An intense debate has played out in recent years regarding how to implement a so-called "flexicurity system"-a labor market reform that combines flexibility, particularly in the hiring and firing ...process of firms, with security in the employment and income of the workforce. In Flexicurity Capitalism, Flaschel and Greiner lay out the macroeconomic structure of this system, providing the detailed mathematical models necessary to ponder seriously how such a system can work. Their book rests on three pillars of thought: Marx, Kalecki-Keynes, and Schumpeter. The authors highlight the relevant contributions from the work of each and build upon it. They in turn provide a basic framework for flexicurity capitalism and then compare their economic system to pure capitalism to determine the best and most practical way forward. Their scope is ambitious: to address the shortcomings of a narrow focus on mass unemployment, selective-schooling systems, property rights based solely on ownership without qualified business decision-making expertise, financial markets that do not of channel savings properly into real investment, and innovations that ignore human rights or moral sentiments. Flaschel and Greiner's Flexicurity Capitalism provides serious discussion and feasible mathematical models necessary to consider moving in this direction. Available in OSO: http://www.oxfordscholarship.com/oso/public/content/economicsfinance/9780199751587/toc.html
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain ...Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Teorija intelektualnog kapitala nova je prominentna teorija koja
nije samo izazvala veliku pozornost, već koja uvelike obećava povećanje poslovnih rezultata u budućnosti. Osnovica je teorije ...činjenica da materijalna imovina (zemlja, zgrade, opreme i novac) danas vodećih kompanija u svijetu ima vrijednost manju od nematerijalne imovine koja nije navedena u njihovim poslovnim bilancama. Teorija se zasniva na uvjerenju da se bogatstvo poduzeća temelji na ljudskom kapitalu, strukturalnom kapitalu i na potrošačkom kapitalu. Stvaranje vrijednosti događa se kada se jedan oblik kapitala pretvara u drugi. Na primjer vrijednost se stvara kada god ljudska sposobnost (ljudski kapital) stvara nove poslovne procese (strukturalni kapital), što rezultira boljim uslugama za potrošače i povećava njihovu lojalnost (potrošački kapital).
Jedan od glavnih atributa intelektualnog kapitala jest njegova neopipljivost. Intelektualna je imovina neopipljiva imovina. Ona nema tvrd oblik kao nekretnine (pogoni i oprema – dijelovi fizičkog kapitala), niti ima očitu financijsku vrijednost. Intelektualni se kapital također često opisuje i kao “skrivena imovina”. Zbog toga ga je često teško identificirati i označiti njegovu ekonomsku vrijednost. Cilj je ovoga rada objediniti dosadašnje spoznaje i teorijske okvire ove nove teorije i pokušati definirati smjernice daljeg proučavanja neopipljive imovine poduzeća.
Autor pokazuje da konzistentna teorija tržišta i modernog kapitalističkog sustava
ne postoji. Moguća je samo pojmovna analiza koja više otkriva metodologije
različitih teorijskih putanja i ...komparativnu analizu različitih gledišta
i teorijskih proturječja u odnosu spram povijesne zbilje. Temeljni je teorijski
pothvat Strpićeve analize što nudi plodnu jezgru objašnjenja tržišnog društva
i kapitalizma. Traganje za modernom političkom ekonomijom otvara tri aspekta
krize kapitalizma i njegove ekonomske teorije. Politička strategija laissez
faire na početku XX. stoljeća dovela je do Velike depresije (1929-1933)
i teorijskog i političkog obrata u kejnzijanizam (1936). U sedamdesetim je
velika stagflacija (1971-1980) otvorila put neoliberalnoj teorijskoj kontrarevoluciji
(1972). U razdoblju Velike recesije (2007-2012) nameće se potreba
novoga teorijskog zaokreta na putu antineoliberalizma. Tržišnu ekonomiju i
njezinu nevidljivu ruku ne možemo jednostavno potisnuti u zatvorene teorijske
sustave; ono što su ekonomisti previđali jest upravo ta simplifikacija
i apstrakcija od realnih odnosa. Strpićev teorijski projekt Moderne Normale
i matrix-kapitalizma omogućava novo čitanje nesumjerljivosti teorijskih paradigmi,
ne kao jedinstvena teorija, nego kao razvojni projekt koji tek može
objasniti karakter sadašnje krize i dinamički razvoj moderne transformacije
kapitalizma.
