Zbog visokog sadržaja ulja (35-44 %) uljana repica je važna industrijska kultura. U posljednje vrijeme posebno je aktualna proizvodnja biodizela. Naime, u zemljama EU proizvodnja biodizela dostigla ...je svoj optimum, no nažalost, u RH ono malo biodizela što se proizvede, proizvedeno je iz recikliranoga ulja. U radu će biti riječi o statističkim podacima u proizvodnji uljane repice, štetnicima uljane repice i prezentaciji projekta: „Integrirano praćenje štetnika uljane repice u cilju proizvodnje biodizela„
Zbog ekonomskih i ekoloških razloga nastavlja se unapređivanje proizvodnje i širenje korištenja biogoriva u svijetu i Europskoj uniji (EU). Zbog ograničene površine za proizvodnju biomase, biogoriva ...bi mogla zamijeniti fosilna goriva samo u jednom dijelu. Po EU do 2030. godine, uz razvoj ostalih obnovljivih izvora energije, biogoriva bi u Hrvatskoj zamijenila naftu u prometu za 25 %, što iznosi 452.325 t. Danas poljoprivredne površine zauzimaju 2,955.728 ha. Od toga su 1,074.159 ha pogodne, 1,074.510 ha ograničene, a 806,328 ha trajno nepogodne površine za poljoprivrednu proizvodnju. Potencijali obradivih površina iznose 2,150.000 ha, a obrađuje se svega 1,092.000 ha. Danas je moguće u poljoprivredi iz biomase (organskih ostataka i otpadaka) dobivati 673.530 t/godišnje biogoriva, a da se ne ugrozi stalnost prirodnog obnavljanja organske tvari u tlu. Hrvatska raspolaže s 2,688.687 ha šuma i šumskog zemljišta, gdje godišnje prirašćuje 10,526.000 m3, a sječivi etat je 6,564.000 m3. Od toga se za industrijsko drvo i ogrjev iskoristi 60 % ili 3,938.400 m3, a ostatak od 40 % ili 2,625.000 m3 ostaje kao otpad u šumi. Ako bi se otpad sveo na normalnu količinu od 15 % ili 984.600 m3 onda bi za bioenergiju ostalo 45 % ili 2,953.800 m3. Ta količina drva za bioenergiju dovoljna je za proizvodnju 600.000 t biogoriva u ekvivalentnim količinama nafte. Koristeći postojeće zalihe u poljoprivrtedi i šumarstvu danas se može proizvesti 1,273.530 t/godišnje biogoriva. Taj iznos premašuje za 2,8 puta potrebnu količinu, koju će Hrvatska, trebati koristiti 2030. umjesto fosilnih goriva. Hrvatska raspolaže s potrebnim površinama u poljoprivredi, kao i s kvalitetnim šumama u svrhu proizvodnje hrane i biogoriva po postojećim direktivima EU.
U ovom radu se prati fizikalni i kemijski utjecaj sastavnica biodizela, koji su već na tržištu i onih koji će se koristiti, na performance tipičnog motornog ulja putničkog automobila niskog SAPS-a ...(sulfati-fosfati-sumpor). Osim metilnih estera masnih kiselina (FAME) koji se danas koriste, također se proučava i buduća generacija hidroobrađenih biljnih ulja (HVO) koja će se koristiti kao biogena sastavnica prilikom namješavanja goriva. U suvremenom 4-cilindarskom dizelovom motoru provedeni su karakteristični testovi gdje su korištena različita goriva koja sadržavaju biodizel, uz istovremeno obnavljanje filtra, kako bi se ostvarila visoka opterećenja i naprezanja motornog ulja. Uzorci korištenih motornih ulja su karakterizirani i uspoređivani nakon provedbe testova.
Gotovo sve zemlje Europske unije, a i većina zemalja u tranziciji u posljednjem su desetljeću, a neke i ranije, pokrenule proizvodnju biogoriva i to biodizelskoga goriva i etanola. Na temelju ...pregleda brojnih rezultata istraživanja u svijetu, u ovom se radu analiziraju najvažnija svojstva biodizelskoga goriva, njegova dosadašnja primjena kao alternativnog goriva za dizel motore, te utjecaj njegova sagorijevanja na okoliš u odnosu na mineralno dizel gorivo. Kako je osnovna sirovina za proizvodnju biodizela iz obnovljivih resursa ulje uljane repice, detaljno se analizira postojeća struktura sjetve i udio uljane repice na obradivim površinama u Hrvatskoj, te realne mogućnosti proizvodnje ove kulture za neprehrambeni lanac, odnosno mogućnosti proizvodnje biodizela u Hrvatskoj.
Lipidi iz kvasca Lipomyces starkeyi Wild, Robert; Patil, Satish; Popović, Milan ...
Food Technology and Biotechnology,
08/2010, Letnik:
48, Številka:
3
Paper
Odprti dostop
Kvasac Lipomyces starkeyi je zanimljiv za industrijsku proizvodnju biodizela, a dokazano je da može preraditi topljivi škrob iz krumpira. Stoga je uzgojen u pokusu, i to za upola kraće vrijeme nego u ...usporedbi s prethodnim ispitivanjima. Na podlozi je s glukozom ili škrobom iz krumpira, kao izvorima ugljika, ispitan utjecaj molarnog omjera C:N na rast L. starkeyi i udio lipida u kvascu. Udio je lipida u podlozi s glukozom, pri omjeru n(C):n(N)=61,2, iznosio 30 % suhe tvari. Utvrđeno je da se povećanjem C:N omjera povećava udio lipida u stanici, a smanjuje prinos stanica. Šaržnim su uzgojem na glukozi u bioreaktoru s miješalicom i prozračivanjem, volumena 1 L, te uz kontrolu pH-vrijednosti, dobivene ove vrijednosti: udio lipida u stanici od 23 % (na bazi suhe tvari), prinos stanica od 0,25 g suhe tvari/g glukoze i prinos lipida od 0,06 g/g glukoze. U istim je uvjetima šaržnim uzgojem s pritokom glukoze u malim obrocima dobiveno 27 % lipida, te postignut prinos stanica od 0,28 g suhe tvari/g glukoze i prinos lipida od 0,08 g/g glukoze. Uzgojem na podlozi s topljivim škrobom iz slatkog krumpira dobiven je prinos stanica od 0,41 g suhe tvari/g ekvivalenta glukoze, prinos lipida od 0,16 g/g ekvivalenta glukoze, te udio lipida u stanicama od 40 %. U stanicama su prevladavale C16:0 i C18:1 masne kiseline (85-90 % mase ukupnih lipida), a ostatak su bile C16:1 i C18:0 masne kiseline. Svi se ti lipidi mogu koristiti za proizvodnju biodizela. Rezultati upućuju na to da su otpad i otpadne vode iz prehrambene industrije te kanalizacijski mulj dobre sirovine za proizvodnju biodizela.
Zbog povoljnih klimatskih uvjeta Hrvatska ima značajni potencijal proizvodnje biodizela iz ulja uljane repice. Očekivane ekonomske, socijalne i ekološke koristi proizvodnje biodizela na nacionalnoj ...razini treba dostići stvaranjem proizvodnje ovog goriva iz domaće sirovine. Današnji, sve zahtjevniji ekološki standardi, kao i obveze smanjenja emisije stakleničkih plinova, daju snažan poticaj njegovoj proizvodnji i korištenju u europskim državama. Međutim, u procesu proizvodnje biodizela, a u svrhu postizanja pozitivne rentabilnosti proizvodnje, potrebno je osigurati plasman svih nusproizvoda: pogače, glicerola i slame. Ako se biodizel i svi nusproizvodi proizvode i koriste u sustavima poljoprivredne proizvodnje, postiže se energetska neovisnost proizvodnje, sigurnost opskrbe za energentom, neovisnost o tržištu sirovina, kao i mogućnosti proizvodnje ekološki ispravne hrane.
D-ksiloza je jedan od najzastupljenijih pentoznih šećera u prirodi. Da bi se izdvojili kvasci koji za rast mogu koristiti ksilozu iz tla, sakupljeni su uzorci tla i drveta iz voćnjaka tropskih vrsta ...(liči, karambola i longan). Obogaćivanjem uzoraka glukozom kvasci su zatim izolirani i ispitana je njihova sposobnost asimilacije ksiloze. Podskupina izoliranih kvasaca uzgojena je u podlozi s ograničenom količinom dušika, a bojenjem bojom Sudan Black B izdvojeni su ciljani kvasci, nakon čega je istražena njihova sposobnost proizvodnje lipida. Izdvojeno je 13 sojeva kvasaca, pa je brzim mikrobiološkim testom ispitana njihova sposobnost proizvodnje lipida koji bi se mogli upotrijebiti kao zamjena za biodizel ili kakao maslac.
I dok se u gotovo svim europskim državama proizvodi i koristi biodizelsko gorivo (repičin metil ester), u R. Hrvatskoj će tek ove godine biti donesena zakonska regulativa o uvozu i/ili njegovoj ...domaćoj proizvodnji i korištenju. Na obveznu uporabu alternativnih goriva u cestovnom prometu ukazuje i direktiva europske unije, koje će se morati pridržavati i R. Hrvatska kada postane njezina članica. Zanimanje za proizvodnju biodizela iz domaće sirovine postoji, no nužno je ekonomskim i drugim mjerama povećati proizvodnju i osobito prinose uljane repice. Ukupna proizvodnja uljane repice u posljednjih pet godina (2000.-2004.) u R. Hrvatskoj kretala se od 22.000 do 28.000 tona, što je podmirivalo bilančne potrebe naših tvornica ulja za ovom sirovinom. Daljnje povećanje površina pod uljanom repicom za neprehrambeni lanac (biodizel) moguće je promjenom u strukturi sjetve na postojećim obradivim površinama i rekultivacijom zapuštenih i neobrađivanih površina kojih je u R. Hrvatskoj oko 370.000 ha. Današnje, vrlo kvalitetne 00-sorte uljane repice treba postupno zamijeniti novim i u proizvodnju uvesti hibridne sorte uz odgovarajuću tehnologiju proizvodnje.
U članku se iznose rezultati anketnog istraživanja stavova i mišljenja o obnovljivim izvorima i energetskoj efikasnosti, provedenog u ljeto 2003. godine na slučajnom uzorku od 1500 stanovnika Zagreba ...(900) i Rijeke (600).
Višekriterijska usporedba različitih izvora energije pokazuje da se obnovljivi izvori smatraju povoljnijima za okoliš, sigurnijima, jeftinijima i važnijima za energetsku nezavisnost Hrvatske, dok se za neobnovljive izvore procjenjuje da daju više energije i više doprinose lokalnoj zajednici.
Ispitanici iskazuju izrazitu sklonost obnovljivim izvorima (85% smatra da bi ih u Hrvatskoj trebalo koristiti više nego danas) i znatnu spremnost da njihovu većem korištenju i sami doprinesu. Dvije trećine ispitanika spremno je plaćati nešto veću cijenu električne energije iz obnovljivih izvora. Biodizel bi kupovali gotovi svi koji ga mogu koristiti za pogon svojih vozila, pri čemu ga je četvrtina spremna platiti nešto skuplje, a 14% kupovalo bi ga samo kad bi bio nešto jeftiniji od standardnog dizela. Velika većina (84%) ispitanika spremna je sudjelovati u prikupljanju otpadnog ulje radi proizvodnje biodizela. Među različitim mjerama za poticanje štednje energije većina ispitanika nije spremna podržati jedino uvođenje ekološkog poreza da kućanstva.
Prema mišljenju velike većine ispitanika (92%), u razvoju energetskog sektora u Hrvatskoj prednost treba dati onim izvorima energije koji imaju najmanji negativan utjecaj na okoliš, čak i uz pretpostavku da je energija iz njih skuplja.
