Gotovo je šaptom prošla tema TTIP-a i CETA-e u Hrvatskoj. Radi se o vrlo važnim međunarodnim sporazumima koji mogu imati dalekosežne posljedice, kako na svijet, tako i na pojedine države. Možda ...Hrvatska, kao i EU, nije toliko involvirana u cijelu priču kada se radi o TTIP-u. CETA je, međutim, sporazum koji je Kanada potpisala s Europskom unijom, stoga se nakon odobrenja Europskog parlamenta mogu odmah početi primjenjivati odredbe koje su u nadležnosti EU-a, poput carinske politike, a to znači ukidanje carine za 99% proizvoda već od 1. siječnja 2017. Postupak za sklapanja CETA-e u ime Hrvatske pokrenula je tehnička vlada Tihomira Oreškovića na svojoj posljednjoj sjednici, a za razliku od američko-europskog trgovinskog sporazuma - TTIP-a koji je neslavno propao, CETA je ipak „prošla“. Površno tumačenje ovih nikako bezazlenih sporazuma premalo zanima i filozofe i teologe u Hrvatskoj; osim što se Centar izvrsnosti za integrativnu bioetiku oglasio po ovom pitanju, drugih filozofsko-teoloških rasprava kao da nema. Doima se kako filozofi i teolozi smatraju da se ova pitanja njih ne tiču. U radu ćemo pokušati dati do znanja kako se navedeni međunarodni sporazumi i te kako dotiču i filozofa i teologa, te kako bi se oni iz svog polja na teorijskoj razini svakako trebali uključiti u raspravu o njima.
U Routledge Handbook of the Philosophy of Sport (McNamee, Morgan, 2015) Bioetika sporta po prvi je puta uključena, a time i službeno prepoznata, kao posebno područje unutar filozofije sporta. ...Krenuvši od te činjenice, potičem na tri vrste razmatranja. U prvom dijelu predlažem definiciju za novu pod-disciplinu, sažeto predstavljajući njenu kratku povijest i ukazujući na vezu s bioetikom kao takvom. U drugom dijelu predstavljam prošli i recentni tematski spektar bioetike sporta, pokazujući kako je preuzak odnosno nedovoljno obuhvatan. U tom smislu, oslanjajući se na Fritza Jahra i njegovo shvaćanje bioetike, predlažem proširivanje dosadašnjeg spektra, pokazujući ujedno da je niz tema već obrađeno unutar diskursa filozofije sporta, samo što nisu prepoznate kao bioetičke. U trećem se dijelu posvećujem problemu odnosa i distinkcije između etike i bioetike sporta unutar filozofije sporta. Naposljetku, razmatram neke buduće perspektive bioetike sporta.
U ovom radu ispituju se ključne vrijednosti poučavanja u obrazovnom sustavu drevne Indije i načini prijenosa velikih kulturnih dostignuća indijske kulture unutar obrazovnog sustava. U radu su ...prikazane: (1) vrijednosti u staroindijskoj kulturi i (2) struktura staroindijskog obrazovnog sustava, temeljne premise indijske kulture i način njihova prijenosa. Istraživači su komparativnom metodom jukstapozicije pokušali odgovoriti na tri pitanja: (1) o ograničenjima egalitarnih politika, (2) o trenutnom statusu indijskog obrazovnog sustava s obzirom na mogućnosti obrazovanja neprivilegiranih skupina i (3) o postojećim afirmativnim akcijama za učenike iz različitih društvenih skupina. Osim toga, karakteristike suvremenog obrazovnog sustava oblikovane globalnom/postkolonijalnom obrazovnom politikom stavljaju se u komparativni odnos, prema statusu obrazovnog sustava u Indiji i sustavu prijenosa vrijednosti indijske obrazovne tradicije.
Autor istražuje Verešovo poimanje čovjeka i njegovu težnju za postojanjem, slobodom, besmrtnošću, vječnošću u odnosu na čovjekovu prolaznost, uvjetovanost i smrtnost; otkriva Verešov ...filozofsko–teološki napor u proučavanju sposobnosti čovjeka da razumskim putom spozna podrijetlo, smisao i svrhu svojega postojanja u odnosu na postojanje iskonskog Pokretača odnosno Stvoritelja koji oduvijek jest i koji se postupno objavljuje preko svojih djela i u čovjekovoj svijesti. Proučava utemeljenost i suvislost Verešova razmišljanja, razložnost i opravdanost njegova promicanja i zagovaranja filozofsko–teološkog dijaloga među filozofsko–
teološkim znanostima, posebno između vjere i razuma.
In the article Tomo Vereš –Promoter and Advocate of Philosophical–Theological Dialogue: The Role and Significance of Faith in Dialogue the author delves into Vereš’s concept of man and his longing for existence, freedom, immortality and eternity in respect to transience, contingency and mortality. He exposes Vereš’s philosophical–
theological efforts in the course of his inquiries into man’s ability to acquire knowledge by means of reason about the origin, meaning and purpose of his existence in relation to the existence of the Prime Mover, or rather, the Creator who always was and who reveals himself gradually throught His works and in man’s consciousness.
The article studies the foundedness and significance of Vereš’s reflections, judiciousness and justifiability of his endorsement and advocacy of philosophical–theological dialogue among the philosophical–theological sciences, particularly between faith
and reason.
Razprava pregleduje omembe F. Nietzscheja v slovenski periodiki od leta 1892 pa do moderne. Deli jih v večji skupini - liberalno-svobodomisleno in katoliško-konservativno - in jih med seboj primerja. ...Ugotavlja, da niti na eni niti na drugi strani ni bilo posebne pripravljenosti za dialog z Nietzschejevo filozofijo. Še več: odzivi liberalnih in katoliških piscev so si bili presenetljivo podobni.
Razprava evidentira in analizira najbolj značilna Župančičeva pesniška besedila in nekatere izjave, ki omogočajo razpravljanje o odmevih Nietzschejeve filozofije oziroma o tistem sestavu ideološko ...kulturnih in idejno estetskih prvin, ki ga povzema izraz ničejanstvo. Tematska sklopa, ki Župančiča najizraziteje približujeta Nietzscheju, predvsem v zbirkah Čaša opojnosti in Čez plan, sta kritika krščanstva in kult umetnika oziroma ustvarjalnosti.
Društvo u Bosni i Hercegovini je već dva desetljeća zahvaćeno krizom kojoj se
uzroci u konačnici mogu svesti na moralnu krizu. Ne upuštajući se u analizu posljednjih
uzroka krize, ovaj rad se ...koncentrira na fenomen političkoga iz razloga što politička
kriza u društvu nije tek posljedica neriješenih međunacionalnih odnosa, nego se politička
stvarnost kao takva javlja kao generator krize u društvu, i to na razini shvaćanja
političkoga i njegovih bitnih sastavnica kao što su država, narod ili građanin. Stoga je
zdrava politička filozofija sastavni dio traženja rješenja za društvenu krizu u BiH. Članak
se sastoji od dva dijela. U prvom dijelu je iznesena teza da je bosansko-hercegovačko
društvo „hendikepirano“ u svojem povijesnom razvoju utoliko što nije, poput većine
europskih društava, na adekvatan način prošlo proces izgradnje nacionalnog identiteta,
izgradnje moderne države i transformacije iz feudalnog u moderno građansko
društvo. Kao posljedica toga, javlja se paralelizam sustava u kojem se miješaju ostaci
feudalnog i elementi nametnutog daytonskog sustava. U drugom dijelu se promišljaju
neki osnovni elementi iz područja političke filozofije, za što se autor služi ponajviše filozofijom
Jacquesa Maritaina. Imajući u vidu bosansko-hercegovačku stvarnost, autor
najprije analizira razliku između zajednice i društva. Na temelju te razlike definirani
su pojmovi nacije, naroda i političkog društva da bi na kraju bili uspoređeni koncepti
domovine i države.
PDF
