Vrlo svestrani znanstveni opus Dalibora Brozovića u znatnoj je mjeri obilježen
dijalektološkim
i lingvogeografskim radom. Prvenstveno je bio zainteresiran
za cjelinu srednjojužnoslavenskoga
...dijasistema dijalekata, pa je u tom
smislu naročito plodno njegovo zalaganje za primjenu
strukturalnih i genetskih
kriterija u klasifikaciji dijalekata. Dijalektološke zasluge odnose se većinom
na proučavanje štokavštine, a posebno je važno Brozovićevo uočavanje i
dokazivanje
da je istočnobosanski (ijekavskošćakavski) poseban štokavski dijalekt.
Za nacionalnu filologiju
naročito su bitni prinosi u kojima se pouzdano
određuje predmigracijsko dijalekatno stanje, npr. gdje se u srednjem vijeku
govorilo hrvatski i o kakvim se upravo dijalekatnim fizionomijama
radilo. Tu
je poglavito važno uočavanje značenja staroga zapadnoštokavskoga narječja.
Veoma je opsežan Brozovićev rad u okviru lingvističke geografije, ponajprije
u izradbi lingvističkih
atlasa, jer je bio angažiran u mnogim projektima, u Općeslavenskom
lingvističkom atlasu, u Općekarpatskom dijalektološkom atlasu,
u Europskom lingvističkom atlasu itd. U svim tim pregnućima Brozovićeve su
zasluge goleme, od zamisli, organizacije i terenskoga rada do najzahtjevnijih
poslova i uredničkih dužnosti.
Posljednjih nekoliko godina svjedočimo uzletu populističke radikalne desnice kako diljem Europe tako i u Hrvatskoj. Na parlamentarnim izborima održanim 2020. populistička radikalna desnica ...ostvarila je najbolji rezultat u samostalnoj Hrvatskoj. Ipak, spomenuta problematika dosad je nedovoljno istražena u hrvatskoj znanstvenoj bibliografiji. Cilj rada je doprinijeti razumijevanju spomenutog fenomena prostornom analizom izbornog rezultata Domovinskog pokreta, najjače stranke populističke radikalne desnice u Hrvatskoj, na parlamentarnim izborima 2020. Istraživanje se temelji na usporedbi četiri statističke metode (OLS, LISA, GWR i MGWR). Rezultati su pokazali ograničenja globalnog modela prilikom objašnjavanja uspjeha Domovinskog pokreta s jedne te prednosti korištenja geografski ponderirane regresije s druge strane. Analiza sugerira da su razina procijepljenosti cjepivom protiv bolesti COVID-19 i religijska opredijeljenost najsnažniji prediktori glasovanja za Domovinski pokret.
In the last few years, we are witnessing a resurgence of populist radical rightwing parties all over Europe as well as in Croatia. In the 2020 parliamentary elections in Croatia, populist radical right parties achieved the best overall result since the Croatian independence. However, in Croatian scientific bibliography there are very few studies regarding that topic. The aim of the paper is to examine the geography of support for the Homeland Movement, the strongest populist radical right party in Croatia. The research is based on the comparison between the results of four statistical methods (OLS, LISA, GWR, MGWR). Results have shown limitations of global models and benefits of employing multiscale and geographically weighted models. Analysis points to COVID-19 vaccination rate followed by religiosity as the most vital factors explaining the voting for the Homeland Movement.
Članek analizira vpliv učinka poznanstva in sosedstva na volilno vedenje na primeru volilnega okraja Tolmin. S statističnimi in kartografskimi analizami rezultatov državnozborskih volitev iz let 2008 ...in 2011 smo prikazali rezultate dvanajstih kandidatov. Potrjenih je bilo več primerov šibkega oziroma zmernega vpliva preučevanega učinka na volilno vedenje, prostorska razporeditev podpore kandidatom pa je odsevala razlike med mestnimi in podeželskimi območji ter vpliv lokalnih posebnosti (medsosedsko rivalstvo, gravitacijska zaledja, funkcije kandidatov) na volilno vedenje.
Za uspješnu primjenu koncepta inkluzivnog obrazovanja, uz materijalne i tehničke uvjete, vrlo je važna kvaliteta i unapređenje odgojno obrazovne prakse, temeljna znanja o odgoju i obrazovanju djece s ...teškoćama, kao i kompetentnost svih dionika u procesu odgoja i obrazovanja. Nastavnici su ključni dio odgojno-obrazovnog procesa pa su njihova stečena znanja i vještine od velike važnosti za uspjeh primjene koncepta inkluzivnog obrazovanja. Cilj ovoga rada bio je utvrditi stavove nastavnika geografije osnovnih i srednjih škola o radu s učenicima s teškoćama u razvoju te analizirati koje nastavne metode koriste i u kojoj mjeri ih prilagođavaju učenicima s teškoćama u razvoju. Istraživanje je provedeno metodom anketnog upitnika, a obuhvatilo je nastavnike osnovnih i srednjih škola u Hrvatskoj (N=110). Rezultati istraživanja pokazuju da se nastavnici ne smatraju dovoljno kompetentnima za svakodnevni rad s djecom s teškoćama te izražavaju potrebu za dodatnim edukacijama i usavršavanjima. U svakodnevnom radu nastoje prilagoditi nastavne sadržaje i metode poučavanja pojedinim teškoćama djece. Nastavnici smatraju kako je za uspjeh u poučavanju potrebna veća suradnja sa školskom stručno-pedagoškom službom i s roditeljima. Kod pojedinih tvrdnji utvrđene su razlike u stavovima nastavnika koji rade u osnovnim u odnosu na one zaposlene u srednjim školama.
For successful application of educational inclusive concept, next to the material and technical requirements, of high importance is also the quality and improvement of educational practice, education and competence of all participants in the educational process. Teachers are crucial part of the educational process so their acquired knowledge and skills are of great importance for the success of the inclusive education. Aim of this paper was to determine geography teacher’s attitudes towards working with pupils with developmental difficulties. For the purpose of the research survey was conducted including geography teachers in elementary and secondary schools in Croatia. Research results indicate that teachers do not consider themselves educated enough neither competent for everyday work with pupils with developmental difficulties and they express the need for additional education. In their school work they try to adopt teaching materials and methods according to children’s difficulties. Cooperation with school professional and pedagogical service and parents is one of the main preconditions for successful teaching. There are significant differences in teacher’s attitudes in elementary in relation to ones in secondary schools.
V članku so glavne ugotovitve kritične diskurzivne analize šestnajstih osnovnošolskih učbenikov za geografijo prikazane z vidika uporabljenega diskurza o Zahodu oziroma Evropi, posameznih celinah in ...razmerjih med njimi. Avtorica ugotavlja, da velika večina vsebuje jezikovne strategije, vsebine, miselne vzorce, slikovno gradivo, ki vodijo v stereotipne, poenostavljene, evropocentrične in tudi rasistične sklepe o neevropskem svetu in njenih prebivalcih, migrantih itd. Obenem to potrjuje tudi domnevo, da več učbenikov za posamezni predmet na tržišču še ne zagotavlja tudi pluralnosti diskurzov in vsebin, s katerimi naj bi učenci usvojili postavljene standarde znanja.
Terraced landscapes with agricultural terraces are cultural landscapes with a special value. This volume presents them in pictures and words in all their diversity and attractiveness. After ...discussing the global and European dimensions of terraced landscapes and their agricultural terraces, the volume focuses on Slovenian terraced landscapes~they are discussed separately by landscape types, individual regions, and sample cases in the territory of selected settlements (pilot areas). The conclusion also draws attention to the exceptional value and appeal of non-agricultural terraced landscapes that have been shaped by nature and man.
Palyginimas užima svarbią vietą gamtos ir visuomenės vystymosi objektyviųjų dėsnių pažinimo procese. Marksizmo-leninizmo klasikai jį plačiai naudojo analizuojant visuomenės raidos dėsningumus. ...Geografijos moksle palyginimas taip pat plačiai naudojamas norint nustatyti gamtos vystymosi dėsnius. Reorganizuojant mokyklas ir siekiant aktyviai padėti moksleiviams įsisavinti mokymo medžiagą bei sutvirtinti jų žinias didelę reikšmę turi palyginimai, kurie skatina mokinių mąstymą ir leidžia išvengti formalizmo mokantis. Nepaisant to, palyginimo naudojimo mokymosi procese klausimas yra mažai ištirtas. Šiame straipsnyje autoriai nagrinėja kai kuriuos palyginimų panaudojimo dėstant fizinės geografijos mokyklos kursą klausimus. Anot straipsnio autorių, reikia atskirti sugretinimo ir palyginimo sąvokas. Sugretinimą autoriai supranta kaip paprastą teritorijų ir kitų geografijos objektų priešpastatymą vieną kitam be gilesnės jų analizės. Tuo tarpu palyginimą autoriai apibrėžia kaip tokį priešpastatymą, kuris yra lydimas gilia reiškinių ir objektų analize. Ši analizė gali būti atliekama pagal tokį planą: a) panašumų išaiškinimas, b) skirtumų išaiškinimas, c) šiuos panašumus ir skirtumus sąlygojančių priežasčių išaiškinimas. Palyginimus ir sugretinimus autoriai skirsto į paprastuosius ir sudėtinguosius. Prie pirmųjų priskiriami: skaitmeniniai, vaizdiniai ir literatūriniai sugretinimai; prie antrųjų – komponentiniai ir kompleksiniai palyginimai. Skaitmeniniai sugretinimai rodo skaičiais išreikštą sugretinamų teritorijų arba objektų santykį. Vaizdiniai sugretinimai trumpa vaizdine forma atspindi tiriamųjų objektų esmę. Literatūriniai sugretinimai trumpa literatūrine forma atskleidžia geografiniams reiškiniams būdingus bruožus. Komponentiniu palyginimu vadiname tokį, kai lyginama pagal gamtinės aplinkos komponentus (reljefą, klimatą, dirvožemį, augmeniją). Kompleksinis palyginimas atliekamas atsižvelgiant į visą lyginamų teritorijų arba objektų fizinių -geografinių sąlygų kompleksą. Straipsnyje yra apžvelgiami palyginimų panaudojimo geografijos pamokose būdai šnekamojoje mokytojo kalboje, naudojant vaizdines priemones ir atliekant praktinius darbus. Be to, nagrinėjamas palyginimų panaudojimas atskirose struktūrinėse pamokos dalyse: kartojant ir apklausiant, dėstant naują medžiagą, skiriant namų darbus. Straipsnio pabaigoje pateikiami trumpi apibendrinimai ir išvados. 1. Palyginimo panaudojimas leidžia: a) Geriau išaiškinti iki šiol mokiniams nežinomus gamtos reiškinius; b) ugdyti mokinių geografinį mąstymą; c) sujungti atskirus mokyklinio geografijos kurso skyrius; d) vystyti mokytojo ir mokinių kūrybinę iniciatyvą. 2. Palyginimai naudojami siekiant: a) suformuoti mokiniams geografines sąvokas; b) išryškinti geografinius ryšius ir dėsningumus; c) išaiškinti gamtinės aplinkos ir visuomenės vystymosi procesus; d) apibendrinti ir susisteminti išmoktą medžiagą; e) ugdyti jaunimo komunistinį auklėjimą. 3. Palyginamojo metodo naudojimas pamokose vysto mokinių materialistinę pasaulėžiūrą ir dialektinį mąstymą. 4. Palyginimas aktyvina mokomąjį procesą ir padeda sąmoningai įsisavinti mokomąją medžiagą, dėl to jis turi būti plačiau naudojamas mokykloje geografijos pamokose.
Settlement names are the type of geographical names or toponyms that people come across most often. In Slovenia, their unification or standardization is handled by the Commission for Standardization ...of Geographical Names of the Government of the Republic of Slovenia, which is based at the Anton Melik Geographical Institute of the Research Centre of the Slovenian Academy of Sciences and Arts. The Commission operates mainly on the basis of UN resolutions on geographical names, Slovenian orthography and Slovenian legislation on geographical names, and publishes standardized geographical names in standardization documents (such as maps and gazetteers) and online on the Surveying and Mapping Authority of the Republic of Slovenia. There are more than 6,000 settlement names in Slovenia, a fifth of which are disputed for various reasons and should be corrected.The book ('Disputed names of settlements in Slovenia') first discusses basic terms in the field of geographical names, especially settlement names, then describes the methodology for determining disputed settlement name in Slovenia and proposes corrected names of disputed names, and finally presents standardized names on maps at a scale of 1: 1,000,000 and 1:250,000 and in the Register of Geographical Names or REZI, which is the largest database of geographical names in Slovenia.
The economic transition in Slovenia has undoubtedly led to major changes in Slovene urban landscape. The political transition in the 1990-ies was only the beginning of other fundamental processes ...that followed: the socialistic economic system started collapsing, new markets emerged and cities were exposed to global socioeconomic forces. Slovene cities were and still are at the forefront of the mentioned change. Major spatial, cultural, social and other transformations as results of the economic transition can be seen and felt by citizens, workers and visitors.
PDF
