Disleksija je jedna od nekoliko specifičnih smetnji u učenju, vezana uz
čitanje i pisanje. Očituje se u vidu raznovrsnih problema jezične upotrebe, često uključujući, uz probleme čitanja, i ozbiljne ...probleme u stjecanju vještine pisanja, razumijevanju uputa i zadataka postavljenih riječima, ali i uz teškoće perceptivnog, jezičnog i pojmovnog razvoja. Do tih problema najvjerojatnije dolazi zbog poremećaja jezičnoga procesiranja, prije svega na razini fonemske diskriminacije.U mnogim primjerima djeca s disleksijom imaju dobre matematičke sposobnosti i dobar potencijal za razumijevanje matematičkih koncepata, no zbog nedostatne razvijenosti određenih mentalnih funkcija dolazi do poremećaja u procesima razumijevanja i pamćenja numeričkih simbola iskazanih riječima. Kako matematički zadaci podrazumijevaju razumijevanje uputa i zadataka postavljenih riječima, pretpostavlja se da će disleksija imati utjecaj i na uspjeh učenika u matematici, kako zbog slabog poznavanja matematičkog rječnika, tako i zbog manje učestalosti riječi koje se pojavljuju kao matematički termini (Paul isur., 2006; Posokhova, 2009). U ovom su radu prikazani rezultati istraživanja provedenog na 22 ispitanika ciljane i 22 ispitanika kontrolne skupine kako bi se utvrdili problemi u usvajanju gradiva iz hrvatskog jezika i matematike kod djece s disleksijom, te da bi se usporedbom njihova uspjeha u testovima znanja iz tih dvaju nastavnih predmeta s rezultatima kontrolne skupine provjerilo postoji li (i u čemu je) razlika u uspješnosti rješavanja zadataka unutar ciljane skupine s obzirom na spol. U svrhu provedbe ovoga istraživanja sastavljeni su ispitni materijali u skladu s nastavnim programom i gradivom za hrvatski jezik i matematiku u 3. razredu osnovne škole. Dobiveni rezultati pokazali su statistički značajne razlike između ciljane i kontrolne skupine učenika, kako s obzirom na vrstu nastavnog gradiva, tako i s obzirom na spol ispitanika.
Hrvatsko knjižničarsko društvo provodi jednogodišnju Nacionalnu kampanju za osobe s teškoćama čitanja i disleksijom “I ja želim čitati!” (2016.–2017.). Suorganizatori Kampanje su Nacionalna i ...sveučilišna knjižnica u Zagrebu i Knjižnice grada Zagreba. Kampanja ima brojne partnere među kojima se ističu Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Hrvatsko logopedsko društvo, Hrvatska udruga za disleksiju, sve vrste knjižnica, škole, vrtići i nakladnici.
U članku se predstavlja Kampanja, njezin nastanak, ciljevi, ciljne skupine stanovništva kojima je namijenjena, partneri, pregled aktivnosti i komunikacija u Kampanji te vizualni identitet i zagovaranje Kampanje. Kampanjom se informira, educira i senzibilizira šira javnost o problemima i potrebama osoba s teškoćama čitanja i disleksijom te se nastoji poboljšati kvaliteta života te skupine ljudi. Predlaže se izmjena postojećeg Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima (NN 167/03, čl. 86) u dijelu koji se odnosi na korištenje autorskih djela za potrebe osoba s invaliditetom, tj. njegovo proširenje na osobe koje iz bilo kojeg razloga ne mogu čitati standardni (crni) tisak. Zalaže se za poboljšanje međuinstitucionalne suradnje stručnjaka koji se bave osobama s teškoćama čitanja i disleksijom te povećanje broja knjižnica koje provode posebne programe za tu skupinu korisnika.
U paradigmi vizualnog pretraživanja istraživao se fonološki faktor u prepoznavanju riječi u djece s disleksijom. Ispitanici, osmogodišnjaci i devetogodišnjaci s disleksijom i odgovarajuća skupina ...djece uredna jezičnog razvoja, trebali su naći ciljnu riječ u tablici sa slučajno razbacanim riječima pri čemu su se eksperimentalni uvjeti razlikovali prema fonološkom kriteriju velike i male kohorte i pripadnosti ciljne riječi istoj potencijalnoj kohorti kao i neciljne riječi u tablici. Rezultati pokazuju da veličina kohorte u uvjetu u kojem sve riječi u tablici pripadaju istoj kohorti značajno otežava rješavanje zadatka djeci s disleksijom. Drugim riječima, djeca s disleksijom najteže su prepoznavala riječi u onom eksperimentalnom uvjetu u kojem nije bilo moguće primijeniti neku kompenzirajuću strategiju, a koji je zahtijevao "precizno" fonološko znanje kako bi se ciljna riječ izdvojila iz okoline fonološki sličnih riječi. Takvi rezultati govore o fonološkoj dimenziji disleksije (u najmanju ruku na bihevioralnoj razini), tj. da je fonološka dimenzija disleksije - bez obzira na uzroke teškoće koji leže u pozadini - ona koja otežava usvajanje automatizma u čitanju.
Napredak komunikacijskih tehnologija daje novu dimenziju komunikaciji. Promjene koje unose te novosti ne utječu jednako na sve pripadnike društva i djeluju više ili manje pozitivno na različite
...društvene skupine. S obzirom na postojanje tih razlika, ispitani su neki oblici komunikacije kod studenata (N=212), s ciljem raščlambe njihovih navika vezanih uz uporabu interneta i mogućnosti da
taj oblik komunikacije sve više zamjenjuje izravnu komunikaciju. Kako se takav oblik temelji na čitanju i pisanju, razmotrena je primjena informacijske i komunikacijske tehnologije kod studenata i
uspoređena s nekim podacima o njenoj uporabi kod osoba/studenata s teškoćama čitanja i pisanja, odnosno disleksijom. Za potrebe istraţivanja pripremljen je poseban upitnik, na osnovi kojeg su prikupljeni podaci o razlozima zbog kojih se studenti sluţe internetom. Na osnovi ispitivanja, najviše studenata na internetu provede jedan sat na dan (49%), i to uglavnom – kako navodi njih 69% – za surfanje. Glavni razlog za pregled internetskih stranica je nalaţenje informacija, a u 59% slučajeva – to je komunikacija na
socijalnim mreţama i pregledavanje elektroničke pošte (35%). U odrţavanju socijalnih kontakata najveći broj studenata (55%) navodi da to gotovo uvijek čine osobno, manje internetom (37%), dosta
često mobitelom (razgovorno; 45%) te nerijetko i SMS-om (31%).
Na osnovi uvida u prikupljene podatke i nalaze u literaturi, navodimo neke osobitosti i preporuke vezane uz uporabu informacijske i komunikacijske tehnologije (ICT) kod studenata – s naglaskom na
neke osobitosti komunikacije kod studenata s disleksijom, odnosno teškoćama čitanja i pisanja.
Koncepcija cjeloživotnoga učenja kao izvjesna "nova filozofija" odgoja i obrazovanja postala je jedan od slogana reformi obrazovanja u suvremenome svijetu. Taj i takav trend naročito je važan sa ...stanovišta "korisnika" raznih oblika sustavnoga odgoja i obrazovanja, a posebno djece i osoba sa specifičnim teškoćama učenja. Znanje, vještine i sposobnosti – ono što se umije učiniti; interesi, sklonosti, stavovi, navike, sustav vrijednosti – ono što se hoće učiniti; dispozicije – ono što se može učiniti – krug su unutar kojega je potrebno pronaći načine za ostvarivanje prava na odgoj i obrazovanje djeteta s teškoćama u razvoju, odnosno bilo kakvom posebnom potrebom. Spoznaje o - "postojanju problema" – odstupanja od urednoga razvoja u područjima komunikacije, jezika, govora, čitanja i pisanja, a onda i o teškoćama učenja, - fenomenu specifičnosti teškoća i potreba kod djece, - načinima za dobivanje pomoći, - postupcima ublažavanja posljedica specifičnih teškoća učenja približavaju nas ostvarivanju prava djece s dijagnozom specifičnih teškoća u smislu shvaćanja posebnosti i približavanja njihovim osobnim interesima, potrebama i pravima, naročito pravu na sudjelovanje (Konvencija o pravima djeteta; 1989). Takvo zbližavanje ide k deklarativnome ostvarivanju principa kvalitete sustava odgoja i obrazovanja za sve – jednake i "manje jednake".
Cilj je istraživanja bio dobiti procjenu stručnog suradnika logopeda o najučestalijim
teškoćama u čitanju i pisanju kod učenika s disleksijom i disgrafijom (N=7) jedne osnovne
škole te ispitati ...koliko se njihovi učitelji i nastavnici (N=9) pridržavaju općih pedagoških
načela i kriterija ocjenjivanja.
Rezultati istraživanja na individualnoj i skupnoj razini pokazali su da se najučestalije teškoće
u čitanju i pisanju odnose na zamjene grafički sličnih slova (b-d, b-p, m-n, n-u. a-e, s-z. š-ž) i
zamjene slogova (on-no, ej-je, mi-im) te teškoće u povezivanju glasova i slogova u riječi.
Ispitani se učitelji i nastavnici najčešće pridržavaju pedagoških načela, odrednica i kriterija
ocjenjivanja. Naglasak stavljaju na ishode i proces učenja, a ne na sposobnosti odnosno teškoće
uzrokovane poremećajem. Učitelji najveću pozornost pridaju školskom ozračju (AS=4),
a nastavnici postavljanju jasnih ciljeva i očekivanja (AS=3,75).
Analiza rezultata pokazala je da osobni i socijalni razvoj ispitanih učenika treba više poticati,
omogućiti im kontinuirano učenje socijalnih vještina te primjenjivati različite vrste praćenja,
vrednovanja i ocjenjivanja jer te su kategorije najslabije procijenjene od ispitanih.
Disleksija, koja je često praćena i disgrafijom, specifična je poteškoća vezana uz čitanje i pisanje. Disleksija zahvaća oko 10 posto svjetske populacije bez obzira na kulturu i jezik, može nastati ...pored normalne inteligencije, dobrog vida, sluha i motivacije za učenjem.
U Gradskoj knjižnici Marka Marulića u Splitu, na Odjelu Spinut, organizirane su radionice za pomoć djeci s ovim specifičnim poteškoćama. Cilj je radionica: rana detekcija djece s poteškoćama u čitanju i pisanju, suradnja sa stručnim suradnicima osnovnih škola (psiholog, pedagog, logoped i učitelj) kao i s roditeljima disleksične djece, rad s djecom kroz radionice u ublažavanju poteškoća.
Iako se tijekom inicijalnoga obrazovanja na nastavničkim fakultetima stječu nastavničke kompetencije, među kojima posebno mjesto zauzima metodička kompetencija, mnogi nastavnici nisu educirani za rad ...s učenicima sa specifičnim poteškoćama u učenju te kako im pristupiti u nastavnome radu. Specifične su se poteškoće učenja počele proučavati tek u novije vrijeme, kada se postupno počelo i proučavati simptome takvih učenika te raditi na nastavnim metodama prilagođavanja nastave svakomu pojedinom učeniku. Ciljevi su ovoga rada razložiti specifične teškoće učenja – disleksiju i disgrafiju – te opisati mogućnosti nastavnikova rada s učenicima koji imaju te poteškoće. Da bi se istražilo kako nastavnici hrvatskoga jezika prilagođuju svoj rad učenicima s teškoćama u čitanju i pisanju, provedeno je istraživanje metodom ankete koje je obuhvatilo nastavnikovu infomiranost o učenikovim poteškoćama, nastavnikovu izradu nastavnih materijala, primjenu nastavnih metoda u radu s učenicima s poteškoćama u čitanju i pisanju, način davanja uputa za rad, način provjeravanja te učinkovite primjere poučavanja učenika sa specifičnim poteškoćama u čitanju i pisanju. Uzorak je obuhvatio 40 nastavnika hrvatskoga jezika osnovnih i srednjih škola. Rezultati su uglavnom zadovoljavajući i može se reći da je pristup nastavnika prema učenicima s navedenim poteškoćama u nastavi jezičnoga izražavanja kvalitetan, iako bi se dodatnom edukacijom kvaliteta mogla još poboljšati.
Polazeći od činjenice da u Hrvatskoj nema sustavnog rješenja problema knjižničnih usluga za osobe s posebnim potrebama, u radu se predstavljaju preliminarni rezultati istraživanja provedenog u okviru ...projekta “Knjižnične usluge za osobe s posebnim potrebama – utvrđivanje problema čitanja i pisanja kod osoba s poremećajem u ponašanju i izrečenim odgojnim mjerama u Republici Hrvatskoj”, koji je 2004. godine, u suradnji s Hrvatskom udrugom za disleksiju, Hrvatskim zavodom za knjižničarstvo Nacionalne i sveučilišne knjižnice i IFLA-inom Sekcijom za knjižnice za osobe s posebnim potrebama, pokrenula Komisija za knjižnične usluge za osobe s posebnim potrebama Hrvatskoga knjižničarskog društva. Metodologija rada na projektu, iako provjerena na užoj skupini osoba s poteškoćama u čitanju i pisanju i s poremećajem u ponašanju, može se primijeniti kao dio istraživanja u proširenju Nacionalne strategije jedinstvene politike za osobe s invaliditetom, s krajnjim ciljem poboljšanja kvalitete knjižničnih usluga za osobe s posebnim potrebama u narodnim, školskim te specijalnim knjižnicama poput knjižnica odgojnih domova i kaznenih ustanova.