U radu je obrađena zadarska matica umrlih od 1617. do 1651. Matica nije uredno vođena, pa mnoge činjenice ostaju i dalje nepoznate. Ipak, i na temelju ovakvih podataka u radu se napravila analiza ...strukture zadarskog društva preko analize pojedinih staleških grupacija (patricijat, crkvene osobe, pripadnici mletačke vojne i civilne uprave, građani, pučani) te preko analize profesionalnih grupacija (obrtnici, trgovci, vojnici, ribari, mornari, težaci i ostali). Naglasak je stavljen na mjesta pokopa u 29 zadarskih crkava, po lazaretima i crkvama izvan Zadra. U ovom razdoblju javlja se nekoliko epidemija kuge, a matica obuhvaća dijelom i Kandijski rat (1645. – 1669.).
Jedna od važnijih odluka u čovjekovu životu jest izbor bračnog partnera, pri čemu je pitanje slobode izbora vrlo bitno. U srednjemu i ranomu novomu vijeku izbor partnera bila je prevažna stvar ne ...samo za pojedinca već i za čitavu obitelj, pa nerijetko i širu zajednicu, tako da se ta odluka nije uvijek prepuštala pojedincu kojeg se tiče. Crkva je zastupala slobodu pri izboru partnera, dok su svjetovne vlasti tu slobodu propisima nastojale ograničiti, te tako zastupale stajališta oprečna crkvenim zakonima, a na štetu slobode izbora mladenaca. Naime, svjetovne su vlasti propisivale da obitelji, odnosno roditelji i rođaci, a ne sami mladenci sudjeluju u izboru partnera, a to se posebno odnosilo na žene. U radu se analizira sloboda pri izboru bračnog partnera na području Istre u predtridentskom i posttridentskom razdoblju, od 15. do 17. st. na temelju statutarnih propisa istarskih gradova, kanonskih propisa te primjera iz prakse zabilježenih u procesima koji su se vodili na istarskim svjetovnim i crkvenim sudovima.
U Kučićima, selu u omiškom zaleđu, provedena su u ljeto 2016. godine arheološka istraživanja crkve sv. Luke, podignute u današnjem izgledu sredinom 18. st. i proširene u drugoj polovini 19. ...st. Spomen sela u izvorima 13. i 14. st. te spomen crkve 1620. godine, u vrijeme osmanske vladavine, pouzdano su upućivali na srednjovjekovnu gradnju na mjestu postojeće crkve. Istraživanjima unutar crkve otkriveni su temelji manje jednobrodne gotičke crkve s plitkom pravokutnom apsidom. Datira se od sredine 14. st. do sredine 15. st., čime su dodatno otklonjene pretpostavke o položaju kučićke župne crkve na Mijovilišću. Dopušta se mogućnost da segment zida grobne komore pred svetištem predstavlja ostatak polukružne apside starije, romaničke crkve.
V članku so predstavljeni trije staroruski skladenjski pojavi, opazovani v dvanajstih rokopisnih kopijah Žitija Aleksandra Nevskega iz obdobja od poznega14. do poznega 17. stoletja. Opisani so: ...absolutni dativ, dvojni tožilnik in skladnjski vzorci z eno nikalnico. Nobenega od njih v sodobni ruščini ne zasledimo več.
To je doslej še neobjavljeni fotoposnetek rokopisa iz Narodne in univerzitetne knjižnice v Ljubljani. Nemški zapisnik o tatvini rib in slovensko besedilo prisege ribjega tatu sta iz uradne knjige ...fevdalnega gospostva v Polhovem Gradcu blizu Ljubljane. Opozorjeno je na nekatere značilnosti takratnih slovenskih upravnopravnih besedil in podobnosti z znanimi slovenskimi prisežnimi obrazci mesta Ljubljana iz približno istega obdobja.
I. Napomene uz "Konverzacijski priručnik" B. Kašića iz oko 1590.-1593.; II. Druga, dodatna tekstološka analiza rukopisnoga "Hrvatsko-talijanskoga rječnika" rkp. 194 (knjižnica Franjevačkog samostana ...u Dubrovniku); III. Globalizacija i grafička polimorfija kao sredstvo za standardizaciju hrvatskoga književnog jezika u 16. i 17. stoljeću. U ovom članku autor daje tri priloga za proučavanje povijesti hrvatske leksikografije i standarda u 16. i 17. stoljeću. Što se tiče leksikografije, gotovo je sigurno da se svako djelo, uz osobni prinos autora, osniva i na djelima koja su izašla prije autorova djela. To vrijedi i za adespotan rukopisni "Priručnik" B. Kašića iz oko 1590.-1593. i za, također adespotan, rukopisni "Hrvatsko-talijanski rječnik" koji se čuva u Dubrovniku (rkp. 194). Analizom obaju rukopisa dolazimo do zaključka da su oni zaista djelo B. Kašića, ali i do toga da je riječ upravo o radovima koji su u stanovitom smislu postojali i kolali u rukopisu i prije nego ih je definitivno priredio sam autor B. Kašić. Sve upućuje na to da su ta djela prije toga prošla i kroz ruke nešto starijega Šimuna Budinića (1530-1600). U članku o globalizaciji i grafičkoj polimorfiji govori se o načinu na koji su hrvatski intelektualci 16. i 17. stoljeća zamišljali stvoriti književni jezik za čitav narod koji govori nekoliko dijalekata. Pri tome su se oni ugledali i na način nastanka književnog standarda u Italiji.
Crkva je imala veliki utjecaj na svakodnevni život ljudi kroz sakramente, propovijedi, učenje vjeronauka, svete mise, bratovštine, ali i kroz moralno-kazuističke odredbe koje su svojim svećenicima ...slali biskupi. U radu ćemo prikazati devet moralno-kazuističkih odredbi iz kraja 17. i početkom 18. stoljeća nastalih u ninskoj biskupiji. Dokumenti prikazani u radu pisani su glagoljskim kurzivom te kurzivnom bosanicom (hrvatskom ćirilicom).
PDF
