak: Tamna strana Marsa: hrvatska autobiografi ja i Prvi svjetski rat, Zagreb, 2013. (Zlata ŽIVAKOVIĆ-KERŽE); Vinko Juzbašić: Bošnjačani u Prvome svjetskom ratu. Zapisi, dokumenti i predaja potomaka, Bošnjaci, 2013. (Branko OSTAJMER); Daniel Zec: Josip Leović (1885. – 1963.): osječki slikar, grafi čar i kipar, Osijek, 2013. (Zlata ŽIVAKOVIĆ-KERŽE); Peđa Radosavljević: Odnosi između Jugoslavije i Svete Stolice 1963-1978., Beograd, 2012. (Domagoj TOMAS); Davor Marijan: Obrana i pad Vukovara, Zagreb, 2013. (Mladen BARAĆ); Dejan A. Milić: Noć duga godinu dana: vinkovački ratni igrokaz 1990-1991., Beograd, 2009. (Šimun PENAVA); Zvonimir Šeparović: Hrvatska tužba protiv Jugoslavije (Srbije i Crne Gore) pred Međunarodnim sudom pravde u Haagu, Zagreb, 2014. (Šimun PENAVA); Ive Mažuran: Putokaz jednog života: Autobiografske zabilješke, Osijek, 2013. (Danijel JELAŠ); Acta historiae medicinae, stomatologiae, pharmaciae,medicinae veterinariae, sv. 32/1, Beograd, 2013. (Robert SKENDEROVIĆ); Zbornik Muzeja Đakovštine, sv. 11, Đakovo, 2013. (Zlata ŽIVAKOVIĆ-KERŽE); Međunarodni znanstveni simpozij o Krunoslavu Draganoviću, Sarajevo, 8.-10. studenoga 2013. (Josip MIHALJEVIĆ)
Autor je u radu, na temelju popisa našičkog vlastelinstvu iz prve četvrtine 18. st., pokušao rekonstruirati toponime na našičkom području. Prikazao je promjene eko pejzaža na našičkom području u ...razdoblju od dva stoljeća. Nastojao je utvrditi položaj šuma, oranica i livada. Pokušao je utvrditi položaj naselja koja su napuštena u 17. st. ili u vrijeme rata između Habsburške Monarhije i Osmanskog Carstva. Također je obradio mrežu rijeka, rječica, potoka, potočića te na području našičkog vlastelinstva. Nastojao utvrditi granice našičkog vlastelinstva u prvoj četvrtini 18. st. Utvrdio da se veći toponima sačuvao te ih je moguće rekonstruirati na temelju topografskoj karti. Jedan dio toponima nestao je tijekom dva stoljeća ali ih je moguće rekonstruirati na temelju današnji toponima.
Friedrich Wilhelm von TAUBE: Povijesni i zemljopisni opis Kraljevine Slavonije i Vojvodstva Srijema. Leipzig 1777., 1778. Prev. i prir. Stjepan Sršan (Osijek, 2012.). 287 str.
Hrvoje PETRIĆ: ...Pogranična društva i okoliš – Varaždinski generalat i Križevačka županija u 17. stoljeću (Samobor: Meridijani; Zagreb, 2012.). 435 str.
Zavičajnici grada Vinkovaca 1909.-1945., prir. Stjepan PRUTKI (Vukovar, 2011.). 405 str.
Dokumenti kotarske i gradske vlasti Vinkovaca 1945.-1947., prir. Marko LANDEKA, Dokumenti, knjiga I. (Vukovar: Državni arhiv u Vukovaru, 2011.). 358 str.
Branimir ANZULOVIĆ: Mit o Nebeskoj Srbiji – Polazište osvajačkih ratova i zločina u 20. stoljeću (Zagreb, 2011.). 247 str.
Zdravko IVKOVIĆ, Josip VUSIĆ, Anita BLAŽEKOVIĆ: Jugoslavensko nasilje i prešućivane žrtve Drugoga svjetskoga rata i poraća s područja današnje Bjelovarsko-bilogorske županije (Bjelovar: Matica hrvatska – Ogranak, 2010.). 975 str.
Ante NAZOR: Velikosrpska agresija na Hrvatsku 1990-ih (Republika Hrvatska i Domovinski rat. Pregled političkih i vojnih događaja 1990., 1991.-1995./1998.) (Zagreb, prosinac 2011.). 399 str.
Ilok i iločki kraj u Domovinskom ratu, ur. Dražen ŽIVIĆ (Ilok: Grad Ilok, Gradska knjižnica i čitaonica Ilok, 2011.). 107 str.
Vukowaraždin 1991.: Zasebna postrojba Policijske uprave Varaždin, ur. Ivan PISKAČ (Varaždin, 2011.). 368 str.
Miroslav GAZDA: Zločin za koji još nitko nije odgovarao: Humljani, Balinci, Četekovac, Čojlug, Krasković, Hum, Voćin (Cerna: Admiral tisak; Virovitica, 2011.). 224 str.
Anđelko MIJATOVIĆ: Otkos-10: prva uspješna oslobodilačka operacija Oružanih snaga Republike Hrvatske u Domovinskom ratu. Domovinski rat u zapadnoj Slavoniji 1991. godine (Zagreb, 2011.). 319 str.
Novica SIMIĆ: Operacija “Koridor-92” (Banja Luka, 2011.). 479 str.
Stjepan MAROSLAVAC: Slava glasu nebeskom (Osijek: Đakovačko-osječka nadbiskupija, 2011.). 540 str.
Milan SALAJIĆ: Staro Belišće - kulturno-povijesni vodič / Old Belišće - cultural-historical guidebook (Belišće: Ogranak Matice hrvatske u Belišću i Grad Belišće, 2012.). 215 str.
Ivan HUDEC i Andrija KURIC: Slováci v Lipovlianoch = Slovaci u Lipovljanima (Našice: Savez Slovaka u RH; Lipovljani: Matica slovačka, 2006). 191 str.
Ivan HUDEC i Dragutin PASARIĆ: Matica slovenská Lipovliany (1996-2011) = Matica slovačka Lipovljani (1996-
180 godina postojanosti (1830.-2010.), gl. ur. Andro MRŠIĆ (Strizivojna, 2011.). 431 str.
Glasnik arhiva Slavonije i Baranje, ur. Stjepan Sršan, br. 11 (Osijek: Državni arhiv u Osijeku, 2011.). 626 str.
Godišnjak za znanstvena istraživanja Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, br. 3, gl. ur. Tomislav Žigmanov (Subotica, 2011.). 386 str.
Zbornik Muzeja Đakovštine, sv. 10, gl. ur. Borislav Bijelić (Đakovo: Muzej Đakovštine, 2011.). 315 str.
Godišnjak Njemačke zajednice / DG Jahrbuch 2011. (Osijek: Njemačka zajednica Zemaljska udruga Podunavskih Švaba u Hrvatskoj Osijek, 2011.). 335 str.
U Hrvatskom državnom arhivu u fondu Acta urbarialia et conscriptiones bonorum u fasciklu broj 132 čuva se komorski popis našičkog vlastelinstva iz 1723. godine, koji je nastao u svibnju 1723. u ...Požegi. U fasciklu 132 postoje dva popisa s brojem 28, koji se znatno razlikuju. Naime, jedan popis je koncept koji je očito nastao tijekom izvršenja popisa (to je u fondu drugi popis, stranice 125-162), a drugi popis je čistopis koncepta (u fondu je to prvi popis, stranice 88-124), odnosno original koji se razlikuje u načinu pisanja pojedinih sela, toponima, redoslijedu pojedinih riječi, upotrebi pojedinih izraza (npr. cedunt - cadunt) te u iznosima popisivanih dobara. Priređujući ovaj popis, odlučili smo se prirediti čistopis jer smo smatrali da je on nastao nakon povratka s terena te da su u taj tekst uneseni ispravci pogrešaka nastalih tijekom obavljanja popisa. Također, taj popis je imao pravnu snagu te je korišten pri određivanju poreznih obaveza podanika na području našičkog okruga, odnosno budućeg vlastelinstva. S druge strane, koncept nije imao pravnu valjanost te nije imao pravnog učinka na podanike našičkog okruga, odnosno budućeg vlastelinstva, pa se nije koristio, primjerice, za određivanje poreznih obaveza njegovih podanika. Međutim, treba napomenuti da je koncept u nekim slučajevima točnije bilježio toponime i antroponime, što vjerojatno treba pripisati činjenici da je popisivač uistinu čuo imena na terenu, dok prepisivač nije imao iskustva ni s jezikom ni s prostorom.
Ovaj je popis nastao svega nekoliko mjeseci prije darovnice kralja Karla III., kojom je 29. listopada 1723. darovao našički okrug knezu Svetog Rimskog Carstva Njemačke Narodnosti Franji Antunu Lampergu i muškim potomcima, a ženskima u trajno nasljedstvo uz naknadu od 27.328,40 forinti.
Budući je ovaj popis nastao dvije godine poslije komorskog popisa iz 1721. , značajan je jer omogućuje budućim istraživačima gospodarske povijesti našičkog područja uspoređivanje podataka iz tih dvaju popisa te analizu promjena u gospodarskom i demografskom razvoju na našičkom području prvih godina trećeg desetljeća 18. stoljeća.
Autori su nastojali na temelju podataka iz zapisnika brodske tridesetnice prikazati karakteristike trgovačke djelatnosti na spomenutoj tridesetnici, u Brodu i brodskoj okolici, ali djelomično i u ...drugim dijelovima Habsburške Monarhije u razdoblju od 19. studenog 1719. do kraja lipnja 1721. godine. Analizirajući prikupljene podatke primijenili su različite kvantitativne metode. Utvrdili su da osmanski trgovci i trgovačke družine još uvijek nisu preuzele dominaciju u trgovini Habsburške Monarhije brojem trgovaca, ali jesu vrijednošću robe, odnosno visinom udjela vrijednosti dopremljene robe u ukupnoj vrijednosti carinjene robe. Analiza podataka omogućila je utvrđivanje karakteristika prema vrijednosti robe ali i prema mjestu stanovanja trgovaca i članova trgovačkih družina. Utvrđeno je da su trgovci i trgovačke družine uglavnom nabavljali robu u Brodu i brodskoj okolici (habsburški trgovci) te Osmanskom Carstvu (osmanski trgovci). Podaci iz tridesetničarskog zapisnika omogućili su utvrđivanje odredišta u koja su otpremali vlastitu robu. Svaki osmi trgovac i trgovačka družina transportirali su robu rijekom Savom, odnosno nekim plovilom. Na temelju podataka iz tridesetničarskog zapisnika moguće je utvrditi vrste korištenih plovila. Na kraju su prikazali karakteristike trgovačke djelatnosti brodskih trgovaca i trgovačkih družina. Na temelju analize zapisnika brodskog tridesetničarskog ureda moguće je zaključiti da je to značajan izvor podataka za proučavanje povijesti trgovačke djelatnosti domaćih, ali i osmanskih trgovaca i trgovačkih družina.
Autor je primjenjujući kvantitativne metode prikazao proizvodnju pšenice, ječma i zobi u okrugu Osijek od 1707. do 1712. godine. Pri tome je nastojao utvrditi veličinu prinosa tih žitarica u ...promatranom razdoblju. Također, prikazao je ukupnu veličinu proizvodnje pšenice, ječma i zobi na tom području tijekom promatranog razdoblja. Način na koji je obavljen popis desetine omogućio je utvrđivanje proizvodnje tih žitarica po kućanstvima.
Attila ZSOLDOS, Magyarország világi archontológiája 1000- 1301 (Budapest: MTA Történettudományi Intézete, 2011). 382 str.
Danijel PETKOVIĆ i Anita RAPAN PAPEŠA: Rokovačke zidine. Acta Musei ...Cibalensis, 4 / Nova serija, 2 (Vinkovci: Gradski muzej Vinkovci, 2011). 142 str. + zemljovid.
Nenad MOAČANIN, Town and country on the middle Danube, 1526-1690 (Leiden: E. J. Brill, 2006). XII + 264 str.
Tolerance and Intolerance on the Triplex Confinium. Approaching the “Other” on the Borderlands: Eastern Adriatic and beyond 1500-1800, ur. Egidio IVETIC i Drago ROKSANDIĆ (Padova: Università di Padova, 2007.), 361 str.
Kanonske vizitacije, knjiga IX: Brodsko područje 1730.- 1833., prepisao, preveo i priredio Stjepan SRŠAN (Osijek: Državni arhiv u Osijeku, 2010). XVIII + 1262 str.
Franjo Emanuel HOŠKO, Grga Čevapović – osporavatelj ranog liberalizma (Zagreb: Salesiana, 2011). 364 str.
Philarète CHASLES, Sličice o banu Jelačiću i ratu u Mađarskoj 1848.-1849. (Zaprešić: Matica hrvatska Ogranak Zaprešić, 2010). 230 str.
Željko DUGAC, Kako biti čist i zdrav: zdravstveno prosvjećivanje u međuratnoj Hrvatskoj (Zagreb: Srednja Europa, 2010). 176 str.
Ivica ŠUTE, Slogom slobodi! Gospodarska sloga 1935-1941. (Zagreb: Srednja Europa, 2010). 475 str.
Jozo TOMASEVICH, Rat i revolucija u Jugoslaviji 1941-1945. Okupacija i kolaboracija (Zagreb: EPH – Novi Liber, 2010). XXI + 945 str.
Anđelko MIJATOVIĆ, Bruno Bušić. Prilog istraživanju života i djelovanja (1939. – 1978.) (Zagreb: Školska knjiga, 2010). 270 str.
Vukovar 1991. – dokumenti iz srpskih izvora, ur. Tihomir PONOŠ (Zagreb: Novi Liber, 2010). 417 str.
Hrvatska policija u Domovinskom ratu, gl. ur. Krunoslav BOROVAC (Zagreb: MUP RH, 2011). 416 str.
Josip PLAVŠIĆ i Manda SVIRAC, Vođinci – vrijeme, ljudi, događaji (Vođinci: Rkt. župni ured Kraljice svete Krunice, 2009). 160 str.
Marija KELER, Crkva sv. Petra i Pavla Topolje (Beli Manastir: Ogranak Matice hrvatske u Belom Manastiru i Centar za kulturu grada Belog Manastira, 2011). 181 str.
Borislav BIJELIĆ, Nogomet u Đakovu, 1908.-1962. (Đakovo: Muzej Đakovštine, 2009). 288 str.
Zbornik muzeja Belišće, sv. 3, gl. ur. Zdenka FRAJTAG (Belišće: Muzej grada Belišća i Grad Belišće, 2009). 388 str.
Godišnjak 2009.-2010., ur. Jasna AŽMAN (Slavonski Brod: Ogranak Matice hrvatske Slavonski Brod, 2010). 368 str.
Autor je nastojao prikazati primjenu kvantitativnih metoda u povijesnim istraživanjima. Upoznao je čitatelje sa značajkama arhivskoga gradiva upotrijebljenog u istraživanju. Ukratko je prikazao ...teorijske karakteristike pojedinih kvantitativnih metoda, a zatim je u pojedinim primjerima nastojao prikazati značajke svake od njih te objasniti dobivene rezultate.
Poslije oslobođenja Slavonije 1691. godine, započelo je na tom području organizacija komorske uprave. Budući je još uvijek trajao rat s Osmanskim Carstvom, Bečki je dvor odlučio uspostaviti dvovlašće ...na tom području, tako da je veći dio teritorija prepustio vojsci na čelu s glavnim vojnim zapovjednikom generalom Guidom von Starhembergom, a samo manji dio pod upravu službenika Dvorske komore.
Krajem 17. stoljeća započela je u Slavoniji organizacije crkvene uprave. U srednjem vijeku veći dio Slavonije bio je pod jurisdikcijom Pećuške biskupije. U Slavoniji je krajem 17. stoljeća započela borba za župe između Zagrebačke i Bosanske biskupije. U početku u tu se borbu nije odmah uključila i Pećuška biskupija iako je imala najviše prava na slavonske župe, jer je pećuški biskup nastojao prvenstveno urediti svoje sjedište, a uz to nije imao ni podatke o području, koje je u srednjem vijeku bilo pod jurisdikcijom njegove biskupije. Granice između Pećuške i Zagrebačke biskupije pokušao je 1690. godine odrediti kralj Leopold I., koji je odredio granicu između tih dviju biskupija, ali nije uspio u potpunosti, pa je Pećuška biskupija nastojala proširiti svoju jurisdikciju na području Slavonije, što joj je uspjelo tek krajem prve trećine 18. stoljeća.
Krajem 17. stoljeća u Slavoniji su se pojavili problemi oko prava na ubiranje crkvene desetine. Bečki dvor, odnosno Dvorska komora smatrao je da je Slavonija osvojena oružjem, pa da desetina pripada Habsburškoj Monarhiji, odnosno Dvorskoj komori, kao instituciji koje vodila brigu o državnim financijama. Stoga je Dvorska komora naredila komorskim službenicima da prikupljaju desetinu na području pod svojom upravom te da prevezu prikupljene žitarice u skladišta u Osijeku, Brodu i Gradišci. S vremenom su pećuški i zagrebački biskupi započeli prikupljanje desetine u župama koja su bili pod njihovom jurisdikcijom. Međutim, njihovo pravo na desetinu nije bilo pravno uređeno. Doduše, konferencija iz 1737. godine priznala im je pravo na veliku desetinu, ali im je zabranila ubiranje male desetine dok ne dokažu pravo na to podavanje. Takva situacija glede male desetine u Slavoniji ostala je sve do 1761. godine, kada je Virovitička županija, po nalogu kraljice Marije Terezije, sazvala sastanak predstavnika vlastelinstava te predstavnika Pećuške, Zagrebačke i Bosanske biskupije. Njihov sastanak rezultirao je dogovorom oko prava na ubiranje crkvene desetine, koji je u studenom 1761. godine kraljica Marija Terezija doradila te ga kao takvog prihvatila. S takvim se rješenjem konačno suglasio i barun Prandau, koji je bio najveći protivnik takvog uređenja prava na ubiranje crkvene desetine.
Time je konačno pravno regulirano pravo na ubiranje desetine u Slavoniji.
