The starting assumption of this paper is that an efficient and fair criminal trial is that whose duration was proportional to the circumstances of the case and in which the court correctly decided ...about the innocence or guilt of the defendant, and in the latter case pronounced a lawful criminal sanction. In the first part of the paper the author investigates the duration of criminal trials in the Republic of Croatia from the data on unresolved cases appearing before municipal and county courts according to the ratio of the case turnover and the disposition time from the moment of filing criminal report to the verdict. The second part of the paper deals with procedural forms intended for expedited criminal procedures and special procedural forms aimed at the prevention and sanctioning of abuse of procedural actions by the parties. Finally, the author presents the characteristics of the Croatian request for the protection of the right to a trial within a reasonable time as a specific acceleratory and satisfactional legal remedy, and compares it with the German Verzogerungsruge, introduced in 2011, and concludes that the domestic legal remedy in Croatia is still under-regulated what requires a comprehensive legislative intervention. Adapted from the source document.
Okvirna odluka Vijeća Europske unije o Europskom uhidbenom nalogu od 13. VI. 2002. (EUN) zamijenila je sve dotadašnje instrumente za izručenje osoba radi kaznenog progona u slučajevima prekograničnog ...kriminaliteta , zamijenivši ujedno tradicionalni pojam izručenja s “predajom” tražene osobe. Republika Hrvatska regulatorni je sadržaj EUN-a, na temelju promjene čl. 9. Ustava iz 2009. godine, prenijela u svoje pravo odredbama Zakona o pravosudnoj suradnju u kaznenim stvarima s državama članicama EU-a iz 2010. godine (ZPSKS-EU) koji je stupio na snagu 1. VII. 2013., na dan kada je pristupila EU-u (čl. 133). Autor u članku najprije razmatra najvažnije značajke EUN-a, zatim njihovu refleksiju u ZPSKS-EU-u te članak zaključuje napomenama o najvažnijim značajkama novoga hrvatskog prava o pravosudnoj suradnji sa zemljama članicama EU-a.
Kao najvažnije značajke EUN-a autor ističe četiri bitne novosti: potpunu judicijalizaciju postupka predaje, čime se otklonilo dotadašnje sudjelovanje izvršne vlasti u predaji tražene osobe; uklanjanje iz postupka predaje tradicionalnog ispitivanja obostrane kažnjivosti za 32 kategorije kataloških kažnjivih djela za koje se predaja traži, čime je snažno istaknuto načelo uzajamnog povjerenja država članica EU-a u njihova kaznena pravosuđa; uvođenje mogućnosti predaje vlastitog državljanina stranoj državi te uspostavljanje obveze izvršenja stranog EUN-a za zemlju izvršenja, koja o njemu mora odlučiti u kratkim rokovima i u još kraćim ga rokovima izvršiti. Ti “parametri” mogu stvarati teškoće nacionalnim vlastima u provedbi EUN-a – što pokazuju i prva hrvatska iskustva s primjenom ZPSKS-EU-a – ali u konačnici, prema mišljenju autora, donose poboljšanje pravnog položaja tražene osobe. Ona, kako pokazuje analiza ZPSKS-EU-a, nije više nije predmet puke pogodbe državnih vlasti kao u klasičnom ekstradicijskom pravu. Tražena osoba u postupku predaje može djelatno sudjelovati i braniti se te isticati interes da ne bude predana pravosudnom tijelu strane države koje je izdalo EUN ako za to nisu ispunjeni svi pravni uvjeti. Stoga autor naglašava da je načelo pravičnog postupka, stožerno načelo moderne kaznene procedure, sadržano u normativnoj konstrukciji postupka predaje; je li u konkretnom slučaju bilo poštovano, omogućuje kontrola koju u predmetu provodi viša sudbena vlast.
Polazeći od činjenice da se načelo pravičnog postupka pred međunarodnim kaznenim sudovima danas smatra općim načelom međunarodnog prava autor u radu upozorava na različito tumačenje njegovih ...sastavnica u praksi. Ono je posljedica interpretativnih teškoća koje potenciraju procesne konstelacije s velikom težinom međunarodnih zločina za koja sude međunarodni kazneni sudovi i s velikim brojem njihovih žrtava. Međutim, bez obzira na probleme uvažavanja i odmjeravanja interesa okrivljenikove obrane u takvim konstelacijama ograničavanje sastavnica načela pravičnog postupka na štetu obrane dopušteno je samo zbog posebnih okolnosti osnivanja takvih sudova i ostvarivanja njihovih zadaća. Po tome se oni razlikuju od nacionalnih sudova. Autor smatra da je ispravno vaganje interesa obrane i interesa kaznenog progona pri postavljanju proceduralnih okvira u poslovnicima tih sudova kao i pri praktičnom rješavanju pojedinih predmeta ključno za pravičan tretman procesnih sudionika te za legitimnost postupka i djelovanje međunarodnih kaznenih sudova. To potvrđuju pojedini slučajevi iz prakse ICTY-ja i ICTR-a kao međunarodnih kaznenih sudova ad hoc. Autoritet iskustva koje oni donose može biti zalog kvalitetna suđenja ICC-a čija se praksa sada formira kao praksa stalnog suda.
Polazeći od postavke da je učinkovit onaj pravično provedeni kazneni postupak čije je vrijeme trajanja bilo primjereno okolnostima slučaja i u kojem je nadležni sud ispravno razlučio nedužnost od ...krivnje optuženika te kod potonje izrekao zakonsku kaznenu sankciju, autor u prvom dijelu članka istražuje vrijeme trajanja kaznenih postupaka u Republici Hrvatskoj prema podacima o neriješenim predmetima općinskih i županijskih sudova po omjeru ažurnosti i trajanju postupka od kaznene prijave do donošenja odluke. Statistički podaci pokazali su da je opća slika o prosječnom trajanju kaznenog postupka bolja od opće ocjene javnosti o duljini sudskih postupaka kod nas: medijan prosječnog trajanja kaznenog postupka u 2009. i 2010. godini iznosi 6 – 12 mjeseci, a stopa riješenosti kaznenih predmeta konstantno raste za 2 – 5 %. Također, stopa riješenosti kaznenih predmeta u Hrvatskoj viša je nego u brojnim drugim zemljama članicama Vijeća Europe: iznosi 106 % godišnje, što je bolje nego u 21 zemlji, koje tu stopu imaju nižu od 100 %. To autora navodi na zaključak o netočnosti prigovora u javnosti, često pretjerano medijatiziranog, da kazneni suci slabo i sporo obavljaju svoje dužnosti te uvodi u drugi, treći i četvrti dio članka, u kojima se bavi procesnim formama namijenjenim ekspeditivnom vođenju kaznenog postupka, posebnim procesnim formama namijenjenim sprečavanju i sankcioniranju stranačke zlouporabe procesnih radnji, zaštitom ustavnog i konvencijskog prava na kazneno suđenje u razumnom roku te karakteristikama posebnog pravnog sredstva za ostvarenje prava na suđenje u razumnom roku – zahtjeva za zaštitu prava na suđenje u razumom roku iz Zakona o redovnim sudovima.
Međunarodni kazneni sudovi Krapac, Davor
Rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Razred za društvene znanosti,
09/2011
510=48
Paper
Odprti dostop
Međunarodni kazneni sudovi jesu moderne sudbene institucije međunarodnih organizacija, kao što su UN, osnovani različitim instrumentima međunarodnog prava u cilju progona i kažnjavanja određenih ...teških kaznenih djela na štetu cijele međunarodne zajednice u slučajevima u kojima je to kažnjavanje izostalo pred nacionalnim kaznenim sudovima. Autor u radu najprije prikazuje ciljeve i svrhu međunarodnih kaznenih sudova (među kojima razlikuje ad hoc sudove – od kojih je kod nas najpoznatiji ICTY ili Međunarodni kazneni sud za područje bivše SFRJ – te stalni Međunarodni kazneni sud), potom iznosi njihove glavne značajke (koje se tiču sudbenosti, ustrojstva, sastava, nadležnosti i suradnje s državama) te konačno, daje kraću analizu propisa o jamstvu neovisnosti njihovih sudaca i propisa o procesnim sredstvima za izuzeće pristranih sudaca. Time autor nastoji odgovoriti na neka pitanja normativne legitimnosti tih sudova te njihove legitimacije koja se ostvaruje kroz svrhu kažnjavanja, propisanu njihovim pravom i proklamiranu u njihovim presudama.
The author deals with one of the "classic" components of the state governed by law -- the principle of judges' autonomy -- using the example of the German legal system & its practice after the ...unification of 1990. Following a short outline of the evolution of the postulate of judges' autonomy, the author depicts the institutional framework of the present-day German judiciary, & then the quandaries ensuing from the unification of the legal systems of the two Germanies. Finally, the author describes Croatian problems. The Republic of Croatia, as a country in transition, & due to the specific circumstances caused by the Patriotic War, has found itself in a similar predicament. It has responded to these challenges, but not as successfully as Germany. Adapted from the source document.
The author deals with one of the “classic” components of the state governed by law — the principle of judges' autonomy — on the example of German legal system and its practice after the unification ...of 1990. Following a short outline of the evolution of the postulate of judges' autonomy, the author depicts the institutional framework of the present-day German judiciary, and then the quandaries ensuing from the unification of the legal systems of the two Germanies. Finally, the author describes Croatian problems. The Republic of Croatia, as a country in transition, and due to the specific circumstances caused by the Patriotic War, has found itself in a similar predicament. It has responded to these challenges, but not as successfully as Germany.
