Autori objavljuju transkripciju izvještaja tridesetničara Andrije Labosa i plemićkog suca Franje Pavića o stanju u Požeškoj kotlini, nastalog tijekom djelovanja Caraffi ne komisije 1698. godine. ...Izvještaj se nalazi u Finanzund Hofkamerarchivu u Beču, u fondu Hoffi nanz Ungarn u fasciklu r. Nr. br. 388, fol. 1-108. U uvodnom tekstu ukratko su prikazali društvene prilike u kojima je nastao spomenuti izvještaj. Također su naveli tekstualne karakteristike ovog izvještaja, kao i metode primijenjene pri njegovoj transkripciji.
Upozorili su i na pojedine pogreške u izvještaju koje nisu ispravljali, nastojeći sačuvati njegovu sadržajnu izvornost.
Review of:
Vojin S. DABIĆ: Mala Vlaška (Parva Walachia) – Prilog istoriji srpskog naroda u Slavoniji od XVI do XVIII veka (Novi Sad: Matica srpska, 2020). 236 str. ISBN 978-86-7946-323-4.
Dugotrajni rat između Habsburške Monarhije i Osmanskog Carstva rezultirao je povlačenjem lokalnog stanovništva u okolne šume, odnosno napuštanjem ovog područja te odlaskom u Hrvatsku, odnosno preko ...Save i Dunava u Bosnu i Srbiju. Poslije oslobođenja Slavonije od osmanske vlasti krajem 1691. godine, društvene prilike u Požeškoj kotlini, kao i u drugim dijelovima Slavonije, bile su loše što nije pogodovalo bržem povratku nekadašnjeg te naseljavanju novog stanovništva. Stoga je krajem 17. stoljeća i početkom 18. stoljeća Požeška kotlina bila slabo naselja. Na ovom području krajem 17. stoljeća u većini naselja živjelo je maksimalno 10 kućanstava u kojima je prosječno živjelo 18 odraslih muškaraca. Poboljšanje društvenih prilika rezultiralo je početkom 18. stoljeća jačanjem naseljenosti što je vidljivo i u povećanju broja kućanstava u naseljima, povećanom broju odraslih muškaraca te prosječnom broju odraslih muškaraca po kućanstvu.
Stanovništvo je krajem 17. i početkom 18. stoljeća obrađivalo vlastite oranice volovima. Većina kućanstava nije imala dovoljno volova za samostalno obrađivanje vlastitih oranica. U ovom razdoblju samo je oko 0,5% svih kućanstava imalo dovoljno volova za samostalno obrađivanje oranica. Stoga su kućanstva morala međusobno posuđivati volove. Međutim, krajem 17. stoljeća veći broj naselja nije imao dovoljno volova ni zajedničko uprezanje volova u jedan plug. Početkom 18. stoljeća situacija se poboljšala jer su sada u većini naselja stanovnici mogli zajedno upreći barem jedan plug.
Krajem 17. i početkom 18. stoljeća kućanstva s ispodprosječnim i iznadprosječnim brojem odraslih muškaraca su se imala problema s manjkom volova. Naime, razlika između prosječnog broja volova u obje kategorije kućanstava bila je prilična zanemariva. Naravno, kućanstva s iznadprosječnim brojem odraslih muškaraca mogla su nedostatak volova nadomjestiti većim brojem radne snage, ali kućanstva s ispodprosječnim brojem teško su mogli nadoknaditi manjak volova.
Obje kategorije kućanstava obrađivale su krajem 17. i početkom 18. stoljeća očito maksimalne površine oranica. Doduše, kod kućanstava s iznadprosječnim brojem odraslih muškaraca povećala se početkom 18. stoljeća razlika između najmanje i najveće površine obrađenih oranica, dok je kod kućanstava s ispodprosječnim brojem odraslih muškaraca ostala ista kao i krajem 17. stoljeća.
Na temelju analize više popisa Našičkog vlastelinstva autor pokazuje da je do jačanja uzgoja vinove loze na vlastelinstvu došlo u drugoj polovici 18. stoljeća, kada se površine obrađenih vinograda ...višestruko povećavaju. Istodobno, iz desetinskih popisa vidljivo je da je od 1706. do 1722. kontinuirano rasla veličina desetine pa se može pretpostaviti da je rasla i proizvodnja vina. Iz podataka o vlastelinskim prihodima vidljivo je da su vinogradi na alodijalnom gospodarstvu rodili bolje nego na seoskim imanjima. Jačanje uzgoja vinove loze nastavljeno je sve do 1736. godine, nakon koje su površine pod vinovom lozom vjerojatno dosta smanjene. Uzrok tome treba tražiti u ratu između Habsburške Monarhije i Osmanskog Carstva te epidimiji kuge u Slavoniji. Poslije završetka rata i prestanka epidemije na vlastelinstvu je vjerojatno ponovno lagano povećana površina obrađenih vinograda. Tome su pridonijele i mjere koje je poduzela obitelj Pejačević želeći ojačati gospodarstvo na posjedu.
U radu je autor pokušao na temelju popisa Caraffine komisije iz 1698. prikazati ratarstvo u slavonskoj Posavini krajem 17. stoljeća. Pritom je obradio geografske preduvjete za razvoj ratarstva te ...brojnost vučne stoke i njihov utjecaj na razvoj ratarstva. Također su obrađene ratarske kulture i njihova rasprostranjenost na ovom području.
U ovom radu autor je na temelju popisa posjeda pokušao ustanoviti granice našičkog vlastelinstva u prvoj četvrtini 18. stoljeća. Nastojao je pronaći toponime iz arhivskog gradiva na topografskoj ...karti u mjerilu 1:25.000. Također je pokušao utvrditi lokaciju bara, šuma, močvara, krševina i napuštenih naselja. Pritom se susreo s nepostojanjem
određenog broja toponima na karti pa ih je nastojao rekonstruirati na temelju teksta u arhivskom gradivu te sličnih preživjelih toponima na karti. Granice našičkog vlastelinstva dosada nisu bile predmet istraživanja.
U radu se donosi izdanje izvornika i hrvatski prijevod najdetaljnijeg opisa ruševina srednjovjekovne opatije Bijele (kod Daruvara), koji su, nakon njihova obilaska i pregleda, u obliku službenog ...izvješća 6. lipnja 1761. u Pakracu sastavili službenici Požeške županije. Iz opisa se doznaju različite pojedinosti o ostacima samostanskog kompleksa, koji su kasnije, tijekom 19. i 20. stoljeća, potpuno nestali. Izdanju teksta prethodi povijesni uvod o lokalnim posjedničkim i upravnim prilikama u kojima je opis nastao, kao i o osobama koje se javljaju u izvješću.
Autor analizira dva dokumenta, iz vremena vladavine kralja Bele IV., o posjedima dodijeljenim templarima. Na osnovu podataka iz tih dokumenata nastoji utvrditi jesu li možda postojali rudnici zlata i ...srebra na zemljama koje se spominju u tim dokumentima. Pri tom konzultira i postojeću malobrojnu literaturu.
