Leksikon hrvatskih tradicija Joanne Rapacke enciklopedijski je koncipiran opis hrvatske kulture s interpretacijama koje polaze od književnosti. U ovom radu bit će govora o Leksikonu hrvatskih ...tradicija Joanne Rapacke kao kompleksnom tekstu, enciklopedijski koncipiranom, koji sintetski definira hrvatsku kulturu uzimajući književnost za polazište ponuđenih interpretacija. Ovaj je rad pokušaj iščitavanja temeljnih premisa na kojima je građena autoričina vizija hrvatske kulture te, šire, njezin kritički pristup kulturi kao prostorno i vremenski formiranom društvenom fenomenu. U raspravi o ključnim osobinama hrvatskoga specifikuma, kako ih definira Rapacka, posebna će se pažnja posvetiti odnosu regionalizma i nacionalne kulture (dijakronijski i sinkronijski) te ambivalencijama hrvatskih protonacionalnih i nacionalnih ideologija. Razmotrit će se i Rapackina terminološka opredjeljenja (npr. ideologem, kodifikacije / kodifikacije) koja u mnogočemu utječu na njezin pristup analizi kulturnih fenomena.
Leping tekstiliigina: žanristruktuur Reinsalu, Riina
Eesti Rakenduslingvistika Ühingu Aastaraamat,
05/2011, Letnik:
7, Številka:
7
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
The analysis of general structure reveals that the structure of contracts for services and authorisation agreements is standardized, but not rigid. The formal structure also conveys cognitive ...structure, thereby expressing the communicative purpose of the contracts. Due to the register (formal register) and the domain (legal domain), the set of communicative purposes of the contracts is limited, and no hidden strategies are used. The context-specific purpose of contracts is to shape social reality: contracts have a regulatory impact on all the spheres of life that make use of them. The textual communicative purpose is manifested in the formalisation of the relationship between the contracting parties: with the employment of instructive means of expression, the rights and obligations of the contracting parties are
fixed.
Romanca o tri ljubavi (1976) zauzima istaknuto i povlašteno mjesto unutar dramskog opusa Antuna Šoljana, zahvaljujući i tomu što je u cijelosti napisana u stihu. Autorski podnaslovljena kao ...“sentimentalna farsa”, u književno-teorijskoj literaturi različito se poetički i generički određivala: kao poetska drama, postmoderna drama, neoromantički igrokaz, burleskna komedija i sl., ili kao farsa koja izmiče zakonitostima žanra. U radu se iz pozicija suvremene genologije ukazuje na problematičnost statičnog poimanja kategorije žanra te postavlja teza o mogućnosti teksta da participira u okviru više žanrova. Također, s obzirom na nedostatnost artikuliranijih generičkih istraživanja ove drame, ukazuje se na temeljne razlike u shvaćanju pojmova romanca i romansa te se ispituje kako drama funkcionira u kontekstu žanrovskih određenja i konvencija romanse.
Rad obuhvaća pregled redatelja i filmova Novoga Hollywooda te društveno-politički kontekst i mijene u američkome načinu života, koje su prethodile nastanku tzv. blockbustera, odnosno novožanrovskih ...filmova. U radu će biti riječ o svježem autorskom pristupu žanrovskomu filmu generacije školovanih redatelja koji će u svojim djelima uspješno revalorizirati žanr, a od kojih će nekolicina marketinškom stručnošću osigurati nastavke svojih filmova u (i danas vrlo popularnomu) obliku franšize. Kroz analizu opusa novoholivudskih redatelja mlađe, a dijelom i starije, generacije demonstrirat će se njihov odnos prema društvenim i političkim okolnostima, revitalizacija marginaliziranih žanrova kao i stilska obilježja filmova, poput intertekstualnosti, citatnosti, pastiša, hommagea (posvete) itd.
Lexical richness/diversity and vocabulary range belong to measures of language competence. The vocabulary of local Russians with advanced Estonian proficiency (B2+/C1) was compared to the vocabulary ...of native Estonians with non-philological tertiary education. Three types of texts were used: oral dialogue, oral presentation and written essay. Lexical richness was measured by the Uber index. The vocabulary range was found by comparing the L1 and L2 vocabularies used by the subjects to a list of 10,000 most frequent words. The two groups differed considerably on lexical richness: L1 results surpassed those of L2 in dialogue as well as in monologue, but most of all in essay. Vocabulary range, however, showed a similar pattern for the two groups: 65% of the L1 vocabulary used and 70% of that of L2 belonged, both in oral and written use, to the basic vocabulary, i.e. to the first 3000 words on the frequency list. The proportion of rare words (range over 10.000) was about 20%, in oral as well as written texts in both L1 and L2. Considering the above results together with the indices of text formality, which were rather similar for L1 and L2, we reached the conclusion that poorer vocabulary is no real hindrance to either free talking or writing, if the word use is adequate to register and genre.
Kõnetehnoloogia vajab žanrilist lähenemist Meier, Heidi; Pajupuu, Hille; Kerge, Krista ...
Eesti Rakenduslingvistika Ühingu Aastaraamat,
05/2008, Letnik:
4, Številka:
4
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
In reading out a text, pauses and breathing as two of the naturalness parameters of the read-out text are closely related to its functional style (journalism, fi ction). The results of text study ...may, apart from contributing to the naturalness of synthetic speech, help recognize the genre of the text, differentiate between functional styles as well as authors, and economize on the use of word lists and grammar in text automatic analysis. The article refers to some studies that relate to breathing and pauses as well as to some other formalizable parameters of Estonian texts, yet have not been considered in language technologies. To verify the above thesis the pauses and breathing in two genres of read-out texts of fi ction are compared to the available data of a news text. The results prove that the duration of pauses and inhalations as well as their relation to the syntactic structure of the sentence does differ not only according to functional style but also according to genre. The syntactic structure is mainly indicated by punctuation marks. In fi ction pausing partly depends on reader’s interpretation. In text-to-speech synthesis for the effect of reading aloud breaks and breathing should be generated from the data of extended news texts as a parametrically neutral genre.
U različitim vrstama tradicijskih pjesama već se dugo istražuju formule, a u novije se vrijeme o formulama sve više govori i u kontekstu tradicijskih priča. Stoga se možemo zapitati hoće li se ...kazivač sa znatnim repertoarom pjesama i priča dijelom koristiti istim formulama u ova dva modaliteta. Ili će, budući da priče i pjesme imaju svoje zasebne norme i pravila, formule biti različite bez značajnih sličnosti? U ovom se radu nastoji zacrtati put prema mogućem odgovoru na navedena pitanja, i to na temelju usmene tradicije zabilježene u drugoj polovici dvadesetog stoljeća kod jednog osobitog kazivača iz Newfoundlanda, čiji je zabilježen repertoar sadržavao devetnaest različitih priča i više od trideset pjesama.
U hibridne žanrove spadaju infoteitment, infomercial, arguteitment, komunikacijski stampedo, spin i medijski spektakl. U promijenjenim društvenim okolnostima uobičajeni elementi postojanja kao ...društvo, građanin i javno se preobražava u tržište, potrošača i komercijalno. Uobičajeno informativno obrazovanje se pretvara u ad hoc komercijalno obrazovanje. Umjesto istinskog medijskog sadržaja koji traži medijsku publiku koja rezonira pojavljuje se reklamerstvo (zabava) kroz privatne medije namijenjeno konzumentima. U konstruiranoj stvarnosti vlasnike medijskih korporacija ne zanima građanin već profit. Posljedice su društvena spektakularizacija privid dezideologizacije, celebriti kultura i naše sveopće postajanje plitikima. Pandemija je ove trendove dodatno osnažila koji bi se u obzorjima filozofije medija mogli nazvati neronskim jačanjem straha na globalnom planu, prije svega.
Prozu Željka Ivanjeka Dječak za zatvor. Apokrifna ispovijed (2020.) moguće je čitati kao roman o zagrebačkoj obitelji i roman o Zagrebu 20. stoljeća, no autor je promišljeno u podnaslovu naglasio ...žanrovski aspekt s epitetnom skepsom. Stilski dinamična – od sentimentalnosti do ironije, cinizma i sarkazma, jezikom izdašna u kombiniranju žargona, šatre, kolokvijalizama s visokim standardom izražavanja, Ivanjekova »apokrifna ispovijed« pripovjedačkom metodom nudi velik broj tema danas iznimno aktualnih, a motiviranih unutar fikcijskoga svijeta. Fabularna okosnica, hrvatski povijesni prijelom u pokretu Hrvatskoga proljeća 1971. godine, skokovitom dijegezom od Prvoga preko Drugoga svjetskog rata do samostalne Hrvatske ispletena je složenim pripovjednim nitima uspomena, s melankolijom kao temeljnom emocijom koju presijecaju iznijansirani humorizmi. Bremeniti povijesni prijelomi u drugom su planu, utapaju se u habitus likova koji ih preživljujuju i proživljuju te ih predočuju mlađim naraštajima kroz vlastite karaktere i svjetonazore. Ivanjekov pripovjedač, »dječak za zatvor«, »čovjek s krivnjom«, intelektualac je koji o povijesnom vrtlogu progovara kao skroman pojedinac, ali pritom, s afinitetom prema povijesti književnosti i filozofije, iznimno svjestan mogućnosti žanrova. Stoga on s vrsnim poznavanjem varijacija bio- i auto-fikcija bira ispovijed koju potom is/pri/povijedanjem relativizira u formi, strukturi i nazivlju, ali ne u događajnosti, povijesnom prevratu, kojoj je ispovijed u biti svjedočanstvo, premda modernistički subjektizirano. Proza Dječak za zatvor. Apokrifna ispovijed, roman – ispovijed – memoari o hrvatskom 20. stoljeću i s prijelomnom 1971./1972., vrstan su primjer stilskoga modernizma.
Opisom najstarijih poznatih zapisa usmenoretoričkih žanrova pokušavaju se propitati načini interferencije usmenoretoričkih žanrova sa žanrovima hrvatske pisane književnosti od srednjega vijeka do ...narodnoga preporoda. Retorički žanrovi usmene književnosti jesu oni koji svojom estetikom ostvaruju konkretan komunikacijski učinak naglašavajući komponentu uvjeravanja, jezičnu i govornu ludičnost. Svi tipični osnovni i hibridni usmenoretorički žanrovi potvrđeni su u zapisima u razdoblju od srednjega vijeka do hrvatskoga narodnoga preporoda, što pokazuje i određenu stabilnost žanrovskoga sustava. Iako su književne mikrostrukture, usmenoretorički žanrovi svojim su tekstovima domaćinima pridali bitne značajke persuazivnosti i govornosti te potvrdili trajnu vezu između hrvatske usmene i pisane književne riječi od srednjega vijeka do suvremenoga doba.
PDF
