Rutinska procjena bolesnikova indeksa 3 (engl. Routine Assessment of Patient Index Data 3 – RAPID3) jest indeks aktivnosti bolesti koji se izračunava na temelju jednostavnih i kratkih pitanja, a ...konstruiran je tako da ga bolesnik lako i brzo ispuni bez pomoći liječnika. On procjenjuje učinak upale zgloba na funkciju u aktivnostima svakodnevnog života. Originalno je dizajniran za bolesnike s reumatoidnim artritisom (RA), ali se može primjenjivati i u psorijatičnom artritisu (PsA). Indeks dokazano točno mjeri aktivnost bolesti i osjetljiv je na promjenu. Dio indeksa sadržava dijelove upitnika procjene bolesnikova zdravlja (engl. Health Assessment Questionnaire – HAQ), a mnogi radovi potvrđuju njegovu korelaciju s indeksom aktivnosti bolesti 28 (engl. Disease Activity Score 28 – DAS 28). S obzirom na činjenicu da je to indeks koji bolesnici ispunjavaju samostalno, važno je imati na umu stupanj edukacije bolesnika i međukulturne razlike što bi mogle utjecati na rezultate pozitivne korelacije opisane u literaturi. Stoga su ciljevi našeg istraživanja bili usporediti vrijednosti aktivnosti bolesti prema indeksu RAPID3, koji bolesnici ispunjavaju samo stalno, u odnosu prema indeksu DAS 28 i upitniku HAQ što ga ispunjavaju u interakciji bolesnik–liječnik te utvrditi koreli raju li i u našoj populaciji ti indeksi. U istraživanje je uključeno ukupno 57 bolesnika, 49 s RA i 8 sa PsA kod kojih smo pratili povezanost aktivnosti bolesti prema indeksu RAPID3 u usporedbi s upitnikom HAQ i indeksom DAS 28. Povezanost numeričkih i ordinalnih vrijednosti indeksa RAPID3 s HAQ-om i DAS 28 vrlo je jaka (uglavnom > 0,7 / > 0,6) i statistički značajna (statistička značajnost gubi se u skupini PsA zbog malenog broja bolesnika), što znači da su navedeni rezultati usporedivi te vrijednosti indeksa RAPID3 odgovaraju vrijednostima HAQ-a i DAS 28. Zaključno, u svojih smo bolesnika dokazali korelaciju vrijednosti među ispitivanim indeksima te da indeks RAPID3 može biti prihvatljiv alat za brzo mjerenje aktivnosti bolesti bolesnika s RA u reumatološkim ambulantama u Hrvatskoj.
Sustavna skleroza (SSc) rijetka je bolest vezivnog tkiva, klinički obilježena poremećajima u vaskularnim, imunosnim i fibroznim putovima. Nutritivni status danas se rabi kao biljeg za aktivnost i ...težinu bolesti koji ujedno predviđa i smrtnost u pacijenata sa SSc-om. Cilj ovog istraživanja bio je odrediti nutritivni status (stupanj malnutricije) bolesnika sa SSc-om te odrediti moguću povezanost nutritivnog statusa sa stanjem usne šupljine, samoprocijenjenim doživljajem zdravlja, funkcionalnom onesposobljenošću i stupnjem uznapredovalosti bolesti te s težinom kliničke slike i aktivnošću osnovne bolesti. U istraživanju smo određivali nutritivni status (stupanj malnutricije) u 17 bolesnika sa SSc-om uz pomoć alata probira Malnutrition Universal Screening Tool (MUST). Iz dobivenih podataka o nutritivnom statusu tražili smo njegovu povezanost sa stanjem usne šupljine mjerenim upitnikom OHIP-49, sa samoprocijenjenim doživljajem zdravlja mjerenim upitnikom SF-36 te s funkcionalnom onesposobljenošću i stupnjem uznapredovalosti bolesti mjerenim upitnikom SHAQ. Od ukupno 17 bolesnika visoki rizik od razvoja malnutricije procijenjen je u 11 bolesnika (65%), dok je srednji rizik od razvoja malnutricije imalo 6 bolesnika (35%). Jedine znatne razlike (P < 0,05) bile su u vrijednostima upitnika SHAQ. Ispitanici s visokim rizikom od malnutricije imali su znatno više vrijednosti dobivene tim upitnikom. Kod skupine s visokim rizikom od malnutricije prema MUST-u uočene su znatno češće pozitivne vrijednosti SCL70, negativne vrijednosti ACA-e, veća aktivnost bolesti te veća učestalost općih, kožnih i zglobnih simptoma. Rezultati ovog istraživanja upućuju na povezanost nutritivnog statusa (stupnja malnutricije) s težinom kliničke slike i aktivnošću osnovne bolesti. S obzirom na malen broj bolesnika uključenih u ovo istraživanje, za potpunu potvrdu naših zaključaka potrebna su dodatna istraživanja na većem broju bolesnika.
Polazišna pretpostavka rada bila je da je medicinska djelatnost uslužna djelatnost učinke koje je moguće mjeriti kao i u drugim uslužnim djelatnostima. Istraživanjem izgrađenih i testiranih mjernih ...instrumenata za ocjenu kvalitete uslužnih djelatnosti izabran je mjerni instrument SERQUAL te je adaptiran u MEDQUAL. Mjerni instrument MEDQUAL ima za cilj mjerenje kvalitete pojedinačne medicinske usluge odnosno kvalitete medicinske usluge medicinskog osoblja jednog bolničkog odjela umjesto kvalitete cjelokupne bolničke usluge ili dijelova usluge na koje osoblje ne može utjecati, jer je ranije određeno drugim čimbenicima. Istraživanje je provedeno na jednom odjelu klinike u Republici Hrvatskoj u kojem je sudjelovalo 300 ispitanika (169 bolesnika i 131 član medicinskog osoblja). Istraživanjem je izrađen i testiran mjerni instrument MEDQUAL visoke pouzdanosti na svim utvrđenim dimenzijama: povjerenje u liječnika (C. alfa 0,923), profesionalnost medicinskih sestara (0,913), profesionalnost liječnika (0,938) te organizacija klinike (0,810). Temeljna odlika predloženog mjernog instrumenta ogleda se u mogućnosti istodobne ocjene zadovoljstva kvalitetom pružene i primljene medicinske usluge rezultata usporedivih prema skupinama ispitanika, odjelima, ustanovama s potencijalom longitudinalnog praćenja ovog fenomena. MEDQUAL je jednostavan, primjenjiv na sve odjele, učinkovit i ponovljiv mjerni instrument za mjerenje kvalitete pružene/primljene medicinske usluge, koji ima svoje mjesto u procjeni kvalitete medicinske usluge kao i u njenom poboljšanju.
Glaukom je kronična, inicijalno asimptomatska degenerativna bolest, koja zahvaća 2% populacije starije od 40
godina. Uzrokuje znatna oštećenja vida s posljedicama za svakodnevne aktivnosti oboljelih ...čime se narušava kvaliteta
njihova života (QoL). Cilj je ovog rada dati pregled instrumenata koji se rabe u određivanju QoL-a glaukomskih pacijenata
i metoda s pomoću kojih se utvrđuje mogućnost funkcioniranja pacijenata u svakodnevnom životu. Istražena je relevantna
literatura na PubMedu. Istraženo je 13 QoL-upitnika upotrebljavanih u glaukomskih pacijenata, metoda procjene funkcije
vida pacijenata oboljelih od glaukoma na temelju izvedbe određenih radnja i tri mjere korisnosti. Iako nema „idealnog”
instrumenta za ispitivanje QoL-a glaukomskih pacijenata, ono mora biti sadržano u planu liječenja glaukomskog pacijenta
zbog višestruke koristi u liječenju, edukaciji i zadovoljstvu pacijenata, a time i smanjenju fi nancijskog opterećenja
zdravstvenog sustava. Upitnik The Glaucoma Quality of Life (GQL-15) prihvatljiv je u kliničkim uvjetima zbog kratkoće i
lakoće ispunjavanja.
Moždani udar je drugi uzrok smrtnosti i najvažniji uzrok invaliditeta u odraslih u svijetu i u Hrvatskoj. Nekada se moždani udar smatrao isključivo bolešću starijih; ipak, danas se dobna granica sve ...više snižava prema mlađoj dobi. Cilj ovoga istraživanja bio je utvrditi utjecaj dobi i spola u bolesnika s moždanim udarom u gradskom području u Hrvatskoj tijekom jedne godine. Istraživanje je uključilo sve bolesnike s akutnim moždanim udarom primljene u našu Kliniku tijekom 2004. godine. Medicinski upitnik je bio ispunjen tijekom primanja u bolnicu i uključivao je sljedeće kategorije: čimbenike rizika (pušenje i alkohol), procjenu tjelesnih sposobnosti prije nastupa moždanog udara, podatke o tijeku moždanog udara, laboratorijske nalaze i nalaze kompjutorizirane tomografije, podatke o ishodu i procjenu tjelesne onesposobljenosti kod otpusta. Obavljena je prikladna statistička analiza na numeričkim i kategorijskim podacima, a razina statističke značajnosti označena na p<0,05. U ispitivanje je bilo uključeno 396 bolesnika, 24 od njih pripadalo je skupini mlađih bolesnika. Starija skupina bolesnika imala je veći stupanj invalidnosti kod otpusta, a žene su imale veći stupanj invalidnosti prije nastupa
moždanog udara i kod otpusta, vjerojatno zbog više dobi u trenutku nastupa moždanog udara. Mlađa skupina bolesnika oporavljala se bolje i s manjim ostatnim deficitom, dok su stariji bolesnici trebali češće potražiti pomoć u sekundarnim medicinksim ustanovama, kao što se i očekivalo. Najvažniji laboratorijski nalaz tijekom hospitalizacije kod mlađih bolesnika bile su povišene vrijednosti lipida, dok su kod starijih zabilježene povišene vrijednosti serumske glukoze i C-reaktivnog proteina. U mlađih bolesnika moždani udar je češće započinjao naglom snažnom glavoboljom, a i epileptički napadaj kao
prvi simptom zaabilježen je s većom učestalošću od očekivane. Analiza čimbenika rizika pokazuje da su žene sklonije arterijskoj hipertenziji, kroničnom zatajenju srca i atrijskoj fibrilaciji, a muškarci su češće pušači i imaju sklonost povećanom unosu alkohola. Nadalje, analiza prema dobi je pokazala da su srčane bolesti i pušenje češći kod starijih bolesnika s moždanim udarom. Zaključno, mnogobrojne razlike su utvrđene među skupinama bolesnika podijeljenim po dobi i spolu, potvrđujući potrebu za uspostavom trajnog nacionalnog registra za praćenje bolesnika s moždanim udarom kako bi se mogli
poduzeti ciljani koraci u sekundarnoj njezi i prevenciji bolesnika s moždanim udarom, najbolje osobno prilagođenim, a s posebnim osvrtom na čimbenike rizika za cerebrovaskularne bolesti.
Cilj istraživanja bio je procijeniti znanje iz područja hitne kontracepcije među primaljama u Hrvatskoj. Članice Hrvatske komore primalja ispunjavale su upitnik Survey Monkey od 16 pitanja na temu ...neplanirane trudnoće i hitne kontracepcije putem stranica Komore u razdoblju od prosinca 2015. do veljače 2016. godine. Ukupno 277 ispitanica pristupilo je upitniku. Na svih 16 pitanja odgovorilo je 225 ispitanica. Utvrđene su demografske, obrazovne i radne karakteristike ove skupine. Utvrđena je distribucija odgovora ispitanica na pitanja kojima se ispitivalo znanje iz područja fiziologije reprodukcije, neplanirane trudnoće i hitne kontracepcije. Ispitivanje je pokazalo manjkavosti u znanju ispitivane skupine iz područja fiziologije reprodukcije, neplanirane trudnoće i hitne kontracepcije. Imajući na umu snažnu povezanost primalja s ginekološkom strukom te prepoznajući njihov javnozdravstveni utjecaj i potencijal za izobrazbu opće populacije žena potrebno je uspostaviti ciljane obrazovne aktivnosti kako tijekom formalnog obrazovanja primalja tako i u obliku trajnog obrazovanja uz rad kako bi se unaprijedilo znanje u području hitne kontracepcije. Nacionalne smjernice za oralnu hitnu kontracepciju su lokalno najznačajniji i izravno dostupan izvor relevantnih informacija iz ovoga područja pa je potrebno pokrenuti inicijativu kako bi ovaj važan stručni dokument postao integralni dio formalnog obrazovanja i trajnog usavršavanja primalja.
Uvod: Hrvatski zavod za javno zdravstvo (dalje Zavod) već desetljećima uspješno provodi kvantitativna i kvalitativna populacijska istraživanja u području životnih navika, bremena rizika i bolesti, ...zdravstvenog stanja, usluga, ishoda i pravičnosti, responzivnosti zdravstvenog sustava i drugih. Tehnički uvjeti provedbe tih istraživanja konstantno se mijenjaju kako bi se pratio razvoj novih rješenja, stoga Zavod konstantno teži usvajanju rješenja dobre prakse i korištenju alata koji omogućavaju učinkovitiju provedbu anketa i strukturiranja upitnika, ali bez kompromitiranja njihove pouzdanosti i kvalitete (osjetljivost, specifičnost, točnost, preciznost i validnost).Prednosti novog rješenja: Postojeće informatičko rješenje koje se primjenjuje na Zavodu vrlo je prilagodljiv sustav otvorenog koda koji nudi velik broj opcija u proizvodnji i prezentaciji upitnika kojima se potom pristupa putem web-preglednika. Sustav omogućuje potpunu kontrolu pristupa administracijskom sučelju u kojem se može u stvarnom vremenu provjeravati statuse otvorenih anketa te pristupiti rezultatima i izvoziti ih u standardne formate podataka za pregled ili statističku obradu. Sustav također omogućuje kontroliranje pristupa anketi koje može biti potpuno slobodno ili ograničeno, a prikupljanje podataka o ispitanicima može varirati od strogo kontroliranog do potpuno anonimnog, ovisno o specifičnim potrebama i etičkim uvjetima pojedinog istraživanja.Metodološki i tehnički izazovi: Ankete koje se provode putem internetskih formulara uz mnoštvo prednosti sa sobom nose i određene izazove. Osim očitih potreba za osiguravanjem tehničkih uvjeta za provedbu anketa te obradom podataka koji se njima prikupljaju, potrebno je uvijek imati na umu potencijalne prepreke. Prepoznavanje i preventivno otklanjanje tehničkih, ali i metodoloških izazova u provedbi e-Anketa se rješava kroz stalnu suradnju autora anketa i Službe za medicinsku informatiku i biostatistiku Zavoda. Ta se praksa do sada pokazala vrlo uspješnom u provedbi postojećih e-Anketa, ali i tijekom obrade podataka koji se njima prikupljaju. Budući koraci: Kontinuirano se poduzimaju koraci kojima se dodatno optimizira postojeće rješenje, educira djelatnike Zavoda za samostalno korištenje sustava te osigurava tehnička i operativna podrška. Prezentirana rješenja i operativna podrška za provedbu populacijskih istraživanja dostupni su svim potencijalno zainteresiranim stranama na korištenje u obliku tzv. „shared services“ kao usluge Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, ponajviše županijskim zavodima za javno zdravstvo. Ključne riječi: informatičko rješenje, ankete
Svrha istraživanja bila je usporediti navike i znanja o oralnoj higijeni te indekse plaka studenata dentalne medicine prve i šeste godine. Upitnik Hiroshima University-Dental Behavioural Inventory ...(HU-DBI) ispunilo je 46,9% studenata prve i 47% studenata šeste godine te im je određen indeks plaka. Podatci su obrađeni deskriptivnom statistikom, neparametrijskim testovima i korelacijskom analizom (p<0,05). Studenti šeste godine (8,06) ostvarili su značajno bolji prosječni HU-DBI rezultat od studenata prve godine (6,45). Značajno više studenata prve godine misli da ne može izbjeći umjetne zube u starosti (p=0,007), nikada nisu dobili profesionalni savjet kako četkati (p=0,019) i koriste tvrdu četkicu (p=0,001). Značajno više studenata šeste godine četka pažljivo svaki pojedini zub (p=0,008), misle da i bez paste mogu dobro očistiti zube (p=0,000), obojalo je zube detektorom plaka da vidi koliko su čisti (p=0,002), doktor ih je pohvalio da vrlo dobro četkaju zube (p=0,028). Indeks plaka bio je značajno bolji (p<0,05) kod studenata prve godine (7,94±0,72) u odnosu na studente završne godine (9,13±0,77). Studij dentalne medicine pozitivno utječe na stajališta i znanja o oralnoj higijeni, no razina oralne higijene značajno se smanjila.
Toksičnost kemoterapije je čimbenik koji ima najteži učinak na kvalitetu života u bolesnka s karcinomom. Praćenje nuspojava i štetnih učinaka može biti podložno greškama zbog raznih čimbenika kao što ...je nedostatna zaštita povjerljivosti tijekom prikupljanja podataka, nevoljkosti bolesnika da govori o nekim problemima, neprepoznavanje simptoma i/ili nepoznavanje nuspojava liječenja i/ili neodgovarajući referentni model prikupljanja podataka. Zato smo izradili upitnik za samoprocjenu kako bismo pomogli u ispravnom prikupljanju podataka onima koji pružaju skrb ovim bolesnicima. Upitnik je izrađen uz pomoć provjerenih ljestvica kao što su Common Terminology Criteria for Adverse Event, Edmonton Symptom Assessment Scale i Douleur Neuropathique en 4 Questions. Istraživanje je obuhvatilo bolesnike naručene za kemoterapiju u Dnevnoj bolnici Sveučilišne bolnice Campus Bio-Medico u Rimu u lipnju i srpnju 2015. godine. U tom razdoblju u Dnevnu bolnicu je primljeno 367 bolesnika, 57,5% žena i 38,4% muškaraca prosječne dobi od 64 godine, za ukupno 622 pristupa. Od svih tih bolesnika sestrinsko osoblje je samo njih 173 ispitalo o nuspojavama i toksičnosti. Za vrijeme istraživanja bio je uključen 381 bolesnik, od toga 60,1% žena (p=0,8) i 38,3% muškaraca (p=0,9) prosječne dobi od 63 godine (p=0,9), za ukupno 611 pristupa i 498 izdanih upitnika za samoprocjenu. Kako bismo procijenili primjenjivost ovoga upitnika, na kraju istraživanja upitnik za njegovu procjenu je podijeljen medicinskom osoblju uključujući pet liječnika i šest medicinskih sestara kako bi razmotrili moguće potrebne dopune ovoga instrumenta te njegovu učinkovitost. Usporedbena analiza podataka prikupljenih tijekom istraživanja pokazala je da je primjena upitnika za samoprocjenu omogućila otkrivanje nuspojava kemoterapije ranije i podrobnije nego kad se to oslanjalo samo na medicinski pregled i nestrukturirani razgovor sestrinskog osoblja s bolesnicima. Uz to, ovom metodom je obuhvaćen veći broj korisnika. U zaključku, primjena sustava za samoprocjenu zajedno sa stručnim radom i kliničkom prosudbom može doprinijeti poboljšanju bolesnikove kvalitete života, pružiti potporu razgovoru sestrinskog osoblja s bolesnikom kroz proces preciznog i sustavnog prikupljanja podataka, čime se znatno smanjuje tumačenje simptoma od strane bolesnika i osoba koje ih njeguju, ali im pruža točne upute o čemu trebaju izvijestiti i kako. Zahvaljujući značajnom i brzom širenju računala, tableta i ‘pametnih telefona’ može se promišljati o daljnjoj primjeni ovoga sustava kroz njegovu računalnu aplikaciju.
PDF
