Namjera je rada svrnuti pažnju na veliku i dobro očuvanu srednjovjekovnu utvrdu na otoku Ugljanu koja je značajnu povijesnu ulogu odigrala u zadarsko-mletačkim sukobima 1345. i 1346. godine. ...Srednjovjekovni kaštel nalazi se na važnoj strateškoj točki u nadgledanju plovidbe u zadarskom akvatoriju te je vjerojatno nastao na mjestu ranije utvrde iz 6. stoljeća. Benediktinski samostan s crkvicom Sv. Mihovila smjestio se na mjestu utvrde najkasnije u 12. stoljeću, a djelovao je sve do 15. stoljeća, kada je prešao u komendu. Srednjovjekovne zidine podignute su uokolo samostana prije sredine 14. stoljeća, a nakon oštećenja pretrpljenih u spomenutim sukobima, obnovili su ih krajem 14. i početkom 15. stoljeća zadarski majstori braća Bilšić i Nikola Arbusjanić. Iako su crkva i samostanske zgrade potpuno porušene, dobro su sačuvani obrambeni zidovi s kulama iz vremena obnove.
Tema rada je obnova nekadašnje benediktinske crkve i samostana sv. Marije na otoku Mljetu u razdoblju od 1948. do 1951. godine. Nakon Drugoga svjetskog rata samostanski sklop mljetskih benediktinaca ...povjeren je Jugoslavenskoj akademiji znanosti i umjetnosti, a pod vodstvom akademika Cvita Fiskovića, tadašnjeg ravnatelja Konzervatorskog zavoda za Dalmaciju u Splitu, poduzeta su i navedena istraživanja spomenika. Namjera je podrobnije predočiti provedene intervencije na crkvi i samostanu, potom istaknuti doprinos Fiskovićeve znanstvene interpretacije spomenika, ali i skrenuti pozornost na nerealizirani projektni prijedlog revitalizacije benediktinskog samostana na otoku Mljetu.
Atti Capitolari jedan su od najvažnijih izvora za poznavanje života i djelovanja redovničke zajednice u Praglii (Dajli) tijekom gotovo tridesetogodišnjeg razdoblja (od 1881. do 1906.). Samostan u tom ...razdoblju doživljava svekolike promjene. Godine 1880. biva uzdignut na razinu priorata, a 1890. priznata je istovjetnost zajednice u Dajli sa zajednicom u Praglii. Godine 1900. biva otkupljen dio samostana u Praglii, a 1904. obnovljen je redovnički život. Tih godina samostan proživljava i prve naznake modernizacijskih procesa u agrarnoj proizvodnji koja će vrhunac doživjeti 30-ih godina 20. stoljeća. Stoga su Atti Capitolari vrijedan izvor koji iziskuje daljnje proučavanje.
Namjera je rada svrnuti pažnju na veliku i dobro očuvanu srednjovjekovnu utvrdu na otoku Ugljanu koja je značajnu povijesnu ulogu odigrala u zadarsko-mletačkim sukobima 1345. i 1346. godine. ...Srednjovjekovni kaštel nalazi se na važnoj strateškoj točki u nadgledanju plovidbe u zadarskom akvatoriju te je vjerojatno nastao na mjestu ranije utvrde iz 6. stoljeća. Benediktinski samostan s crkvicom Sv. Mihovila smjestio se na mjestu utvrde najkasnije u 12. stoljeću, a djelovao je sve do 15. stoljeća, kada je prešao u komendu. Srednjovjekovne zidine podignute su uokolo samostana prije sredine 14. stoljeća, a nakon oštećenja pretrpljenih u spomenutim sukobima, obnovili su ih krajem 14. i početkom 15. stoljeća zadarski majstori braća Bilšić i Nikola Arbusjanić. Iako su crkva i samostanske zgrade potpuno porušene, dobro su sačuvani obrambeni zidovi s kulama iz vremena obnove.
U ovom radu razmatra se smještaj otoka Mljeta, naseljenost otoka, njegove legende i povijesni izvori.
Navode se arheološka i hidroarheološka nalazišta na otoku.
Također se govori o kasnom ...srednjovjekovnom i novijem dobu te ribarstvu, pomorstvu i upravi na Mljetu.
Navedeni su putopisi i suvremeni zapisi.
U ovom radu razmatra se smještaj otoka Mljeta, naseljenost otoka, njegove legende i povijesni izvori.Navode se arheološka i hidroarheološka nalazišta na otoku.Također se govori o kasnom ...srednjovjekovnom i novijem dobu te ribarstvu, pomorstvu i upravi na Mljetu.Navedeni su putopisi i suvremeni zapisi.
Godine 1151. dukljanski knez Desa daruje otok Mljet benediktincima pulsanskoga reda u isključivi posjed. Stoga oni u 12. stoljeću na otočiću Sv. Marije na Mljetu grade romanički samostan i crkvu Sv. ...Marije. U 15. i 16. stoljeću romanički samostan preuređen je i dograđen u novi, renesansni. Zgrada dobiva izgled renesansnog ljetnikovca, a samostan ima i renesansni vrt u klaustru. U 17. stoljeću zgrada se dodatno utvrđuje kulom i obrambenim zidom pa vrt ostaje zatvoren unutar zgrade.
U ovom radu nastoji se predočiti polazišta za obnovu i uređenje renesansnog vrta unutar zgrade samostana. Povijesna polazišta jasno pokazuju kako je pravokutan tlocrt vrta zapravo bio podijeljen u dva kvadrata, omeđen pergolom od vinove loze i posađen voćem. Nadgrobna ploča nađena u klaustru vrta zapravo je spomen na graditelje samostana, jer su oni zadržavali pravo na ukop u građevini. Zna se također da je krajem 14. st. u samostanu bila karantena, pa je tako utvrđeno da je to prva karantena u Hrvatskoj. Tako dolazimo do podatka kako su se fratri bavili ljekarništvom.
Cijeli otočić bio je u prošlosti maslinik, o čemu svjedoči stotinjak stabala maslina. S vremenom je postao lijepa šetnica za posjetitelje. Održavanjem maslinika i uređenjem šetnice dobivamo lijepi prostor za ugodne šetnje posjetitelja.
U radu se opisuje ulomak predromaničkog arhitrava, pronađen u zvoniku franjevačkog samostana na Košljunu. Ulomak ima vrlo jasne stilsko-radioničke karakteristike koje upućuju na njegovu užu dataciju ...i povezivanje sa srodnim spomenicima na širem prostoru srednjovjekovne Hrvatske i bizantske Dalmacije. Riječ je o radionici iz vremena kneza Branimira, koja je u našoj literaturi povezana s većim brojem benediktinskih samostana, a takvo određenje mogao bi dodatno potvrđivati novopronađeni ulomak s Košljuna.
