U radu
se analiziraju igre i igrifikacijski elementi koji se nalaze na mrežnim
stranicama enciklopedija. Analizirano je 92 mrežnih stranica općih i posebnih enciklopedija,
od kojih 14 sadržava ...obrazovne mrežne igre ili određene igrifikacijske
elemente. Te su igre razvrstane s obzirom na tip: kviz, križaljka, vješala,
slagalica ili zagonetka, jedinstvene igre, igre povezivanja itd. Također su unutar
igara enciklopedija te stranica enciklopedija identificirani igrifikacijski
elementi koji su često prisutni: bodovanje, razine, priča, sustav nagrađivanja
itd. Rezultati provedene analize pokazuju da još uvijek malo mrežnih
enciklopedija sadržava igre i igrifikacijske elemente (15%) te da od
enciklopedija koje imaju igre većina ima kvizove (70%), ali također da postoje
neke jedinstvene obrazovne igre koje sadržavaju priču te mogu pomoći
korisnicima u učenju geografije, činjenica o životinjama itd. Postoje i igre
poput
The Wikipedia Adventure,
koje
poučavaju korisnike kako se koristiti
Wikipedijom
.
Istraživanje je provedeno u sklopu projekta
Hrvatski
mrežni rječnik – Mrežnik
kako bi se osmislio konceptualni okvir igrifikacije
mrežnoga rječnika. Metodologija izrade konceptualnoga okvira e-rječnika uz neke
se preinake može iskoristiti i za izradu konceptualnoga okvira igrifikacije
enciklopedije.
The paper analyses games and gamification elements present on encyclopedia websites. The analysis included 92 websites of general and special encyclopedias, only 14 of which contain educational games or gamification elements. These games are categorised by type: quiz, crosswords, hangman, puzzles, drag and drop, unique
games, etc. Gamification elements were also identified: scoring, levels, story,
reward system, etc. The results of the analysis show that only a few
encyclopedias contain games and gamification elements (15%) and that quizzes
are the game type which occurs most often on encyclopedia websites (ten
encyclopedia websites). There are also unique educational games with a story
that can help users in learning geography, facts about animals, etc. There are
also games like The Wikipedia Adventure that help the users learn how to work
with Wikipedia. The research was conducted within the project Croatian Web
Dictionary – Mrežnik to create a conceptual framework for gamifying a web
dictionary. The methodology of that conceptual framework can be used to create
a conceptual framework for gamifying encyclopedias.
U radu je analiziran pokušaj konstruisanja dominantnog diskursa o Karaševcima u jugoistočnoj Evropi, odnosno međusobni odnos između diskurzivnih praksi o pomenutoj zajednici u različitim državama ...koje pokazuju interesovanje za nju. Ova etnička zajednica ima veliki simbolički, a time i politički potencijal koji se može upotrebiti za oživljavanje nacionalne mitologije zainteresovanih nacija. Kroz uporednu analizu naučnih rasprava i naučno-popularne literature učinjen je pokušaj da se prepoznaju, izdvoje i sistematizuju svi faktori, sredstva i strategije koji se u pomenutom smislu koriste. Posebno je praćena promena u upotrebi dominantnih paradigmi, tj. odnos između istorijskog i aistorijskog pristupa.
O Radu, knj. 206 in 207 (sotrudniki: V. Klaić, I. Kasumović, P. Kolendić, V. Dukat, F. Šišić, J. Bösendorfer, F. Kidrič idr.) in o Zborniku za narodni život i običaje južnih Slavena, knj. XX, zv. i ...(sotrudniki: A. Dobronić idr.)
Osrednji slovenski literarni časopis je izhajal mesečno. Po prenehanju izhajanja Stritarjevega časnika Zvona, so Josip Jurčič, Fran Levec, Janko Kersnik in Ivan Tavčar ustanovili literarno ...svobodomiselno revijo, sprva kot glasilo realistov. Poleg leposlovja, je vseboval tudi umetniško kritiko ter razprave in eseje o umetnostih. Sprva je bil bolj znanstveno usmerjen (Leposlovni in znanstveni list), kasneje se je omejil še na humanistiko (Mesečnik za književnost in prosveto), od 1931 (Slovenska revija) je objavljal tudi prispevke o aktualnih družbenih vprašanjih. V Ljubljanskem zvonu so objavljali pomembnejši slovenski pesniki in pisatelji: Anton Aškerc, Simon Gregorčič, Janko Kersnik, Ivan Tavčar, Janez Trdina, Oton Župančič, Ivan Cankar, Vladimir Bartol… Avtorji, ki so pisali o znanosti so bili: Fran levstik, Josip Apih, Ivan Šubic…
Osrednji slovenski literarni časopis je izhajal mesečno. Po prenehanju izhajanja Stritarjevega časnika Zvona, so Josip Jurčič, Fran Levec, Janko Kersnik in Ivan Tavčar ustanovili literarno ...svobodomiselno revijo, sprva kot glasilo realistov. Poleg leposlovja, je vseboval tudi umetniško kritiko ter razprave in eseje o umetnostih. Sprva je bil bolj znanstveno usmerjen (Leposlovni in znanstveni list), kasneje se je omejil še na humanistiko (Mesečnik za književnost in prosveto), od 1931 (Slovenska revija) je objavljal tudi prispevke o aktualnih družbenih vprašanjih. V Ljubljanskem zvonu so objavljali pomembnejši slovenski pesniki in pisatelji: Anton Aškerc, Simon Gregorčič, Janko Kersnik, Ivan Tavčar, Janez Trdina, Oton Župančič, Ivan Cankar, Vladimir Bartol… Avtorji, ki so pisali o znanosti so bili: Fran levstik, Josip Apih, Ivan Šubic…
PDF
