Probnim arheološkim istraživanjima nizinskoga gradišta Veliki Zdenci – Crni Lug polučeni su izvanredni rezultati koji su pružili spoznaje kako o vremenu podizanja utvrde u 13. st. i vremenu ...napuštanja u prvoj polovici 16. st., tako i o načinima gradnje i pregradnje utvrde u raznim fazama. Širok repertoar stolne keramike, osobito u drugome horizontu utvrde (15. st.), daje nam naslutiti status vlasnika utvrde koji su opremom i namještajem svoga dvora pratili modne i statusne standarde ondašnje europske aristokracije.
Obavljena je četvrta, završna sezona konzervatorskih radova na arheološki otkrivenoj kuli burga Vrbovca u Klenovcu Humskome. Konzerviran je unutarnji prostor kule na način da se završnim slojem žbuke ...imitirao posljednji izvorni očuvani sloj podnice. Uz konzervatorske radove, nastavljena su i arheološka istraživanja unutar cisterne burga.
Obavljena je treća sezona konzervatorskih radova na arheološki otkrivenoj kuli burga Vrbovca u Klenovcu Humskome. Svi veći zidarski radovi na kuli zgotovljeni su, a postavljanjem drenažne cijevi ...izvedeni su i pripremni radovi za odvod oborinskih voda s vrha kule i iz njezine unutrašnjosti u kojoj su očuvani ostaci dviju izvornih podnica.
Nastavljeni su konzervatorski radovi na arheološki otkrivenoj arhitekturi castruma Vrbovca. Konzerviran je dio zidova moćne kule burga, te su načinjeni potrebni popravci na segmentima otprije ...konzerviranih zidova prizemnog dijela prostora palasa.
Za 2011. godinu osigurana su sredstva isključivo za konzervaciju arheološkim iskopavanjima otkrivene arhitekture. Konzerviran je istočni segment obodnog zida burga te zid koji je u ranom novom vijeku ...podignut neposredno ispred tog spomenutog dijela srednjovjekovnoga burga.
U 2010. godini nastavljena su sustavna arheološko-konzervatorska istraživanja srednjovjekovnog burga Vrbovca u Klenovcu Humskom. Okončano je istraživanje ulaznog objekta u romanički burg, smještenog ...uz sjeveroistočni dio obodnog zida jezgre burga. Na ostalim dijelovima, okolo obodnog zida burga, izvan njegove jezgre, uglavnom se uklanjao sloj recentnog humusa i postsrednjovjekovni nasipi kako bi se oslobodili zidovi za konzervaciju te kako bi se uspostavio ophod, tj. privremena šetnica oko burga. Nakon arheoloških istraživanja obavljena je konzervacija i sanacija dijela istočnog obodnog zida te ostataka temelja anektiranog ulaznog objekta.
U vremenskom slijedu rad donosi pregled nakita na zadarskom području prema pisanim izvorima od 13. do konca 16. st., i to na osnovi popisa imovine (inventara), popisa dota udavača i oporuka. Radom su ...obuhvaćene zadarske plemićke obitelji, ali i građani pučani te stanovništvo širega zadarskog područja koliko je to bilo moguće iz dostupnih izvora. Od nakita se obrađuje prstenje, naušnice, ogrlice, ukrasne igle i narukvice. U ovom razdoblju nisu jednako zastupljene sve vrste nakita. Prstenje je bilo najčešće, vitice su rijetke, o narukvicama u srednjem vijeku nema podataka, a naušnice su češće u 14. i prvoj polovini 15. st. te od druge polovine 16. st., a tek će od 17. st. doživjeti svoj najveći razvoj. Neki su se oblici nakita iz toga vremena sačuvali do danas u tradicijskom nakitu, kao što su naušnice s tri izdužena privjeska. Nakit koji se nalazi u ovim popisima, izrađen je od najvrjednijih materijala, u prvom redu od zlata, zatim pozlaćenog srebra i rjeđe od srebra. Naravno da su plemići i bogatiji građani imali uglavnom zlatni nakit, no i kod šireg puka prevladavaju plemeniti metali tako da su bakar i bronca veoma rijetki. Od tehnika ukrašavanja zastupljen je filigran, emajl i niello-tehnika. U srednjem vijeku vrlo se često javlja ukras od bisera, pored safira i rubina. Od 16. st. češće se javlja koralj, zatim poludragi kamen karneol. U drugoj polovini 16. st. prvi se put javljuju moretti i peružini. Sada se već pojavljuju i imitacije dragog kamenja, staklena zrna i gorski kristal. Takav razvoj i sastav uglavnom odgovaraju stanju u širem europskom prostoru. Ovaj osvrt ujedno dopunjuje dosad poznatu arheološku građu na našem prostoru.
