Sledeći Hesiodov postupak razdvajanja dobre od loše Eride, u tri dela ovih Teza, komunizam, naučna fantastika i utopija/utopizam podeljeni su između dve krajnosti i tako ispitani. Kod naučne ...fantastike ponovo je razmotrena uloga začudnosti i novuma; oboje se sada posmatraju kao podložni nasrtljivoj obmani. Više je razrađen treći deo o dobrom i lošem utopizmu, sa raspravom o antiutopiji, definisanoj kao ciljana i otvoreno politička upotreba zatvorenog horizonta koja treba da opovrgne, izvrgne podsmehu i učini nezamislivom kako eutopiju nekog boljeg mogućeg sveta tako i distopiju. Entropijsko zatvaranje i rani Diznilend i diznifikacija ispituju se da bi se razumela antiutopija koja nas živi. Za razliku od svih ranijih verzija utopije/utopizma, ljudi su sada potpuno i trajno unutar ove lažne utopije. Teorija utopije/utopizma, koja aksiomatski postulira da utopije nisu ostvarljive, može se spasiti ako se pretpostavi da je eutopija u antiutopiji latentno prisutna kao sačinjeno odsustvo.
Rad se bavi distopijskim tematiziranjem budućnosti, rastućom dehumanizacijom i degeneracijom društva s već odavno poremećenim ili posve izokrenutim vrijednostima, a temelji se na analizi pet romana, ...tri ruska i dva naša. Radi se o Zamjatinovu Mi i Platonovljevu Čevenguru s početka prošloga stoljeća, Sorokinovu Plavom salu s razmeđa stoljeća, naposljetku o Popovićevu Lomljenja vjetra sa samog isteka prve decenije 21. stoljeća i godinu „starijem“ Mlakićevu Planetu Friedman. Nakon početnog dijela koji uvodi u problematiku teme, slijedi raščlamba potkrijepljena relevantnom i dovoljno opsežnom teoretskom literaturom, uglavnom vezanom uz utopiju, distopiju i/li antiutopiju.
Rad se bavi distopijskim tematiziranjem budućnosti, rastućom
dehumanizacijom i degeneracijom društva s već odavno poremećenim ili
posve izokrenutim vrijednostima, a temelji se na analizi pet romana, ...tri
ruska i dva naša. Radi se o Zamjatinovu Mi i Platonovljevu Čevenguru s
početka prošloga stoljeća, Sorokinovu Plavom salu s razmeđa stoljeća,
naposljetku o Popovićevu Lomljenja vjetra sa samog isteka prve decenije
21. stoljeća i godinu „starijem“ Mlakićevu Planetu Friedman. Nakon
početnog dijela koji uvodi u problematiku teme, slijedi raščlamba
potkrijepljena relevantnom i dovoljno opsežnom teoretskom literaturom,
uglavnom vezanom uz utopiju, distopiju i/li antiutopiju.