U suvremenom svijetu upotreba informacijsko-komunikacijskih tehnologija (IKT) postala je dio života. IKT infrastruktura nositelj je digitalnih tragova: legalnih i ilegalnih aktivnosti koje se putem ...nje obavljaju. No da bi nešto postalo digitalni dokaz, zakonom ovlaštena osoba to mora i zakonski pribaviti. Naime, virtualna infrastruktura, posebice internet i novi izazovi koje nam donosi arhitektura oblaka zbog česte fizičke pozicioniranosti izvan državnih granica, dovodi u pitanje zakonitost pretraživanja i prikupljanja digitalnih dokaza izvan državnih granica. Ovaj rad analizira pravnu osnovu za prikupljanje digitalnih dokaza u kibernetičkom prostoru na međunarodnoj razini, kao što su: Konvencija Vijeća Europe o kibernetičkom kriminalu, američki Cloud Act, australski Zakon o dešifriranju i europski GDPR. Iako je Sud Europske unije proglasio nevažećom odluku Europske komisije (EU) 2016/1250 o primjerenosti zaštite podataka kroz EU-US Privacy Shield, stručnjaci ne smiju prestati tražiti rješenje tog evidentnog problema. Rad ima namjeru podržati donositelje odluka u zauzimanju jasnih nacionalnih stavova o navedenim kontroverznim pravnim normama i njihovu međusobnom sukobu. U radu se uspoređuju pravne posljedice takvog prikupljanja i prihvatljivost takvog digitalnog dokaza, a takvo prikupljanje može biti povezano i s povredom privatnosti pravne i fizičke osobe.
Za podučavanje matematike potrebna je kreativnost, maštovitost, odlučnost, upornost, dosljednost i marljivost. Istim riječima možemo opisati i vizualne dokaze koji su posebno dragi učenicima, ...studentima, nastavnicima i svima onima koji vole matematiku. Koristeći stara znanja dolazimo do novih ideja i u ovom članku prikazat ćemo neke od vizualnih kratkih i elegantnijih dokaza.
Ovaj članak, kao i prethodni, posvećujemo našim dragim prijateljima,
učiteljma, profesorima Borisu Pavkoviću i akademiku Sibi Mardešiću.
Istina u znanosti Festini, Heda
Filozofska istraživanja,
02/2013, Letnik:
32, Številka:
3-4
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
‘Istina’, toliko iskorištavani termin u Heideggerovoj filozofiji, pripada jednoj od epistemoloških teorija, teoriji istine koja je tradicionalni dio epistemološke teorije o znanju. U povijesti ...filozofije poznato je šest teorija o istini (teorija korespondencije i njezina podvrsta semantička teorija, teorija otkrivenja, podvrgavanja pravilima, teorija koherencije i pragmatička), a svaka je uspjela opisati jednu sastavnicu istine, u stvari znanstvene istine kojoj su najbliži empiristički, a ne metafizički pristupi. Svakako treba imati u vidu, uz koncepcije vjerovanja, i novije teorije znanja, osobito semantičke, te dokaze znanja, kao i teorije opravdanja o kojima raspravlja suvremena epistemologija. Proizlazi da je istina u znanosti temporalan pojam, ovisan o stupnju razvoja znanosti i istraživačevim kompetencijama, kao i okolnostima u kojima se on nalazi.
U početnom dijelu rada izlažu se temeljni teorijski sadržaji vezani
za vrste, podrijetlo i svrhu dokaznih zabrana. U nastavku slijedi osvrt
na dokazne zabrane u njemačkoj kaznenoprocesnoj teoriji, ...zakonodavstvu
i praksi. U središnjem dijelu rada raspravlja se o dokazima
čija uporaba dovodi do povrede prava na pravičan postupak propisanog
čl. 6. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih
sloboda. S time u vezi ispituje se kada do ocjene Europskog suda
za ljudska prava o postojanju povrede prava na pravičan postupak
dovodi upotreba dokaza pribavljenog povredom čl. 3. Konvencije, a
kada je ta ocjena rezultat ispitivanja pravičnosti postupka kao cjeline.
U posebnom se poglavlju ispituju slučajevi povrede čl. 6. Konvencije
poticanjem na kazneno djelo i primjenom „posebnih istražnih
metoda“. Slijedi analiza mehanizama izvršenja presuda Europskog
suda za ljudska prava, koja je u kontekstu nezakonitih dokaza osobito
relevantna zbog mogućnosti obnove kaznenog postupka. U završnom
se dijelu rada o nezakonitim dokazima raspravlja iz perspektive Zakona
o kaznenom postupku, pri čemu se osobito uzima u obzir recentna
sudska praksa. U sklopu navedenog u zasebnim se odlomcima
razmatraju procesne posljedice korištenja nezakonitih dokaza i pojedine
kategorije nezakonitih dokaza prema čl. 10. st. 2., nakon čega se
raspravlja o odvagivanju interesa kaznenog progona i povrede prava
predviđenom u čl. 10. st. 3. Zakona o kaznenom postupku. U zaključku
se iznose i prijedlozi de lege ferenda.
Rad se bavi pitanjima nezakonitih dokaza u okvirima hrvatskoga kaznenog postu ̋povnog prava dajući kratki pregled temeljnih načela i polazišta de- finiranih primjenjivim pravnim izvorištima, ...odnosno nacionalnim postupovnim zakonodavstvom, Ustavom RH i Europskom konvencijom. Konkretnije, smisao rada jest analiza valjanosti uporabe (iskoristivosti) sadržaja prikupljenih mjerama tajnog snimanja telefonskih razgovora prema trećima osobama, odnosno osobama prema kojima takve mjere nisu bile inicijalno određene, a sve u smislu odredbe članka 8. Europske konvencije i opravdanih očekivanja u zaštiti temeljnih prava na privatnost i općenje. Ova pitanja analizirana su komparacijom nacionalnog sudovanja i temeljnog standarda zaštite prava fundiranog na presudama ESLJP-a, sa zaključkom kako su određene promjene u nacionalnom zakonodavstvu (Zakon o kaznenom postupku) nužne, želi li se ispuniti postavljene standarde.
The paper deals with the issue of
unlawful evidences within terms of Croatian criminal legal system providing
brief overview of the basic principles and framework as defined by applicable
legal sources, i.e. national procedural law, the Constitution and the European
Convention. More precisely, it aims to analyse the validity of usage of
contents gathered by means of covert recording of telephone conversation
against the third party or the person against those specific measures have not
been ordered, within the scope of the Art. 8. of European Convention and
reasonable expectations in protection of basic rights of privacy and
communication. These issues have been analysed through comparison of the
national judiciary and basic rights protection standard brought by ECHR,
concluding that certain changes in Croatian legislation (The Criminal
proceedings act) will have to take place in order to comply with the highest
standards developed.
Analizirana je materija utvrđivanja činjenica i izvođenja dokaza u novome upravnom sporu, i to putem raščlambe: ključnih teorijskih pojmova (činjenica, odlučna činjenica, činjenično stanje, ...materijalna istina, dokazi i dokazivanje); odredbi Zakona o upravnim sporovima kojima je regulirano spomenuto područje; temeljnih procesnih pitanja (sadržajna i vremenska dimenzija detektiranja odlučnih činjenica, selekcija i ocjena dokaznih sredstava, pravilo o teretu dokazivanja, specifičnosti procesnih rješenja kojima upravni sud odlučuje u spomenutoj materiji).
Razmatranje obuhvaća i dio materije rasprave u upravnom sporu, povezane s pitanjem utvrđivanja činjenica i dokazivanja, te procesnog standarda jednakosti oružja.
Autor daje osvrt na očekivane implikacije promjene režima naknade troškova spora, provedene prvim noveliranjem Zakona o upravnim sporovima, a donosi i nekoliko praktičnih savjeta strankama u upravnom sporu.
Zaključno sažima ključne teze sadržane u radu.
Kratki eksperiment tkanja održao se u Arheološkom muzeju u Zagrebu ne bi li se istražila funkcionalnost objavljenih astragala s Gomolave te raspravila njihova moguća upotreba kao utega za tkalački ...stan. Autorice su uspjele posuditi set od 15 astragala iz komparativne zbirke Zavoda za paleontologiju i geologiju kvartara HAZU u Zagrebu. Za napinjanje niti osnova tkanja iskorišteno je 14 astragala koji su postavljeni umjesto utega na vertikalni tkalački stan, konstruiran od strane Centra za eksperimentalnu arheologiju – CEKSA, u svrhu predstavljanja tehnika tkanja sudionicima i posjetiteljima radionice. Osnovna svrha pokusa bilo je testiranje moguće uporabe astragala, dok je dokumentiranje tkanja bilo stjecanje iskustva, s ciljem postavljanja određenih pitanja koja se odnose na proučavanje astragala. S obzirom na ograničenost vremenom, tijekom pokusa tkan je samo jedan komad tekstila. Petnaesti astragal poslužio je za jednostavan eksperiment namotavanja pređe.
Autori analiziraju i kritički uspoređuju Tomin »treći put« u dokazivanju postojanja Boga s Leibnizovim dokazom iz kontingencije, i to iz perspektive suvremenih rasprava na području analitičke naravne ...teologije. Argumentiraju da se Akvinčev »treći put« i Leibnizov argument razlikuju u principu temeljem kojega izvode
teistički relevantnu konkluziju; objašnjavaju na koji se način ova dva dokaza razlikuju u tretmanu problema beskonačnoga regresa; pokazuju kako su to dva različita argumenta pa kritika jednoga neće biti kritika drugoga, te brane stav da su oba argumenta valjana i plauzibilna. Autori osobito ispituju ulogu načela stvarne razlike esencije i egzistencije za Tominu te principa dovoljnoga razloga za
Leibnizovu teistički relevantnu konkluziju.
U članku se istražuje kritika tradicionalnih dokaza Božjega postojanja u filozofa Kvirina Vasilja (1917.–2006.). Autor članka ne izlaže niti obrazlaže tradicionalne dokaze, o tome postoji opsežna ...literatura koja je dijelom natuknuta u bilješkama. U prvome dijelu članka iznosi se Vasiljeva kritika apriornih dokaza Božjega postojanja, u drugome aposteriornih, a u trećem antropoloških. Iako redom odbija sve dokaze Božjega postojanja, Vasilj ne daje za pravo ni onima koji smatraju da su pobijajući dokaze Božjega postojanja osporili svaku mogućnost istinitoga dokaza, o čemu se govori u četvrtome dijelu. U petome dijelu autor izlaže Vasiljeve vlastite dokaze Božjega postojanja: »iz postanka živih bića uopće« i »iz postanka svake ljudske osobe«.
PDF
