U radu se iznose rezultati istraživanja kemijskog sastava i kvalitete plodova 15 sorti jabuke iz 9, manje ili više klimatski, različitih područja u Hrvatskoj, u razdoblju 1958. - 1960. godine. ...Istraživanja su provedena na sortama Bijela zimska tafetica, Bobovac, Boskop, Božićnica, Delicious, Jonathan, Kardinal, Kanada, Krivopeteljka, London Pepping, Ljepocvjetka, Mašanka, Ontario, Šampanjka i Zlatna zimska parmenka iz voćnjaka u: Međimurju (Štrigova, Željezna gora, Republički voćno-lozni rasadnik Vukanovec), Zagorju (Šaulovec, Pregrada), Zagrebu (Fakultetskih pokusnih i nastavnih dobara Jazbina i Sljeme), Podravini (voćnjak Poljoprivredne škole u Križevcima), Slavoniji (Stanica za voćarstvo u Osijeku), Srijemu (voćnjak Poljoprivredne škole u Iloku), Liki (Gospić) i Istri (Pazin). Analiza kemijskog sastava plodova obuhvatila je slijedeća svojstva: topiva suha tvar, ukupni šećeri, titracijska kiselost, jabučna kiselina i pH vrijednost. Ocjena kvalitete obavljena je na osnovi sklada između količine šećera (g/l) i jabučne kiseline (g/l) prema indeksu po Thiault-u. Za istraživane sorte utvrđene su stanovite razlike u kemijskom sastavu i kvaliteti plodva pod utjecajem klimatskih prilika, a posebice kolebanja između dnevnih i noćnih temperatura tijekom dozrijevanja. Najveće promjene pod utjecajem klimatskih prilika utvrđene su za sorte: Mašanka, London Pepping, Ontario, Ljepocvjetka, Delicious i Jonathan. Gotovo podjednak, odnosno stabilan, kemijski sastav i kvalitetu plodova zadržale u svim istraživanim područjima sorte: Boskoop, Kanada, Zlatna zimska parmenka, Kardinal, Bijela zimska tafetica, Božićnica i Šampanjka. Najbolju kvalitetu u odnosu na količinu šećera i kiseline u pojedinim područjima postigle su sorte i to na Sljemenu: Boskop, Bobovac, Kanada, London Pepping i Mašanka, u Međimurju, Zagorju i Zagrebu sorte: Boskop, Kanda, Ljepocvjetka, Zlatna zimska parmenka, London pepping i Kardinal, u Križevcima: Kanada, Zlatna zimska parmenka, Jonathan, Kardinal i Krivopeteljka, u Osijeku: Boskop, Crveni Delicious, Jonathan i Zlatna zimska parmenka, u Srijemu: Crveni Delicious i Jonathan, u Gospiću: Zlatna zimska parmenka, Bobovac i Bijela zimska tafetica, a u Pazinu: Kanada, Zlatna zimska parmenka, Božićnica, Kardinal, Ontario i Šampanjka. Više šećera sadrže plodovi sorti iz područja gdje su u vrijeme zrenja niže temperature tijekom noći, a manje kiseline u području gdje su manje razlike između dnevnih i noćnih temperatura. Rezultati opsežnih istraživanja izneseni su kao srednje vrijednosti trogodišnjih istraživanja u preglednim tablicama i grafikonima.
The paper presents the results of the research of the chemical composition and quality of the fruits of fifteen apple varieties from nine climatic regions in Croatia during the period 1958 - 1960. Researches have been conducted with varieties: White winter tafete, Bonapfel, Belle de Boskoop, Božićnica, Red Delicious, Jonathan, Cardinal, Reinette de Canada, Krivopeteljka, London Pepping, Belle fleur, Mašanka, Ontario, Reinette de Champagne and Reine de reinette from orchards in Međimurje (Štrigova, Željezna gora, nursery Vukanovec), Zagorje (Pregrada, Šaulovec), Zagreb (Faculty experimental stations Jazbina and Sljeme), Podravina (Agricultural school in Križevci), Slavonija (Osijek fruit growing station), Srijem (Agricultural school in Ilok), Lika (Gospić) and Istria (Pazin). The chemical composition of the fruit included the following properties: soluble dry matter, total sugars, titration acidity, malic acid and pH value. The quality score was performed on the basis of the ratio between the amount of sugar (g/l) and malic acid (g/l) according to the Thiault index. Certain variations in the chemical composition and quality of fruits were determined for the investigated varieties under the influence of climatic conditions, and especially fluctuations between day and night temperatures during ripening. The best quality in terms of the amount of sugar and acid in certain areas have been achieved in varieties on Sljeme: Belle de Boskop, Bonapfel, Reinette de Canada, London Pepping and Mašancke, in Međimurje, Zagorje and Zagreb: Belle de Boskop, Reinette de Canada, Belle fleur, Reine de reinette, London pepping and Cardinal, in Križevci: Reinette de Canada, Reine de reinette, Jonathan, Cardinal and Krivopeteljka, in Osijek: Belle de Boskop, Red Delicious, Jonathan and Reine de reinette, in Srijem: Red Delicious and Jonathan, in Gospić: Reine de reinette, Bonapfel and White winter taftete, in Pazin: Reinette de Canada, Reine de reinette, Božićnica, Cardinal, Ontario and Reinette de Champagne. More sugar contains varieties in the areas where they are ripening at lower temperatures during the night and less acid in areas where there are fewer differences between day and night temperatures. The results of extensive research are presented in tables and graphs.
U radu se iznose rezultati istraživanja uzroka pojave kloroze kupina uzgajanih na aluvijalnom tlu u Slavonskoj Posavini. Istraživanjima je utvrđena kompleksna kloroza lišća sorte Thornfree, ...uzrokovana poremetnjom u hranidbi željezom i nedostatkom mangana. Jaka kloroza lišća kupine ustanovljena je na aluvijalnom tlu slabo alkalne reakcije s pH 7,55 do 7,80 i 0,50 do 1,20 %, karbonata. Slabo izražena kloroza lišća ustanovljena je na vrlo slabo alkalnom tlu s pH 7,40 do 7,50 i 0,17 do 0,80 % karbonata. Zdravi šibovi kupine bili su na tlu neutralne reakcije s pH 7,00 do 7,10, i 0,17 do 0,35 % karbonata. Ispod klorotičnih šibova kupine tlo je bogato, odnosno dva puta bolje opskrbljeno AL pristupačnim fosforom nego ispod zdravih šibova. Jako klorotično lišće sadržavalo je ekscesivno visoku koncentraciju dušika (5,09 %) i fosfora (0,79 %), a imalo je nepovoljan omjer između: P/Fe (47), Ca/K (0,60) i (Ca + Mg)/K (0,82). Jako klorotično lišće sadržavalo je više kalija nego slabo klorotično i zdravo lišće. Slabo klorotično lišće imalo je ekscesivno visoku koncentraciju dušika (4,19 %), na granici ekscesivnosti koncentraciju fosfora (0,43 %), normalnu koncentraciju kalcija, nisku koncentraciju kalija i magnezija, a manje povoljan omjer P/Fe (24,2), i ravnotežu kationa (Ca + Mg)/K (1,35). Zeleno je lišće dobro opskrbljeno dušikom, fosforom i kalcijem, a slabo kalijem i magnezijem. Jako klorotično, slabo klorotično i zdravo lišće sadržavalo je podjednaku koncentraciju željeza (od 173 do 176 ppm) s tim da je omjer P/Fe znatno nepovoljniji u klorotičnom lišću, što indicira blokadu aktivnog željeza. Koncentracija mangana je ekscesivno niska u jako klorotičnom lišću (10 ppm), vrlo niska u slabo klorotičnom (25 ppm) a niska u zelenom lišću (33 ppm).
The paper presents the results of research into the causes of chlorosis of blackberries grown on alluvial soil in Slavonska Posavina. Research has identified complex chlorosis of Thornfree variety leaves, caused by disturbances in iron nutrition and manganese deficiency. Severe chlorosis of blackberry leaves was found on alluvial soils of slightly alkaline reaction with pH 7,55 to 7,80 and 0,50 to 1,20%, carbonate. Slight leaf chlorosis was found on very weakly alkaline soils with pH 7,40 to 7,50 and 0,17 to 0,80% carbonate. Healthy blackberry twigs were on neutral reaction soil with pH 7,00 to 7,10, and 0,17 to 0,35% carbonate. Under the chlorotic shrubs of blackberries, the soil is rich, i.e. twice better supplied with AL available phosphorus than under healthy shrubs. Very chlorotic leaves contained an excessively high concentration of nitrogen (5,09%) and phosphorus (0,79%), and had an unfavorable ratio between: P/Fe (47), Ca/K (0,60) a nd ( Ca + M g)/K ( 0,82). Very chlorotic leaves contained more potassium than slight chlorotic and healthy leaves. Slight chlorotic leaves had an excessively high nitrogen concentration (4,19%), at the limit of excess phosphorus concentration (0,43%), normal calcium concentration, low potassium and magnesium concentration, and less favorable P/Fe ratio (24,2), and cation balance (Ca + Mg)/K (1,35). Green leaves are well supplied with nitrogen, phosphorus and calcium, and poorly potassium and magnesium. Very chlorotic, slight chlorotic and healthy leaves contained the same concentration of iron (from 173 to 176 ppm), but the P/Fe ratio is significantly less favorable in chlorotic leaves, which indicates a blockade of active iron. Manganese concentration is excessively low in very chlorotic leaves (10 ppm), very low in slight chlorotic (25 ppm) and low in green leaves (33 ppm).
Na području Gornjeg Međimurja kultura jabuke ima dugu i slavnu tradiciju. U uzgoju je proširen velik broj domaćih i udomaćenih sorti. Tome su pridonijeli povoljni ekološki uvjeti i širenje sortimenta ...iz Republičkog voćno-loznog rasadnika Vukanovec. Za oplemenjivanje jabuke potrebno je imati bogatu germoplazmu i poznavati biološka i gospodarska svojstva sorti. U radu se iznose rezultati istraživanja kemijskog sastava i kvalitete plodova 40 sorti. Istraživanja su obuhvatila: suhu tvar, topivu suhu tvar, ukupne šećere, ukupne kiseline, pH vrijednost i ocjenu kvalitete po Thiault indeksu. Od sorti su obuhvaćene: Ananas reneta, Baumanova reneta, Batulemka, Bijela zimska tafetica, Bjeličnik, Blenheimska, Bobovac, Boskoop, Božićnica, Cox's orange, Crvena jesenska rebrača, Danciška rebrača, Funtača, Golden Delicious, Gravenstein, Harbertova reneta, Jonathan, Kanadska reneta, Kaselska reneta, Krivopeteljka, Landzberška reneta, Laška trdika, London pepping, Ljepocvjetka, Mašanka, Ontario, Ovčji nos, Parker pepping, Ramburka, Red Delicious, Ribston pepping, Siva francuska reneta, Siva jesenska reneta, Starking, Stožerka, Šampanjska reneta, Šarlamovski, Zeleni štetinac, Zlatna zimska parmenka, i Željeznika. U odnosu na: suhu tvar (%), topivu suhu tvar (%), ukupne šećere (%), količinu kiseline (g/l) i Thiaultov indeks podijeljene su sorte u skupine. Najveću suhu tvar (iznad 17%) imaju sorte: Blenheimska, Boskoop, Harbertova reneta, Kanadska reneta, Parker pepping, Ribston pepping, Siva francuska reneta i Siva jesenska reneta. Najveću topivu suhu tvar (iznad 15%) imaju sorte: Baumanova reneta, Harbertova reneta, Kaselska reneta, Landzberška, Bobovac, Ljepocvjetka, Božićnica, Danciška rebrača i Batulemka. Najviše šećera (od 13 - 15%) sadrže sorte: Blenheimska, Siva jesenska reneta, Siva francuska, Ribston pepping, Parker pepping, Boskoop, Kanadska reneta, Harbertova reneta, Ljepocvjetka, Zlatna zimska parmenka, Golden Delicious i Mašanka. Najviše kiseline (preko 7 g/l) sadrže sorte: Bjeličnik, Ontario, Boskoop, Crvena jesenska rebrača, Kanadska reneta, Laška trdika, Mašanka i Stožerka. Najbolju kvalitetu (Thiault indeks iznad 170) imaju sorte: Ribston pepping, Siva jesenska reneta, Parker pepping, Boskoop, Siva francuska reneta, Kanadska reneta i Crvena jesenska rebrača.
In the area Gornje Međimurje apple culture has a long and famous tradition. Growth has been extended to a large number of domestic and old fashioned varieties. This has contributed to favorable ecological conditions and the expansion of the variety from the Vukanovec republican fruit nursery. For apple breading it is necessary to have rich germplasm and to know the properties of varieties. The paper presents the results of the research of the chemical compositions of 40 varieties, including dry matter, soluble dry matter, total sugar, acidity, pH value and quality score of the Thiault index Among varieties are: Ananas Renette, Bauman's Renette, Batulemapfel, Belle Fleur, White Winter Tafetapfel, Yellow Transparent, Blenheimere, Grosse Rheinischer Bohnapfel, Boskoop, Roter Haslinger, Cox's Orange, Red Autumn Kantapfel, Danziger Kantapfel, Funtacha, Golden Delicious, Gravenstein, Harbert's Renette, Jonathan, Renette du Canada, Grosse Kaseler Renette, Rheinischer Krummstiel, Landzberger Renette, Laška Trdika, London Pepping, Steirische Maschanzker, Ontario, Schafsnase, Parker Pepping, Red Delicious, Ribston Pepping, Renette Grise Francaise, Renette Grise Automne, Geflamanter Kardinal, Rambur, Renette de Champagne, Željeznika, Reine de Reinette, Gruner Stettiner, Charlamowsky and Starking. The fruits of the following varieties have the highest content of dry matter (above 17%): Blenheimere, Boskoop, Harbert’s Renette, Renette du Canada, Parker Pepping, Ribston Pepping, Renette Grise Francaise, Renette Grise Automne. The fruits of the following varieties have the highest soluble dry matter (above 15%): Baunab’s Renette, Harbert’s Renette, Grosse Kaseler Renette, Landzberger Renette, Roter Haslinger, Danziger Kantapfel, and Batulemapfel. Highest amount of sugar (13 - 15%) contain fruits of varieties: Blenheimere, Renette Grise Automne, Ribston Pepping, Parker Pepping, Boskoop, Renette du Canada, Harbert’s Renette, Belle Fleur, Reine de Reinette, Golden Delicious, and Steirische Maschanzker. Most acids (over 7 g/l) contain varieties:
Yellow Transparent, Boskoop, Red Autumn Kantapfel, Renette du Canada, Laška Trdika, Steirische Maschanzker and Geflamanter Kardinal. The varieties that have the best quality (Thiault index above 170) are: Ribston Pepping, Renette Grise d’Automne, Parker Pepping, Boskoop, Renette Grise Francaise, and Renette du Canada.
U radu se iznose rezultati istraživanja rasta, rodnosti i kemijskog sastava lišća sorti krušaka: Trevuška, Viljamovka i Boskova bočica cijepljenih na podlozi dunje M A s međupodlogama: Gelert, ...Hardenpont i Dvostruka Filipova. Četverogodišnja istraživanja su provedena u pokusnom voćnjaku Poljoprivrednog instituta u Osijeku. Pokusni voćnjak podignut je po split-blok shemi. Do osme godine starosti istraživane sorte su postigle podjednako dobru vegetativnu razvijenost i rodnost. Pod utjecajem međupodloge nije utvrđena razlika u razvijenosti i rodnosti stabala. Lišće sorti: Trevuška, Viljamovka i Boskova Bočica na podlozi dunje M A s međupodlogama: Gelert, Hardenpont i Dvostruka Filipova bilo je dobro opskrbljeno dušikom, fosforom, kalijem, kalcijem i magnezijem. Pod utjecajem međupodloge nisu ustanovljene razlike u koncentraciji makrobiogenih elemenata u lišću istraživanih sorti. Koncentracija dušika, fosfora, kalija i kalcija varirala je ovisno sorti i godini. U petoj i šestoj godini starosti stabala signifikantno više dušika sadržavalo je lišće Viljamovke od ostale dvije sorte. Kroz sve četiri godine najmanje dušika sadrži lišće sorte Boskova bočica. U dvije uzastopne godine bila je koncentracija fosfora signifikantno veća u lišću Viljamovke nego Trevuške, a u jednoj godini i od Boskove bočice. Koncentracija kalija u lišću Boskove bočice bila je, u dvije godine, signifikantno veća nego u sorti Trevuška i Boskova bočica. U dvije godine lišće sorte Viljamovke sadržavalo je signifikantno više kalija od lišća sorti Trevuška i Boskova bočica. Lišće sorte Boskova bočica sadržavalo je dvije godine signifikantno više kalcija od lišća sorte Terevuška, a u jednoj godini i od lišća Viljamovke. Koncentracija magnezija bila je u sve četiri godine podjednaka u lišću istraživanih sorti.
The paper presents the results of research on the growth, yield and chemical composition of the leaves of pear varieties: Precoce de Trevoux, Williams and Beurre Bosc on quince M A rootstock with interstocks: Beurre Hardy, Beurre d’Hardenpont and Double Philippe. Four-year research was conducted in the experimental orchard of the Agricultural Institute in Osijek. The experimental orchard was built according to the split-block scheme. By the age of eight years, the researched varieties achieved equally good vegetative development and yield. Under the influence of the interstock, no difference was found in the development and yield of the trees. The leaves of the varieties were well supplied with nitrogen, phosphorus, potassium, calcium and magnesium. Under the influence of the interstock, no differences were found in the concentration of macrobiogenic elements in the leaves of the researched varieties. The concentration of nitrogen, phosphorous, potassium and calcium varied depending on the variety and the year. In the fifth and sixth year of trees, the leaves of Williams contained significantly more nitrogen than the other two varieties. Throughout all four years, the leaves of the Beurre Bosc variety contain the least nitrogen. In two consecutive years, the concentration of phosphorus was significantly higher in the leaves of Williams than Precoce de Trevoux, and in one year even of Beurre Bosc. The concentration of potassium in the leaves of Beurre Bosc was, in two years, significantly higher than in the varieties Precoce de Trevoux and Williams. In two years, the leaves of the Williams variety contained significantly more potassium than the leaves of the Preccoc de Trevoux and Beurre Bosc varieties. The leaves of the Beurre Bosc variety contained significantly more calcium in two years than the leaves of the Precoce de Trevoux variety, and in one year also more than the leaves of Williams. The concentration of magnesium was the same in the leaves of the researched varieties in all four years.
In the experiment, the 'Lapins' cherry variety was grafted on six rootstocks of different vigour (F12 / 1, Maxma 14, PiKu 1, Gisela 5, Weiroot 13 and Weiroot 158). The orchard was in full production ...(8 years after planting) and was planted at a distance of 5 x 3.5 m. The orchard was not irrigated. Samples were analyzed at full maturity. The study showed a significant impact on almost all parameters of fruit quality. The largest fruits were on the rootstock F12 / 1 and Gisela 5. The color indicators of the skin and flesh depended relatively little on the rootstocks. In the chemical composition, greater differences were manifested in the soluble dry matter, on W13 and PiKu 1 being highest, in which the vitamin C content was also higher. The largest differences were found in the content of phenol (199.0 mg / kg on the rootstock PiKu 1, and 68.3 on the rootstock W158) and in the content of neflavanoids (231.7 mg / kg on the rootstock PiKu 1, and 119.5 mg / kg on F12 / 1).
U pokusu je bila trešnja sorte Lapins cijepljena na šest podloga različite bujnosti (: F12/1, Maxma 14, PiKu 1, Gisela 5, Weiroot 13 and Weiroot 158). Voćnjak je bio u punoj rodnosti (8 godina nakon sadnje) a posađen je na razmaku 5 x 3,5 m. Voćnjak nije navodnjavan. Uzorci su analizirani u punoj zrelosti. Istraživanje je pokazalo značajan utjecaj na gotovo sve parametre kakvoće ploda. Najkrupniji plodovi su bili na podlozi F12/1 i Gisela 5. Pokazatelji boje kožice i mesa su relativno malo ovisili o podlozi. U kemijskom sastavu veće razlike očitovale su se u topivoj suhoj tvari, pri čemu je veća bila W13 i PiKu 1 kod kojih je i sadržaj C vitamina bio veći. Najveće razlike očitovale su se u sadržaju fenola (199,0 mg/kg na podlozi PiKu 1, a 68,3 na podlozi W158) te u sadržaju neflavanoida (231,7 mg/kg na podlozi PiKu 1, a 119,5 mg/kg na podlozi F12/1).
Istraživana je dinamika rasta ploda sorti: Springold, Redhaven, Suncrest i Fayette u ekološkim uvjetima Ravnih kotara. Breskve su uzgajane u obliku vretenastog grma na podlozi GF 677. Rezultati ...istraživanja predočeni su u tablicama i grafikonima. Rast ploda slijedi dvostruku sigmoidnu krivulju na kojoj su istaknute dvije faze bržeg rasta i jedna faza vrlo usporenog rasta. Prva faza brzog rasta traje oko 65 dana za sve četiri sorte. Druga faza rasta traje u sorte Springold 5 do 7 dana, u sorata Redhaven i Suncrest 28 dana, a u sorte Fayette 35 dana. Treća faza ponovnog bržeg rasta traje u sorata Springold i Redhaven 14 dana, u sorte Suncrest 21 dan, a u sorte Fayette 10 dana.
The dynamics of fruit growth of the varieties: Springold, Redhaven, Suncrest and Fayette in the ecological conditions of Ravni kotari were investigated. Peaches were grown in the form of a spindly bush on the rootstock GF 677. The results of the research are presented in tables and graphs. Fruit growth follows a double sigmoid curve, where two phases of faster growth and one phase of very slow growth are highlighted. The first phase of rapid growth lasts about 65 days for all four varieties. The second growth phase lasts 5 to 7 days in the Springold variety, 28 days in the Redhaven and Suncrest varieties, and 35 days in the Fayette varieties. The third phase of faster growth again lasts 14 days in the Springold and Redhaven varieties, 21 days in the Suncrest variety, and 10 days in the Fayette variety.
Istraživanje kemijskog sastava i kvalitete plodova sedam sorti jabuka na šest M podloga obavljena su tijekom dvije godine u pokusnom voćnjaku na Fakultetskom pokusnom i nastavnom dobru Jazbina kraj ...Zagreba. Istraživanja su provođena na sortama: Boskoop, Kanada, Jonathan, London pepping, Ljepocvjetka, Mašanka i Zlatna zimska parmenka cijepljenih na podlogama: M 1, M 2, M 4, M 5, M 9 i M 11. Pokusni voćnjak podignut je po metodi randomiziranog bloka u četiri repeticije. U svakoj repeticiji bilo je zastupljeno po pet stabala u kombinaciji sorta podloga, odnosno 20 stabala svake sorte na svakoj podlozi. Stabla s kojih su uzimani uzorci plodova za analizu uzgojena su u obliku popravljene vaze, a bila su dobro razvijena i u punoj rodnosti. Istraživanja su obuhvatila: topivu suhu tvar, ukupne šećere, titracijsku kiselost, jabučnu kiselinu i pH vrijednost. Kvaliteta plodova određena je analizom sklada između količine ukupnih šećera (g/l) i količine jabučne kiseline (g/l) po metodi Thiault. Pod utjecajem podloge nisu utvrđene signifikantne razlike u količini ukupnih šećera i kiselina u plodovima istraživanih sorti. Manje razlike u količini ukupnih šećera i kiselina utvrđene su pod utjecajem klimatskih prilika godine, ali ne i pod utjecajem podloge u istoj godini. Po količini ukupnih šećera istraživane sorte možemo svrstati u tri skupine. Najviše, odnosno podjednako, ukupnih šećera sadrže plodovi Boskopa i Kanade (od 14,5 do 15,0 %), zatim plodovi Zlatne zimske parmenke (od 13,0 do 13,9), a podjednako plodovi Ljepocvjetke, Jonathana, London peppinga i Mašanke (od 11,5 do 12,5). Između naznačene tri skupine sorata utvrđena je signifikantna razlika na razini LSD P=5%. Najviše kiseline sadrže plodovi Boskopa i Kanade (od 6,5 do 7,5 g/l), zatim Zlatne zimske parmenke (od 5,5 do 6,0 g/l), podjednako Jonathana i Ljepocvjetke, (4,5 do 5,0 g/l), a najmanje, odnosno podjednako Mašanke i London pepping (3,5 do 4,5 g/l). Između tri skupine sorti utvrđena je signifikantna razlika na razini LSD P=5%. Istim redoslijedom razvrstani su plodovi po kvaliteti na osnovi odnosa šećera (g/l) i jabučne kiseline (g/l).
Istraživanje vegetativne razvijenosti i rodnosti sorti lijeske provedena su u dva pokusan voćnjaka u Istri. U prvom pokusnom voćnjaku istraživanja su obuhvatila sorte: Fertile de Coutard, Cosford, ...Gunslebert, Istarski duguljasti, Merveille de Bollwiller, Magonca i Tonda Gentile Romana na podlozi Corylus colurna, a uzgojene u obliku stabla s krošnjom u obliku vaze. Razmak sadnje je 5 x 5 m (400 stabala/ha). Sve su sorte postigle dobru vegetativnu razvijenost na kraju 6. vegetacije. Veću bujnost od ostalih 6 sorti, postigla je sorta Fertile de Coutard. Razlika je visoko signifikantna. Podjednaku vegetativnu razvijenost postigle su ostalih 6 sorti. Najveći prirod postigla je sorta Cosford, a slijede je Fertile de Coutard, Istarski duguljasti, Tonda Romana, Magonca i Gunslebert, a najmanji sorta Merveille de Bollwiller. U drugom pokusnom voćnjaku, istraživana je vegetativna razvijenost i rodnost sorti: Istarski duguljasti, Tonda Gentile Romana i Fertile de Coutard uzgojene na vlastitom korijenu u obliku grmolike vaze s razmakom 4,5 x 4,5 m (493 stabla/ha). Na kraju 6. vegetacije sve su sorte postigle dobru razvijenost. Veću bujnost od sorte Istarski duguljasti postigle su sorte Fertile de Coutard i Tonda Gentile Romana. Podjednak prirod utvrđen je za sorte na vlastitom korijenu. Usporedbom vegetativne razvijenosti stabala na vlastitom korijenu i podlozi Corylus colurna utvrđeno je da su sve tri sorte na podlozi Corylus colurna postigle znatno veću bujnost. Usporedbom rodnosti sorti Istarski duguljasti, Tonda Romana i Fertile de Coutard na vlastitom korijenu i istih sorti na podlozi Corylus colurna ustanovljeno je da su sve 3 sorte dale znatno veći prirod na podlozi Corylus colurna. Istraživanja su obuhvatila utjecaj podloge na kemijski sastav lišća sorti: Fertile de Coutard, Istarski duguljasti i Tonda Gentile Romana. Provedena je analiza uzroka prijevremenog opadanja plodova.
Istraživan je rast i rodnost 20 sorti bresaka različitog vremena zrenja, a uzgojenih u obliku palmete u uvjetima suhog gospodarenja. Istraživanjima je utvrđeno da su sve sorte u ekološkim uvjetima ...Istre postigle dobru vegetativnu razvijenost u 5. vegetaciji. Prema bujnosti su sorte podijeljene u tri skupine: vrlo bujne s promjerom debla iznad 12 cm, bujne s promjerom debla od 10 - 12 cm i srednje bujne s promjerom debla ispod 10 cm. Među vrlo bujne spadaju: Springold, Merrill Gem Free, Springcrest, Armgold, Fairtime, Fayette, i Red Top. Među bujne spadaju: Filette, Redcap, Early Red, Early Redhaven, Sentinel, Regina, Redhaven i Suncrest, a u srednje bujne: Collins, Southland, Glohaven Cresthaven i Redskin. Nešto veću rodnost postigle su sorte: Sentinel, Early Redhaven, Redhaven, Regina, Early Red, Filette i Cresthaven, a srednji sorte: Red Top, Glohaven, Redcap, Merrill Gem Free, Collins, Fayette, Redskin, Suncrest, Fairtime i Southland, dok su najmanji prirod postigle sorte Springold, Springcrest i Armgold.
Istraživanje kemijskog sastava plodova višanja: Gorsemska, Rexelle, Kelleris 14, Heimannova konzervna i Oblačinska, na podlozi divlje trešnje (Prunus avium L.), provedeno je tijekom tri godine u ...ekološkim uvjetima Slavonije. Istraživanjima je utvrđeno da najveću topivu suhu tvar, količinu ukupnog i reduktivnog šećera sadrže plodovi sorti Rexelle i Kelleris 14, a najmanje plodovi Oblačinske. Između sorti Rexelle i Kelleris 14 i ostale tri sorte utvrđena je statistički opravdana razlika. Podjednaku količinu topive suhe tvari sadrže plodovi sorti Gorsemska i Heimannova konzervna, dok je količina šećer nešto veća u sorte Gorsemska. Sorta Heimannova konzervna sadrži nešto više šećera nego Oblačinska, ali ta razlika nije statistički opravdana. Utvrđena je niska količina saharoze u plodovima istraživanih sorti. Razlika u količini saharoze među sortama nije statistički opravdana. Signifikantno više ukupnih kiselina sadrže plodovi sorti Gorsemska, Kelleris 14 i Oblačinske od plodova sorti Rexelle i Heimannova konzervna. Vrijednosti pH su se kretale u granicama od 3,01 do 3,24.
PDF