El tema del trabajo son los nombres de pila biverbales masculinos registrados en el censo de población y vivienda de la República de Croacia realizado en 2011. Entre aproximadamente 5600 nombres de ...pila diferentes con más de diez portadores registrados ese año hallamos 150 nombres de pila biverbales. Primero se presentan los datos estadísticos del corpus entero de nombres de pila biverbales, y después se presta atención a los nombres de pila biverbales masculinos (N = 71). Se determina qué nombres de pila biverbales masculinos tuvieron más portadores y cuáles de sus componentes fueron los más frecuentes. A continuación, el corpus se analiza desde el punto de vista lingüístico. En la clasificación de los ejemplos se aplica el criterio de las combinaciones de componentes (primero se presta atención al origen lingüístico y luego a la definición onomástica del nombre de pila, que es más precisa). También se destacan algunas peculiaridades de los nombres de pila registrados (p. ej. se determinan los tipos de vinculaciones entre los componentes etc.).
The subject of the paper are male two-word first names registered in the population census of the Republic of Croatia conducted in 2011. Among approximately 5600 different first names with more than ...ten bearers registered that year we found 150 two-word first names. First the statistical data of the entire corpus of two-word first names are presented, and then the attention is paid to male two-word first names (N = 71). It is determined which male two-word first names had the most bearers and which of their components were the most frequent. The corpus is then analyzed from a linguistic point of view. In classifying the examples, the criterion of component combinations is applied (first attention is paid to the linguistic origin and then to the onomastic definition of the first name, which is more precise). Some peculiarities of the registered first names are also highlighted (e.g., the types of links between components are determined, etc.).
Imena jednaka polaznim jedinicama na izraznom planu (tj. nastala bez ikakvih formalnih preinaka) u ovom se radu proučavaju iz terminološko-onomastičke i tvorbene perspektive. Uspoređuju se pristupi ...različitih autora, a pritom se upozorava na terminološku neujednačenost u literaturi. Naglašava se nužnost razlikovanja imenske tvorbe od neimenske tvorbe. Preispitivanjem dosad korištenih termina i njihovih definicija potvrđuje se prikladnost dijela terminā te ustanovljuje potreba za novim terminima koji bi trebali preciznije opisati različite pojave (tvorbene načine) i tako omogućiti isticanje nijansi među njihovim definicijama. Mnogobrojni primjeri iz različitih imenskih kategorija dokazuju plodnost tvorbenih načina temeljenih na izostanku formalnih preinaka u tvorbi iménā te argumentiraju primjenjivost predložene terminologije u onomastici općenito.
In this paper, proper names of animals which predicted the outcomes of sports competitions are analyzed. A representative corpus containing over 200 zoonyms has been collected by means of excerpting ...from numerous, mostly online sources from different countries. The corpus is classified in line with the semantic-motivational criterion (i.e. according to the meaning of the word or stem from which an individual zoonym was formed), while determining the shares of individual motivational groups. The results of the analysis are compared with the results of research of other zoonymic layers with the aim of determining the specificities of animal namegiving. The paper is accompanied by an alphabetical list of collected zoonyms with information about the type of animal, the country where the animal lived when it predicted the outcomes of sports competitions and the sports competition the outcome of which it predicted.
Osvrnuvši se na dosadašnju praksu leksikografske obrade toponimā, autor na temelju utvrđenih metodoloških razlika izdvaja relevantna načela za izradu anojkonimijskoga rječnika (razlike u vezi s ...izradom ojkonimijskoga v. dalje u radu), uvažavajući pritom korelaciju dijalektologije, onomastike i leksikografije. Najprije se posebna pozornost posvećuje dijalektološkoj transkripciji, abecednomu sortiranju i pristupu višerječnicama. Predlaže se struktura rječničkoga članka te se opisuju njegovi obvezni i fakultativni dijelovi. Pri oblikovanju obveznih dijelova članka (natuknice, gramatičkoga bloka i definicije) opisuje se i primjerima potkrepljuje obrada inačica, sinonimā, homonimā, paradigmi, definicija, ubikacija i sl. U zasebnome poglavlju objašnjena su i argumentirana načela navođenja fakultativnih dijelova rječničkoga članka (egzemplifikacija, podataka o tvorbi/strukturi, etimologiji i motivaciji, službenih i oficijaliziranih likova imena te povijesnih potvrda). Na samome kraju rada opisuje se načelo izrade kazala povezanoga s rječnikom te se tumači sustav upućivanja. Kako je svrha rada primijeniti opisana leksikografska načela na obradu konkretne građe prikupljene terenskim istraživanjem, u prilogu se donose primjeri članaka toponimijskoga rječnika ludbreške Podravine.
U radu se prikazuju rezultati vlastitih dijalektoloških istraživanja govora Svetoga
Đurđa, naselja koje pripada ludbreškoj Podravini. Na temelju građe
ekscerpirane iz transkripcija spontanoga ...diskursa te transkripcija ciljanih ispitivanja
različitih jezičnih razina (primijenjeni su Upitnik za HJA IHJJ-a i vlastiti
upitnici za proučavanje ludbreškopodravskih govora, a u više je navrata
bilježena i onimijska građa te leksička građa općenito) opisuje se suvremeni
konsonantski sustav govora. Opisani su inventar, realizacija, distribucija te povijesni
razvoj (odnosno podrijetlo jedinica konsonantskoga sustava).
U hrvatskoj (a često i stranoj) onomastici analizi tvorbenih načina posvećuje
se mnogo manje pozornosti nego analizi etiologije, motivacije i etimologije. Posljedica
su malobrojnosti radova u kojima ...se proučava imenska tvorba nerazvijenost
terminologije s jedne strane te terminološka neujednačenost s druge
strane. Pozornost se u ovome radu usmjerava na nastanak toponima od višerječnih
toponima jedino izostavljanjem koje njihove sastavnice. Imajući na umu
strukturu i morfološke značajke tako nastalih onima, razlikujemo više tvorbenih
načina temeljenih na tome tipu izostavljanja. Cilj je ustanoviti kojim bi terminima
bilo najprikladnije nazvati tȇ tvorbene načine te rezultate tih tvorbenih
načina (neovisno o tome jesu li jednorječni ili višerječni). U prvome dijelu rada
proučavaju se pristupi u dosad objavljenoj literaturi. Utvrđuje se da se u dijelu
radova uopće ne razlikuje imenska tvorba od neimenske, dok među onima
koji taj uvjet zadovoljavaju postoji terminološka neujednačenost prouzročena
različitim pristupima. Jedan se od valjanih pristupa temelji na samome tvorbenom
načinu (elipsi) bez obzira na (jednorječnu ili višerječnu) strukturu rezultata,
a drugi na rezultatu (njime se proučavaju samo jednorječni toponimi). Iza
osvrta na termine i usporedbe definicija i ograničenja, izložena u središnjemu
dijelu rada, predlažu se termini za koje smatramo da precizno opisuju tvorbene
načine o kojima govorimo i rezultate tih tvorbenih načina. Premda je u ovome
radu pristup ponajprije toponomastički, navedene termine (dakako uz nužnu
prilagodbu – promjenu termina koji se odnosi na onimski tip) smatramo primjenjivima
općenito u onomastici, što nastojimo ilustrirati primjerima iz različitih
onimijskih slojeva.
PDF
