Časopis Medica Jadertina medicinski je znanstveno - stručni časopis Opće bolnice Zadar, čiji je prvi broj otisnut 1969. godine, prije 55 godina. Jedan je od najstarijih medicinskih časopisa u ...Republici Hrvatskoj. Potkraj šezdesetih godina prošlog stoljeća javila se ideja da tadašnji razvoj bolnice slijedi i unaprjeđenje znanstveno – stručne misli. Od 1987. godine časopis je dvojezičan, te se u njemu objavljuju članci na hrvatskom i engleskom jeziku, ovisno o izboru autora. Time je postignuta bolja vidljivost časopisa i u međunarodnoj znanstvenoj zajednici. Također, časopis je, uz hrvatske, postao otvoren i za strane autore. Tijekom Domovinskog rata časopis nije prestao izlaziti unatoč brutalnom razaranju grada i okolice, te ratnim stradanjima. Medica Jadertina je više puta mijenjala format i naslovnu stranicu, te cjelokupan grafički izgled. Od 2002. godine časopis počinje izlaziti u formatu A4 i s novim dizajnom naslovnice. Time je grafičko oblikovanje i uređivanje usklađeno s međunarodnim pravilima. Od 2002. godine svi radovi objavljeni u časopisu Medica Jadertina citirani su u cijelosti u bazi Scopus u kojoj je časopis indeksiran i danas. Od 2006.godine Medica Jadertina u cijelosti je vidljiva na Portalu hrvatskih znanstvenih i stručnih časopisa HRČAK. Tako je časopis među čitaocima dobio bolju vidljivost i dostupnost, kako u tiskanom, tako i u elektroničkom obliku.
Medica Jadertina is a medical, scientific, and professional journal of Zadar General Hospital. Its firstissue was pressed in 1969, 55 years ago, making it one of the oldest medical journals in Croatia.At the end of the sixties of the last century, there was an idea that the improvement of scientific andprofessional thought should accompany the development of the hospital. Since 1987, the journal has beenbilingual, with articles published in Croatian or English. This has also improved the journal's visibility inthe international scientific community. The journal has also become open to Croatian and foreign authors.During the Croatian War of Independence, the journal did not cease publishing despite the brutal destructionof the city and its surroundings and the war atrocities.Medica Jadertina has repeatedly changed its format, cover page, and overall graphic appearance. Since2002, the magazine has been published in A4 format with a new cover design. Thus, the journal's graphicdesign and editing were harmonized with the International Committee of Medical Journal Editors'Recommendations. Since 2002, all manuscripts published in Medica Jadertina are cited entirely in theScopus database.Since 2006, Medica Jadertina has provided open access through the Portal of Croatian scientific andprofessional journals (HRČAK). Thus, the magazine has increased its visibility among readers in paperand electronic forms.
Metafore imajo moč strukturiranja naših zaznav in razumevanja, njihova večkratna uporaba v medijskem diskurzu pa lahko vpliva na ustvarjanje bralčevih negativnih sodb. To medijsko orodje je izjemno ...močno pri spreminjanju ideoloških prepričanj in sistemov, saj lahko medijska obravnava ranljivih skupin globoko ukorenini negativne implikacije in negativna stališča do teh ljudi. Kljub temu, da so na to problematiko opozarjale številne študije, se nehumana obravnava ranljive skupine beguncev ni spremenila, čeprav je minilo že kar nekaj let od začetka begunske krize leta 2015. V prispevku kvalitativno analiziramo poročanje o beguncih od junija do septembra 2018 v treh angleških spletnih časopisih: The Guardian, The Telegraph in The Independent. Analizirali smo 30 naključno izbranih člankov, ki so poročali o različnih dogodkih v zvezi z begunci in begunsko krizo. Namen te analize je ugotoviti, kako so o različnih dogodkih v tem časovnem obdobju poročali omenjeni angleški časopisi ter katere metafore so pri tem najpogosteje uporabljali. Rezultati kažejo, da so medijska poročila še vedno negativno obarvana in da se negativne metafore še vedno uporabljajo. Poleg široko razširjene vodne metafore, so se pojavljale tako vojne metafore kot tudi metafore, ki opisujejo begunce kot živali in kot blago oz. predmete. Označevanje in prikazovanje beguncev kot grožnje je zelo nevarno, saj se na ta način razvijajo in spodbujajo negativne družbene podobe ter tudi legitimizirajo zatiralske nacionalne prakse. Raba nestrpnega jezika lahko povzroča negativne podobe beguncev v javnosti, hkrati pa spodbuja ksenofobijo, marginalizacijo in diskriminacijo, zato bi bilo treba retoriko o beguncih in begunski krizi čimprej spremeniti.
Među izdavačima koji isključivo izdaju časopise u otvorenom pristupu uz naplatu troškova objave najveći broj članaka objavljuje MDPI. Propulzivna poslovna politika ovog izdavača predmet je polemika ...na međunarodnoj razini, no broj radova koje objavljuju i koji su indeksirani u međunarodnim bibliografskim bazama nezaustavljivo raste. Tijekom 2021. godine u časopisima MDPI-ja objavljena je petina svih radova hrvatskih autora u časopisima indeksiranim u kolekciji WoSCC, odnosno trećina ukupno objavljenih radova u otvorenom pristupu. Prema dostupnim podatcima, više od 40 % tih radova proizašlo je iz projekata koje financiraju hrvatske ustanove, ali podatci o izvorima financiranja troškova objave nisu javno dostupni. Transparentni prikaz troškova i izvora financiranja objave radova koji bi se mogao osigurati putem nacionalne znanstvene bibliografije CROSBI bio bi koristan u planiranju aktivnosti nacionalnih financijskih tijela, ali i za uspješniju suradnju s izdavačima.
V Prekmurju je bil vodilni izdajatelj časopisov v slovenskem lokalnem jeziku katoliški duhovnik Jožef Klekl st. (1874–1948), ki je izdajal med bralci zelo priljubljena mesečnik Marijin list (od 1919) ...in tednik Novine (do 1941). Po združitvi Prekmurja z matico se je nabor časopisov razširil in vsak izdajatelj oz. urednik je skušal najti pot do bralcev na svojstven način – s tehtno izbranimi objavami. Poseben pečat je v prekmurski medijski krajini pustil prav Klekl, ne toliko kot duhovnik in ker so bile vsebine v njegovih tiskih v večjem delu nabožne, ampak ker je deloval tudi kot politik. V času njegove politične kariere se je Prekmurje znašlo v novi državi. Iz Ogrske, v kateri je bila slovenska beseda v javni sferi redko ali komaj slišana, je ta pokrajina vstopila v politično nemirno Kraljevino SHS/Jugoslavijo. In to v času, ko sta se dokončno izrisala ideološko nasprotna tabora: konservativni/katoliški in napredni/liberalni. Po letu 1919 se je identiteta Prekmurcev definirala na novo: to ni bila več zgolj tista slovenska pokrajina z versko raznolikostjo, tu sta bila domače narečje in »nova«, zborna slovenščina. Stari prijatelji so postali novi politični konkurenti, sobivanje z Madžari je dobilo nov pomen. Edina stalnica v Kleklovih medijih je bil njegov odnos do nekatoliških vernikov in/ali ateistov. Kljub razgledanosti in načitanosti je vsa leta svojega delovanja ohranil premočrten stav v smislu, da je edina prava vera katoliška. Vse ostale, posebej protestantska, pa so po njegovem skrenile s poti. Tako jih je dojemal in v takšnem duhu je o njih pisal, prevajal in objavljal članke, v katerih marsikateri podatek ni bil preverjen. Zaradi tega je pogosto prišel v »konflikt« z drugimi časopisnimi uredništvi ali pripadniki evangeličanske veroizpovedi.
Kvalitetna znanstvena komunikacija ključna je za učinkovitost znanstvenih istraživanja. Nakon stvaranja znanstvenog rada kroz znanstveno istraživanje, ono se dalje vrednuje i dijeli s drugim ...znanstvenicima. Na temelju tih znanstvenih radova drugi znanstvenici stvaraju novo znanje kroz nove znanstvene radove. Prisutan je također velik pritisak na znanstvenike u vezi s objavljivanjem radova. U akademskom svijetu postoji određeni pritisak na znanstvenike da što više i što češće objavljuju najnovija istraživanja. Znanstvenici su s jedne strane prisiljeni objavljivati mnogo radova (kvantiteta), dok se s druge strane traži da ti radovi imaju što veći odjek (kvaliteta). Iako autori određenog znanstvenog područja poznaju znanstveno publiciranje u svojem području, pojava novih časopisa otežava odabir u kojem časopisu objaviti svoj rad, a pri čemu značajan problem stvaraju tzv. predatorski časopisi. U radu će se dati pregled pokazatelja koji mogu pomoći pri odabiru časopisa te na koji način se mogu prepoznati predatorski časopisi.
Quality scientific communication is key to the effectiveness of scientific research. After creating a scientific paper through scientific research, it is further evaluated and shared with other scientists. Based on these scientific papers, other scientists create new knowledge through new scientific papers. There is also a lot of pressure on scientists to publish papers. In the academic world, there is a certain pressure on scientists to publish the latest research as much and as often as possible. On the one hand, scientists are forced to publish a lot of papers (quantity), while on the other hand, they are required to have as much impact as possible (quality). Although the authors of a certain scientific field are familiar with scientific publishing in their field, the emergence of new journals makes it difficult to choose in which journal to publish their work and where a significant problem is created by the so-called predatory journals. The paper will provide an overview of indicators that can help in the selection of journals and how predatory journals can be identified.
Glasilo slovenskega ženstva je izhajalo mesečno kot priloga Edinosti. To je bil doprinos k izobraževanju žensk tistega časa. Vseboval je leposlovje, razmišljujoče eseje in intelektualne razprave
Glasilo slovenskega ženstva je izhajalo mesečno kot priloga Edinosti. To je bil doprinos k izobraževanju žensk tistega časa. Vseboval je leposlovje, razmišljujoče eseje in intelektualne razprave
PDF
