The paper explores the social impacts of emigration and rural-urban migration in Croatia, focusing on the period from 1991 to 2011. In this period, Croatia has experienced conflict and ...post-conflict-induced population movements, followed by a period of normalization of migration flows. The paper explores, in detail, labour migration and impacts on labour markets, in the context of skills shortages in Croatia. The role of remittances and social security agreements are also addressed. The paper addresses the problems of institutional support and of migration policy, making a series of recommendations for policy makers to minimize the social costs of migration and, instead, ensure that migration contributes to social development. Reprinted by permission of the Institute for Migration and Ethnic Studies, Zagreb
The paper explores the social impacts of emigration and rural-urban migration in Croatia, focusing on the period from 1991 to 2011. In this period, Croatia has experienced conflict and ...post-conflict-induced population movements, followed by a period of normalization of migration flows. The paper explores, in detail, labour migration and impacts on labour markets, in the context of skills shortages in Croatia. The role of remittances and social security agreements are also addressed. The paper addresses the problems of institutional support and of migration policy, making a series of recommendations for policy makers to minimize the social costs of migration and, instead, ensure that migration contributes to social development.
ABSTRACT IN ENGLISH: Two prevailing paradigms in contemporary international migration research - migration as unpredictable explosion and migration as mainly predictable long cycles movement - are ...put into question. Both paradigms are not valid in explaining latest development in international migration field. They are too robust for reality which is satiated with novel developments in the field of volume, directions, labour markets and structure of migration flows, both voluntary and involuntary. Individual independent migrant as decision maker is coming to the fore. Therefore the reassessment of theoretical and conceptual apparatus of migration is imminent. As to the methods, mathematically supported sociological models of contemporary migration could be needed. On the basis of `new intuition', the principles of simplicity, parsimony, and universality could lead to a theoretical innovation. // ABSTRACT IN FRENCH: L'article traite la validité des deux paradigmes dominants dans l'explication des migrations internationales du 21ème siècle: l'un privilégie la thèse de l'explosion et l'autre celle de l'apaisement des courants migratoires. Tous deux mettent l'accent sur leur caractère imprévisible, bien que le premier (Banque mondiale et ONU) insiste sur les prévisions à long terme des migrations internationales. Ces deux paradigmes sont inadaptés pour la description et l'explication des migrations; ils ne peuvent permettre de donner une description et une explication exhaustives du volume, de la direction, de la structure et de la globalisation des migrations forcées et libres. L'analyse se focalise sur le migrant individuel indépendant en tant que sujet décideur. L'auteur considère qu'il est nécessaire de mettre ne place un nouvel appareil théorique et conceptuel de réflexion sur les migrations; en ce sens, elle prône le principe de la « nouvelle intuition», de la simplicité et de l'économie des modèles et du soutien mathématique aux modèles sociologiques. Reprinted by permission of the Institute for Migration and Ethnic Studies, Zagreb
Two prevailing paradigms in contemporary international migration research – migration as unpredictable explosion and migration as mainly predictable long cycles movement – are put into question. Both ...paradigms are not valid in explaining latest development in international migration field. They are too robust for reality which is satiated with novel developments in the field of volume, directions, labour markets and structure of migration flows, both voluntary and involuntary. Individual independent migrant as decision maker is coming to the fore. Therefore the reassessment of theoretical and conceptual apparatus of migration is imminent. As to the methods, mathematically supported sociological models of contemporary migration could be needed. On the basis of “new intuition”, the principles of simplicity, parsimony, and universality could lead to a theoretical innovation.
U radu se istražuju društveni utjecaji emigracije i migracija selo–grad u Hrvatskoj, posebice između 1991. i 2011. U tom razdoblju u Hrvatskoj je došlo do kretanja stanovništva potaknutoga ratnim i ...poratnim događajima, nakon čega je nastupilo razdoblje normalizacije migracijskih tokova. U radu se detaljno istražuju radne migracije i njihov utjecaj na tržišta rada u kontekstu nedostatka kvalificirane radne snage u Hrvatskoj. Osim toga rad ispituje ulogu doznaka i socijalnih sporazuma. Nakon rasprave o problemima institucionalne potpore i migracijske politike autori daju niz preporuka kreatorima politike za smanjivanje društvenih troškova migracija kako bi one pridonijele društvenom razvoju.
U radu se raspravlja o validnosti dviju vladajućih paradigmi u objašnjavanju međunarodnih migracija 21. stoljeća: jedna zagovara eksplozivnost, a druga smirivanje migracijskih tokova. Obje zagovaraju ...njihovu nepredvidljivost, iako prva (Svjetska banka i UN) inzistira na dugoročnim predviđanjima međunarodnih migracija. Obje su paradigme neprimjerene za opis i objašnjavanje migracija; njima se ne mogu bez ostatka opisati i objasniti volumen, smjer, struktura i globalizacija prinudnih i neprinudnih migracija. U središte analize dolazi individualni neovisni migrant kao donositelj odluka. Autorica smatra da je nužan teorijski i konceptualno nov aparat promišljanja migracija, te pritom zagovara načelo »nove intuicije«, jednostavnosti i ekonomičnosti modela te matematičke potpore sociološkim modelima.
Ratna i poslijeratna nasilja te politike etničkih čišćenja na području bivše Jugoslavije uzrokovala su prinudne migracije stanovništva. U razdoblju 1991 - 1997 stotine tisuća ljudi promijenile su ...prebivališta. Ti su tokovi bili popraćeni nasiljem i ratnim zločinima, te zlouporabom i ugrožavanjem ljudskih prava. Tijekom sukoba i poslije njih najistaknutija su tri problema: a) kako detektirati, prikupiti i pohraniti podatke o učestalosti i brojnosti raznih tipova nasilja i zlouporabe ljudskih prava, b) problem tipologije, klasifikacije nasilja, c) pouzdanosti i vjerodostojnosti prikupljenih podataka. Kao i u dosada poznatim slučajevima velikih sukoba i civilnih žrtava pokazalo se da vladine statističke službe nisu u stanju pouzdano i vjerodostojno odigrati svoju ulogu. Rat u Hrvatskoj i Bosni (1991-1997) bjelodano je pokazao da u vrijeme najveće potražnje za statističkim podacima o nasilju i zlouporabi ljudskih prava, mjesto vladinih službenih statističkih agensa zauzimaju nevladine udruge i međunarodne organizacije koje, svaka iz svog ugla, pribiru i klasificiraju te obrađuju podatke upitne pouzdanosti. Na taj se način nastavlja i u poslijeratnim prilikama: temeljni parametri stabilizacije ljudi u prostoru - mehaničko i prirodno kretanje stanovništva, prijelaz na mirnodopske migracije i planirane dislokacije stanovništva - rezultat su heteronomnih izvora i mitova o brojkama. Stabiliziranje društva pak traži vjerodostojne i pouzdane podatke o poslijeratnom nasilju. Prikupljanje, klasifikacija i tipologija takvih podataka državu zanima prema prilikama: ako tome i pristupi, službena joj statistika u tome ne pomaže.
U ovom se radu prikazuje studij slučaja jedne od takvih akcija: kako se, kojim instrumentarijem i na kojoj razini pouzdanosti nevladine udruge specifičnog profila suočavaju s ratnim nasiljem te novim i raširenim tipom poslijeratnog nasilja u Hrvatskoj - nasiljem nad ženama. Osnovna teza rada je da je nevladina udruga, ako je opremljena ekspertnim znanjem i temeljnom mrežom međunarodnih kontakata, u stanju za neko vrijeme preuzeti funkcije službenog vladinog statističara. Nevladina udruga ima prednost u inicijativi, fleksibilnosti, brzom stjecanju i proliferaciji ekspertnih sistema u stvaranju specifičnih data baza; no u fazi primjene to jest planiranja politika, suočava se neminovno s prirodnim granicama svoje kompetentnosti. U toj bi se točki morao dogoditi prijenos znanja i djelovanja na zakonodavca.