Lovran u Krležinu životu nije tek, kako se to na prvi pogled čini, usputna stanica. To je mjesto važna prekretnica prije puta u Galiciju i novih književnih djela. U Lovranu je Krleža tijekom oporavka ...1916., u vrijeme Prvoga svjetskog rata, razmišljao o životu i smrti te vjerojatno i o svojemu stvaralaštvu (preuzeo je cijankalij za ratište i uskoro će spaliti rukopise). O Lovranu piše u tekstovima diskurzivnoga književnog roda (Davni dani, Dnevnik 1943. i Izlet u Istru). Navedeno se mjesto javlja i u njegovim poznatim književnim djelima (Tri domobrana, Povratak Filipa Latinovicza i Zastave), ne kao ključan motiv, nego kao onaj koji nam pomaže doživjeti likove. Lovran, kao i cijeli Kvarner, vrijedan je istraživanja u kontekstu Krležina života i stvaralaštva. Čini se kako ima nemalu vrijednost te kako preko njega možemo doći do brojnih saznanja o Krleži i njegovim pojedinim djelima.
Lovran u Krleži Krapić, Goran
Zbornik Lovranšćine,
01/2023, Letnik:
9, Številka:
1
Journal Article, Paper
Recenzirano
Odprti dostop
Lovran u Krležinu životu nije tek, kako se to na prvi pogled čini, usputna stanica. To je mjesto važna prekretnica prije puta u Galiciju i novih književnih djela. U Lovranu je Krleža tijekom oporavka ...1916., u vrijeme Prvoga svjetskog rata, razmišljao o životu i smrti te vjerojatno i o svojemu stvaralaštvu (preuzeo je cijankalij za ratište i uskoro će spaliti rukopise). O Lovranu piše u tekstovima diskurzivnoga književnog roda (Davni dani, Dnevnik 1943. i Izlet u Istru). Navedeno se mjesto javlja i u njegovim poznatim književnim djelima (Tri domobrana, Povratak Filipa Latinovicza i Zastave), ne kao ključan motiv, nego kao onaj koji nam pomaže doživjeti likove. Lovran, kao i cijeli Kvarner, vrijedan je istraživanja u kontekstu Krležina života i stvaralaštva. Čini se kako ima nemalu vrijednost te kako preko njega možemo doći do brojnih saznanja o Krleži i njegovim pojedinim djelima.
Although it might seem as such at the first glance, Lovran was not an unimportant station for Krleža. That place was his important turning point before the journey to Galicia and new literary work. He spent time recovering in Lovran in 1916, during the World War I, thinking about life and death and, probably, about his creative work (he received cyanide for a battlefield and soon he burnt his manuscripts). He wrote about Lovran in discursive literary texts (Olden Days, Diary 1943, and Journey to Istria). This place is also mentioned in his well-known literary works (Three Guardsmen, The Return of Philip Latinowicz and Banners), not as main motive, but as one that is important to understand the characters. Lovran, just like the entire area of Kvarner, is worth exploring in the context of Krleža’s life and work. It seems like Lovran is offering a valuable insight about Krleža and some of his works.
U ovom kraćem izlaganju želi se usmjeriti pozornost na promjene nastale na Krku tijekom i poslije Prvoga svjetskog rata. Na samom početku rata provedena je opća mobilizacija. Stotine mladića i mlađih ...muževa upućeno je na Istočnu bojišnicu u Galiciju i Bukovinu, a u sljedećim godinama, kad se otvorilo novo bojište oko rijeke Soče, mnogi su odlazili tamo. U posljednjoj ratnoj godini, kad su utihnule borbe na Istočnoj bojišnici, novo je odredište postao Solun, gdje su se mnogi našli u dobrovoljačkim redovima. U ratnim je operacijama na bojišnicama sudjelovalo barem tisuću Krčana, više od stotinu vojnika je poginulo, a barem dvostruko ih je ostalo s trajnim invaliditetom. Završetak rata označio je raspad Austro-Ugarske, prekrajanje granica. Iako je na Krku odmah osnovan Narodni odbor Slovenaca, Hrvata i Srba (SHS), talijanske su vlasti, na temelju tajnog Londonskog ugovora, okupirale otok, zauzele općinske i mjesne urede, provodile svakojaka nasilja. Talijanska okupacija potrajala je od 1918. do 1921. godine. Vrhunac okupacijske strahovlade na Krku predstavljalo je divljanje D’Annunzijevih ardita posljednjih mjeseci talijanske uprave. Krčki biskup Antun Mahnić je interniran, a s njime i više utjecajnijih svećenika. Rapalskim ugovorom prestala je okupacija Krka, a susjedni otoci Cres i Lošinj, s okolnim manjim otocima, istrgnuti su iz matične zemlje i pripojeni Kraljevini Italiji. Krčani su se našli u zajedništvu Države Slovenaca Hrvata i Srba te nastavili život u novim prilikama.
Ovaj rad je prikaz sveska posvećenog Galiciji u zbirci Die österreichischugarische Monarchie in Wort und Bild (Beč, 1898.) koju je 1886. pokrenuo nadvojvoda Rudolf. Svrha ovog rada nije da prikaže ...kulturu, povijest i gospodarstvo Galicije, već da pokaže što je ta zemlja bila i kako je funkcionirala u okviru Carevine. Iz zbirke se vidi da je namjera izdavača bila da prikaže Carevinu kao cjelinu i to pojedinačno svaku od njezinih zemalja. Tu je jasno da je Dvor išao za tim da se sve te zemlje razviju u suvremene nacije u čemu je i uspio, a to je prikazano u ovom svesku. Carevina se prema tome sastojala od niza političkih i nacionalnih jedinica koje je vezivala jedino osoba cara i kralja. Galicija je bila dio Poljske koji je po diobi Poljske pripao Carevini, a granice toga dijela mijenjale su se za Napoleonskih ratova. Za razliku od Poljaka u ruskom i pruskom, kasnije njemačkom dijelu Poljske, Poljaci u Galiciji uživali su više od manjinskih zemalja, imali su djelomični suverenitet, jer je car imao u svojoj ruci samo vojsku, vanjske poslove, gospodarstvo i financije.
Zbog toga je Galicija postala vodeći dio Poljske koja će se ujediniti poslije Prvoga svjetskog rata.
Hiša, kjer je bival Franc Zupančič s soborci. Na fotografiji so vojaki pred hišo. Galoppi ima v roki kitaro, Jereb pa harmoniko. S pesmijo so si krajšali čas v mirnih dnevih vojne.
U članku posvećenom stogodišnjici početka Prvog svjetskog rata namjera mi je prikazati kako je rat opisao njegov aktivni sudionik Ante Neimarević, gimnazijski profesor, feljtonist, novinar i ...pripovjedač. U prvom dijelu rada prikazat ću Neimarevićev životopis jer smatram da je on umnogome odredio njegov književni rad. Neimarević potječe iz srednje Bosne. Centralne sile su ga kao državljanina Austro-Ugarske Monarhije mobilizirale u rat. Njegovo podrijetlo omogućilo mu je da u svojim djelima bude satiričan na račun svoje države i svoga naroda. U drugom dijelu nastojat ću prikazati njegov opis rata u feljtonima, uspoređujući ta njegova književna ostvarenja s djelima Miroslava Krleže. U trećem dijelu članka prikazat ću njegovo najznačajnije i najopsežnije djelo, roman 1914-1918. Ovaj roman na hašekovski način pokušava prikazati Prvi svjetski rat od atentata u Sarajevu do poraza Centralnih sila. Roman prati odlazak dvadesetorice mladića iz Travnika u Prvi svjetski rat te njihovu sudbinu tijekom rata. Namjera mi je usporediti Neimarevićeva djela u Prvom svjetskom ratu s djelima Miroslava Krleže i pokazati nepravednu zapostavljenost Neimarevićevih djela kad je riječ o Prvom svjetskom ratu.
