Prispevek obravnava izkušnje mentorstva v Slovenskem šolskem muzeju. Predstavi muzeje kot prostor vrednot, ki se s svojo vlogo in nalogami aktivno vključujejo v delovanje družbe in so vpeti v procese ...vseživljenjskega izobraževanja. Prikaže, kako so se ob prenovi študijskih programov tudi muzeji vključili v sistem praktičnega usposabljanja študentov. Kakšne so nasploh značilnosti mentorstva v Slovenskem šolskem muzeju, smo predstavili v več sklopih mentorskega dela in postavili v ospredje mentorstvo v praktičnem usposabljanju študentov. Kakšne so značilnosti tega mentorstva, smo raziskovali na podlagi kvalitativne analize refleksij o mentorstvu študentom in poročil študentov o opravljenem praktičnem usposabljanju od 2009 do 2016. Prispevek s pogledom v preteklost mentorstva spodbudi idejo o uporabnosti zbiranja spominov o študentskih praksah v muzejih za nadaljnje analize in študije. Opozori na pomen izkušnje dela študentov v muzeju kot nadgradnjo teoretskega znanja, spoznavanja zakonitosti muzejskega dela in poslanstva poklica kustosa. Poudari pomen nadaljnjega izobraževanja mentorjev, spodbudi premik pri organiziranju in vrednotenju mentorskega dela v muzejih v korist bolj kvalitetnih in bolje izpeljanih študentskih praks.
Cilj. Cilj ovog istraživanja bio je da se na uzorku studenata na studentskoj praksi i knjižničara/mentora utvrdi postoje li razlike među njihovim stavovima o važnosti stu- dentske prakse, ...kompetencijama koje studenti usvajaju na praksi te osobinama i kom- petencijama mentora.
Metodologija. U istraživanju su sudjelovale dvije skupine ispitanika: studenti 2. godine diplomskog studija bibliotekarstva na Odsjeku za informacijske i komunika- cijske znanosti pri Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i knjižničari Knjižnice Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Korištena je kvalitativna metodologija po- lustrukturiranih dubinskih intervjua za studente i fokus-grupe za knjižničare.
Rezultati. Rezultati su pokazali da obje skupine ispitanika smatraju kako je student- ska praksa važna iz ovih razloga: praksa je mjesto upoznavanja studenata s knjižnicom i knjižničarskim poslom, ona je nadopuna studijskom programu te daje uvid u organi- zacijsku kulturu ustanove. Studenti prednost daju usvajanju generičkih kompetencija (osobito komunikacijske vještine) na praksi, dok knjižničari naglašavaju važnost usva- janja stručnih vještina. Obje skupine navode da su stručne kompetencije mentora važne, ali daju prednost njegovim vrlo razvijenim generičkim vještinama, osobito komunika- cijskim vještinama (interpersonalnim i intrapersonalnim vještinama).
Ograničenja. U istraživanju su sudjelovali samo knjižničari iz Knjižnice Filozof- skog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu pa se preporučuje provjera mogućnosti generaliza- cije istraživanja na uzorcima knjižničara/mentora iz drugih vrsta knjižnica.
Praktična primjena. Rezultati ovog istraživanja mogu biti temelj za osmišljavanje poučavanja knjižničara/mentora.
Originalnost. Ovo istraživanje prvo u Hrvatskoj na ovakav način istražuje važnost studentske prakse, kao i to koje kompetencije studenti na praksi usvajaju te koje kompe- tencije mentor mora imati da bi bio kvalitetan mentor.
Studenti specijalističkog diplomskog stručnog studija Menadžment turizma i sporta Međimurskog veleučilišta u Čakovcu moraju u X. semestru obaviti stručnu praksu. Stručna praksa traje 20 radnih dana ...ili sveukupno 120 radnih sati. Stručna praksa na diplomskom stručnom studiju uvedena je kao obavezan kolegij i donosi 18 ECTS bodova. Svi polaznici stručne prakse moraju od Međimurskog veleučilišta dobiti uputnicu za stručnu praksu, potvrdu o obavljenoj stručnoj praksi i anketu za poslodavce. Studenti su obavezni svoju stručnu praksu odraditi u turističkoj ili sportskoj djelatnosti, od turističkih ureda, turističkih zajednica, hotela, turističkih agencija, sportskih ustanova, sportskih organizacija do niza drugih djelatnosti koje su vezane uz turizam i sport. Po završetku navedene stručne prakse svaki polaznik stručne prakse mora napisati dnevnik rada stručne prakse i to minimalno 7 – 10 stranica. Studenti također donose voditelju stručne prakse potpisanu i ovjerenu potvrdu o obavljenoj stručnoj praksi i popunjenu anketu poslodavaca. Cilj je ovoga rada istražiti zadovoljstvo gospodarstvenika i poduzetnika kompetencijama i radom studenata. Korištene metode u ovome radu su metoda deskripcije, analize, sinteze i kvantitativna metoda distribucijom anketnog upitnika. Anketa je provedena na uzorku od 15 poduzeća čiji su predstavnici ocijenili stručnost studenata prilikom izvođenja stručne prakse. Studenti sami pronalaze svoje poslodavce, a ako sami ne mogu pronaći odgovarajućeg poslodavca, Međimursko veleučilište im pomaže pri pronalaženju jer ima dobru poslovnu suradnju s više poslovnih institucija već dugi niz godina. Navedena je stručna praksa na obostranu korist studenata i poslodavaca jer obadvije strane mogu vidjeti što se nudi na tržištu rada ili što konkretno nedostaje na tržištu. Rezultati istraživanja pokazuju nivo usklađenosti kompetencija koje studenti stječu na studiju menadžmenta i sporta te potrebe poslodavaca za dodatnim znanjima i zadovoljstvo stečenim.
Etika je važan dio profesionalne djelatnosti za sve stručnjake s područja društvenih i humanističkih znanosti. Rad s ljudima je vrlo
odgovoran te je stoga krucijalno slijediti one smjernice koje će ...osigurati dobrobit klijenata. Socijalni pedagozi su stručnjaci koji rade
na svim područjima osobnog i društvenog života, te svakodnevno dolaze u doticaj s problemskim situacijama u kojima nije uvijek
jasno kako postupiti. Etičke dileme se javljaju već i u vrijeme školovanja socijalnih pedagoga. Motivacija za pisanje ovog članka se
javila nakon što su studenti socijalne pedagogije temeljem usvojenih etičkih načela na kolegiju Etika u prevencijskim istraživanjima
uvidjeli etičku dvojbenost nekih situacija i djelovanja tijekom studiranja i prakse. Cilj ovog članka je osvješćivanje postojećih etičkih
dilema kod studenata socijalne pedagogije, ali i profesora na fakultetu, mentora, rukovodnih osoba u ustanovama, ukratko svih koji
su uključeni u praktičnu obuku studenata, te predlaganje nekih smjernica za poboljšanje. Ne žele se kritizirati postupci stručnjaka s
kojima su studenti za vrijeme studija socijalne pedagogije imali priliku raditi, niti se želi kritizirati sustav čiji su studenti dio. Člankom
se želi potaknuti na promišljanje i problematiziranje etičkih dilema, te se želi podići svijest o važnosti odgovornog postupanja
prema klijentima i prema pravilima struke. Naglašene su smjernice koje mogu osigurati minimum standarda ukoliko ih stručnjaci
slijede. Članak naglašava važnost etičkog kodeksa struke jednako kao i zakona, no neizostavna je i suradnja s drugim stručnjacima
na tom području.
U okviru redovite prakse, koja je za studente poljoprivrede sastavni dio studija i prijeko potrebna dopuna za teoretsku nastavu proveo je stanoviti broj studenata i u raznim mljekarskim poduzećima. ...Poznavajući modernu zagrebačku mljekaru, s velikim zanimanjem očekivala sam rad u mljekari "Beljski maslac" u Belom Manastiru. S još dva studenta upućena sam tamo na početku mjeseca srpnja na jednomjesečnu praksu.
PDF
