Luskavica je kronična sistemska vnetna bolezen. Sistemsko vnetje pri luskavici vodi v številne pridružene bolezni, med katerimi so srčno-žilne bolezni glavni vzrok obolevnosti in umrljivosti. Ker ...zaenkrat presejanje na prisotnost dejavnikov tveganja za srčno-žilne bolezni in njihova obravnava pri bolnikih z luskavico še vedno ni zadostno, je ključno ozaveščanje tako zdravnikov, ki bolnike z luskavico zdravijo, kot tudi samih bolnikov z luskavico. Bolnike z luskavico namreč lahko že v zgodnji starosti pomembno ogrožajo srčno-žilni zapleti. S člankom želimo povzeti ključna spoznanja o tem in podati okvirne usmeritve za obravnavo dejavnikov tveganja za srčno-žilne bolezni pri bolnikih z luskavico.
Aterosklerotska karotidna bolest Aleksić Shihabi, Anka
Medicus (Zagreb, Croatia : 1992),
05/2022, Letnik:
31, Številka:
1 Moždani udar
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
Aterosklerotska bolest arterija glave i vrata uzrokuje 15 % sveukupnih ishemijskih moždanih udara. Kod više od polovice preživjelih uzrokuje invaliditet zbog čega ova bolest predstavlja veliki ...financijski teret za zdravstveni sustav, a time i za cjelokupno društvo. Stoga je važno u liječenju naglasak staviti na proučavanje faktora rizika i prevenciju ove bolesti. Stenoza karotidnih arterija dijeli se prema stupnju na početnu stenozu (do 50 %), umjerenu stenozu (51 – 75 %), značajnu stenozu (76 – 95 %) i pseudookluziju (iznad 95 %). Također se dijeli na simptomatsku i asimptomatsku te se na temelju potonjih parametara određuje model liječenja. Terapija može biti peroralna (antiagregacijska), ali postoji i mogućnost karotidne endarterektomije (CEA) te endovaskularnog postavljanja stenta.
Bubrežna presadba se smatra najboljim postupkom nadomještanja bubrežne funkcije u bolesnika sa završnim stupnjem kronične bubrežne bolesti. Povećanje dobi i darovatelja i primatelja dovodi do ...povećane složenosti implantacije bubrega. Dodatno, periferna žilna bolest je diljem svijeta u porastu, što dovodi do otežavanja kirurškog postupka, ali i do lošijih dugoročnih ishoda transplantacije uključujući i smanjeno preživljenje presatka
i/ili bolesnika. Unatoč tomu dijalitičko liječenje ima lošije ishode te se i u vaskularno složenijih bolesnika preporučuje učiniti bubrežnu presadbu. Neki od otežavajućih vaskularnih čimbenika jesu izrazito kalcificirane krvne žile, postojanje aortoilijačnih ili endovaskularnih proteza te višestruke transplantacije (potreba za trećom i/ili četvrtom
transplantacijom u prethodno zauzetim ilijačnim jamama). Prije same transplantacije u tih bolesnika veoma je važno učiniti prikladnu slikovnu obradu koja ponekada mora biti invazivna. Nužno je prije transplantacije odabrati mjesto implantacije, informirati bolesnika o složenosti zahvata i mogućim komplikacijama pa čak i o mogućem intraoperacijskom odustajanju od transplantacije. Moguće mjesto implantacije može biti sama žilna proteza, proksimalnije krvne žile sve do aorte i donje šuplje vene, uključujući i njih. U nekih bolesnika dobra alternativa je ortotopna bubrežna presadba. Broj komplikacija je veći nego u standardnoj transplantacijskoj populaciji. Zaključno, možemo reći kako je transplantacija u ovih bolesnika izazovan kirurški postupak s većim pobolom i većom smrtnosti te smanjenim preživljenjem presatka i bolesnika te zahtijeva iskusan kirurški tim.
SAŽETAK
Bolesti srca i krvožilnog sustava najučestaliji su uzrok smrtnosti u Europi. Prema najnovijim podatcima, čak 10% više smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti zastupljeno je kod žena u odnosu ...na muškarce, što znači da u Europi zbog kardiovaskularnih razloga godišnje umire 300.000 žena više nego muškaraca. U većini istraživanja menopauza je istaknuta kao primarni čimbenik koji doprinosi povećanju kardiovaskularnog rizika u žena, usprkos metodološkim ograničenjima u obliku razdvajanja kronološkog starenja i menopauze. Proaterogene promjene u lipidogramu tijekom menopauzalne tranzicije smatraju se najsnažnijom poveznicom između nastupa menopauze i porasta kardiovaskularnog rizika. Kohortne studije nisu našle uzročnu povezanost nastupa menopauze s promjenama krvnog tlaka te homeostazom glukoze i inzulina, odnosno s rizikom razvoja šećerne bolesti. Uloga estrogena u očuvanju kardiovaskularnog zdravlja, uza sve gore opisane izravne učinke na srce i krvne žile, uključuje mehanizme kojima se regulira profil lipida, inzulinska osjetljivost te monocitno-makrofagni sustav, a čiji ispadi funkcije doprinose multifaktorijalnom procesu ateroskleroze koji u znatnoj mjeri modulira kardiovaskularni rizik. Sinteza brojnih istraživanja o molekularnim mehanizmima ističe da je estrogenska protekcija krvožilja i srca posljedica neposrednog učinka estrogena na vazodilataciju, angiogenezu, unaprjeđenje mitohondrijalne funkcije i sniženje razine oksidativnog stresa te supresiju fibroze. Promatrajući sve znanstvene spoznaje o utjecajima hormonskog nadomjesnog liječenja na profil kardiovaskularnog rizika, bitno je znati da je razvoj HNL-a bitno proširio mogućnost optimizacije i individualizacije terapije, a time su dodatno reducirani potencijalni rizici. Uz transdermalni put primjene, terapijske režime s niskim i ultraniskim dozama hormona te primjenu prirodnoga mikroniziranog progesterona i didrogesterona, kardiovaskularno zdravlje žena u menopauzi može biti značajno unaprijeđeno.
Smjernice međunarodnih stručnih društava ukazuju da je povišena koncentracija lipoproteina(a)
Lp(a) u krvi dugoročni neovisni čimbenik rizika za razvitak aterosklerotske kardiovaskularne bolesti ...(ASKVB), kao i za kalcifikacijsku stenozu aortnih zalistaka. Cilj je ovog članka koji je rezultat konsenzusa nacionalnih stručnjaka iz tog područja predstaviti najnovije spoznaje o dijagnostici i sadašnjim mogućnostima liječenja bolesnika s povišenom koncentracijom Lp(a) u krvi koje su u ovom trenutku skromne, ali i naznačiti buduće mogućnosti liječenja koje su na pomolu. Zaključak koji se može postaviti na temelju dosadašnjih spoznaja upućuje da postoji neposredna korist za bolesnike u mjerenju koncentracije Lp(a), čak i ako potpuno učinkovito farmakološko liječenje još nije dostupno. Mjerenje Lp(a) olakšava bržu i pouzdaniju identifikaciju bolesnika s visokim kardiovaskularnim rizikom i bolje upravljanje tim rizikom, odnosno upućuje na potrebu intenzivnijeg smanjivanja i liječenja ostalih čimbenika rizika za ASKVB ako je Lp(a) značajnije povećan. Izražavanje koncentracije Lp(a) preporučuje se u nmol/L izmjerene metodama kalibriranim kalibratorima čija je koncentracija izražena u nmol/L.
Atherosclerosis and thrombosis are a major source of morbidity and mortality in the modern world. Great advances have been made in the past decades in our understanding of the pathophysiology of ...atherosclerosis and thrombus formation. This book offers a broad, contemporary review of atherosclerotic processes, with the latest research advances on inflammation and hypercoagulability that lead to thrombosis. In addition, experimental protocols are included, by which atherosclerotic processes are studied, providing the reader with the information necessary to understand the complexity of the disease process and the current experimental methodology in finding new answers that would help in the diagnosis, prevention and treatment of atherosclerotic disease.
Izhodišče: Zvečana debelina intime in medije (DIM) na karotidnih arterijah in znižani gleženjski indeks (GI) veljata za zgodnja kazalnika ateroskleroze. Cilj raziskave je bil ugotoviti pomen DIM na ...karotidnih arterijah in GI kot kazalnika ateroskleroze pri bolnikih s prebolelim akutnim miokardnim infarktom (AMI).Metode: Raziskali smo dve skupini preiskovancev. V testni skupini je bilo 50 bolnikov s prebolelim AMI med 38. in 78. letom starosti, od tega 32 moških in 18 žensk. Kontrolna skupina, ki je imela tudi 50 preiskovancev brez ishemične bolezni srca, je bila primerljiva s testno po starosti, spolu in kraju bivanja. Meritve debeline intime in medije so bile izvedene z B-ultrazvočnim prikazom z visoko resolucijo, in sicer na zadnji steni na treh različnih mestih karotidnega žilja: v področju skupne karotidne arterije 1 cm pod začetkom razcepišča in v področju bulbusa in notranje karotidne arterije 1 cm za razcepiščem. Periferno arterijsko bolezen (PAB) na spodnjih udih, gleženjski indeks je bil 0,9 ali manj, smo ugotavljali z merjenjem sistoličnega krvnega tlaka z ultrazvočnim dopplerskim detektorjem.Rezultati: V testni skupini je imelo 32 (64 %) preiskovancev maksimalno zadebelitev intime in medije nad 0,9 mm, medtem ko je bila v kontrolni skupini pri 16 (32 %) preiskovancih ugotovljena DIM nad 0,9 (p < 0,05). Povprečna DIM pri preiskovancih s prebolelim AMI (mediana 0,85, interkvartilni razmik (0,72–0,95) je bila v primerjavi s kontrolno skupino 0,74 (0,67–0,86) statistično značilno večja (p < 0,05). Bolniki z AMI in PAB so imeli pomembno večjo DIM 0,93 (0,86–1,03) v primerjavi z bolniki z AMI in brez PAB 0,73 (0,65–0,84), (p < 0,001). Razlika v DIM med bolniki z AMI z dvigom ST-veznice (STEMI), 0,84 (0,70–0,96), in bolnikov z AMI brez dviga ST-veznice (NSTEMI), 0,89 (0,79–0,95), ni bila statistično značilna. PAB smo ugotovili pri 24 (48 %) bolnikih s prebolelim AMI in pri 10 (20 %) preiskovancih kontrolne skupine (p < 0,05).Zaključek: Bolniki s prebolelim AMI so imeli pomembno večjo debelino intime in medije in večjo prevalenco PAB v primerjavi s kontrolno skupino. Pri preiskovancih testne in kontrolne skupine smo ugotovili zvečano debelino intime in medije ter znižan gleženjski indeks kot kazalnika ateroskleroze.
Background: C-reactive protein (CRP) has been proposed as a risk marker and risk factor of cardiovascular disease. There have been a number of clinical reports suggesting that supplementation with ...L-carnitine can modulate systemic inflammation and lower circulating CRP concentrations, but the results have not been consistent.
Methods: A comprehensive literature search in Medline, Scopus and Cochrane Central Register of Controlled Trials was performed in December 2012 to identify clinical trials investigating the impact of oral L-carnitine supplementation on serum/plasma CRP concentration. A random effect method was used to calculate the combined effect size.
Results: Six studies comprising 541 cases and 546 controls met the inclusion criteria. Meta-analysis of included trials revealed a significant reduction of circulating CRP concentrations in subjects under L-carnitine intervention compared to the control treatment. The calculated combined weighted mean reduction in CRP concentrations was -0.39 mg/L 95% CI (-0.62 - -0.16). This effect size estimate was found to be robust and remained unaffected by the removal of each single study.
Conclusions: The overall findings of the present metaanalysis support the clinically relevant benefit of L-carnitine supplementation in lowering the circulating levels of CRP.
Uvod: C-reaktivni protein (CRP) predložen je kao marker rizika i faktor rizika za kardiovaskularnu bolest. Postoji izves- tan broj kliničkih izveštaja koji su pokazali da suplementacija L-karnitinom može modulisati sistemsku inflamaciju i sniziti koncentracije CRP-a u cirkulaciji, ali njihovi rezultati nisu usa- glašeni.
Metode: U decembru 2012, sprovedena je sveobuhvatna pretraga literature u bazama Medline, Scopus i Cochrane Central Register of Controlled Trials radi identifikacije kli- ničkih ispitivanja koja su istraživala uticaj oralne suplemen- tacije L-karnitinom na koncentraciju CRP-a u serumu/ plazmi. Za izračunavanje kombinovanih dimenzija efekta korišćena je metoda nasumičnog efekta.
Rezultati: Sest studija koje su obuhvatile 541 pacijenta i 546 kontrolnih subjekata ispunilo je kriterijume za uključenje u ovu studiju. Metaanalizom obuhvaćenih ispitivanja je otkri- veno značajno sniženje koncentracija CRP-a u cirkulaciji kod subjekata podvrgnutih intervenciji L-karnitinom u poređenju s kontrolom. Izračunato kombinovano srednje sniženje koncentracija CRP-a iznosilo je -0,39 mg/L95% CI(-0,62 -0,16). Ovakva procena dimenzija efekta označena je kao robusna i ostala je nepromenjena i posle odstranjivanja svake pojedinačne studije.
Zaključak: Ukupni rezultat predstavljene metaanalize svedoči u prilog klinički relevantne koristi od suplementacije L-karnitinom za snižavanje nivoa CRP u cirkulaciji.
Suprimirajući renin-angiotenzin-aldosteronski sustav (RAAS), inhibitori enzima koji konvertira angiotenzin (prema engl. angiotensin-converting-enzyme – ACE) imaju posebno značenje u liječenju ...esencijalne hipertenzije. ACE-inhibitori snižavaju arterijski tlak smanjujući periferni vaskularni otpor bez kompenzacijskog povišenja srčane frekvencije, promjene osjetljivosti baroreceptora ili pojave refleksne tahikardije. Istraživanja pokazuju da ACE-inhibitori mogu spriječiti i zaustaviti oštećenja ciljnih organa poput hipertrofije lijeve klijetke. Usporavanje oksidacije LDL-čestica, kao i smanjivanje krvožilnog oksidativnog stresa, proliferacije i hipertrofije glatkih mišićnih stanica te tromboembolijskih procesa povezuje se s usporavanjem napredovanja ateroskleroze. Spomenutim mehanizmima objašnjavaju se učinci ACE-inhibitora u smislu smanjenja ukupne i kardiovaskularne smrtnosti te opasnosti od nastanka infarkta miokarda u bolesnika sa zatajivanjem srca. U stanjima poput šećerne bolesti, metaboličkog sindroma i oštećenja funkcije bubrega ACE-inhibitori su potvrđeni kao temelj poboljšanja dugoročne prognoze. Snižavajući kapilarni tlak u glomerulima vazodilatacijom eferentnih arteriola, ACE-inhibitori znatno usporavaju napredovanje mikroalbuminurije u izraženiju proteinuriju i usporavaju gubitak bubrežne funkcije ne samo u dijabetičkoj nefropatiji već i u glomerulopatijama, intersticijskom nefritisu i nefrosklerozi. Moguće nuspojave ACE-inhibitora jesu hipotenzija, hiperkaliemija, pogoršanje bubrežne funkcije, suhi kašalj, angioedem, neutropenija, proteinurija, kožni osip i nastanak sindroma fetalne blokade RAAS-a. Uz nužne mjere opreza ACE-inhibitori primijenjeni u bolesnika s odgovarajućim metaboličkim i kardiovaskularnim poremećajima mogu uspješno sniziti povišeni arterijski tlak, a, čini se, bolje od drugih antihipertenziva pridonijeti očuvanju funkcije organa te poboljšati kvalitetu života i ukupnu prognozu.
Transplantacija bubrega najbolji je oblik liječenja bolesnika u završnom stadiju kroničnoga bubrežnog zatajenja. Najčešće se radi heterotopna transplantacija bubrega s implantacijom presatka u ...ilijakalnu ložu. U nekih bolesnika, zbog prethodnih transplantacija ili izražene ateroskleroze ilijakalnih krvnih žila, heterotopna transplantacija nije moguća. Prikladna alternativa za te pacijente jest ortotopna transplantacija. U članku izvješćujemo o bolesniku s jako izraženom aterosklerozom ilijakalnih arterija, kojemu smo učinili uspješnu ortotopnu transplantaciju bubrega.
PDF
