Kmetijske (oziroma »koristne«) živali niso deležne povečanega splošnega zanimanja za živali, ki je v družboslovnih in humanističnih vedah dobilo ime »zasuk k živalim« (animal turn). Nasprotno, zdi ...se, da zanimanje za kmetijske živali kljub temu celo usiha in da se to dogaja tudi v etnologiji-antropologiji – vedi, ki je med vsemi temi vedami tradicionalno kazala največ zanimanja zanje. Članek analizira genealogijo, okoliščine in vzroke historičnega procesa postopnega marginaliziranja, izključevanja in izrinjanja kmetijskih živali v bogatih zahodnih družbah ter posveti posebno pozornost tem procesom v antropologiji.
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain ...Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Provider: - Institution: Ministrstvo za kulturo, Direktorat za kulturno dediščino, INDOK center - Data provided by Europeana Collections- Franc Jelovšek, freska v kupoli prezbiterija: čaščenje križa ...po sv. Mohorju in Fortunatu- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Provider: - Institution: Ministrstvo za kulturo, Direktorat za kulturno dediščino, INDOK center - Data provided by Europeana Collections- Valentin Metzinger, Čaščenje Jezusovega imena, 1737, olje na ...platnu, 170x105 cm- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Članak pruža uvid u srednjovjekovnu proslavu Velikog petka u Rimu, jer tek u srednjovjekovnim izvorima nalazimo jasno formiranu proslavu Velikog petka. Na samom početku daje se promišljanje o velikom ...otajstvu križa koje je razgolilo sav grijeh i zlo koje i danas pritišće cijelo čovječanstvo. Budući da je literatura o zadanoj temi na hrvatskom jeziku oskudna, bila je potreba istražiti prve izvore, usporediti ih, te prikazati njihove sličnosti i različitosti. U prvom dijelu rada obrađuje se ime Velikog petka u različitim rimskim izvorima koje je izvedeno po različitim kriterijima. Drugi dio rada predstavlja jezgru rimske proslave, tj. Sacramentarium Gelasianum i Ordo Romanus XXIII., izvore koji su do danas ostavili utjecaj na samu proslavu Velikog petka. Treći dio govori o razvoju liturgije Velikog petka do Missale Romanum iz 1570. godine koji je konačna točka srednjovjekovne proslave u Rimu. U posljednjem dijelu istraživanja obrađeni su pojedini i najvažniji elementi liturgije Velikog petka, odnosno služba riječi, čašćenje križa i pričest. U zaključku autor sažima cijeli članak i stavlja poseban naglasak na jedinstvo proslave, odnosno na cijeli pashalni misterij.
Autor obrađuje nekoliko starih solinskih crkvenih pučkih napjeva (O prislavna Božja Mati; Litanije lauretanske Blažene Djevice Marije; Veseli se, Majko Božja i Stipan jur blaženi) koji su još uvijek ...aktualni u bogoslužnoj praksi u župnoj crkvi Gospe od Otoka. Predmetne popijevke jednim dijelom izrastaju iz od ranije prisutne glagoljaške glazbenoliturgijske baštine, dok se s druge strane naslanjaju na tradiciju komponiranoga crkvenog pjevanja s kraja 18. i početka 19. stoljeća. Njihovo postojanje vezano je za dugogodišnju pjevačku tradiciju koja se do danas uspjela sačuvati zahvaljujući djelovanju Pučkih pivača Gospe od Otoka. Obrađeni napjevi sagledavaju se kroz nekoliko slojeva; kroz različite aspekte njihove povijesne, kulturološke, etnomuzikološke, književne, socio-antropološke i liturgijske određenosti i prepoznatljivosti
U ovom radu autor iznosi tumačenje grčkog izraza συμπροσκυνούμενον koji je uvršten u Simbol na Carigradskom saboru 381. godine, i to kako u grčkom jeziku tako u Novom zavjetu. Uspoređuje nadalje ...značenje hrvatskog, do sada službenog liturgijskog, prijevoda »skupa se časti« s izvornim značenjem definiranog termina i s prijevodima na drugim jezicima, utvrđuje razliku među njima, te predlaže novi hrvatski prijevod kao bolje rješenje.
