Uočljiv je nerazmjer između važnosti instituta zajedničkog djelovanja u pravu preuzimanja dioničkih društava i kvalitete njegova uređenja u aktualnim odredbama Zakona o preuzimanju dioničkih društava ...(ZPDD). Problemi počinju već sa samom definicijom, a zaoštravaju se mnogobrojnim presumpcijama koje po svojoj naravi često nisu dovoljne ni da posluže kao indicij zajedničkog djelovanja, a kamoli da prebace teret dokaza na stjecatelje. Možda najvažnije, zajedničko djelovanje postavljeno je toliko široko da obeshrabruje poželjni dioničarski aktivizam kao što je raspravljanje i dogovaranje oko pojedine odluke na glavnoj skupštini. Osim kritika, članak preporučuje konkretne izmjene, koje zahtijevaju gotovo potpuno novo zakonsko uređenje.
There is an obvious discrepancy between the importance of acting in concert in takeover law and the quality of its regulation in the provisions of the Act on the Takeover of Joint-Stock Companies. The problems begin already with the very definition of acting in concert and they are aggravated through numerous presumptions which, in themselves, do not even indicate acting in concert, much less shift the burden of proof on the acquirers. Probably the most important problem is that the acting in concert is so far-reaching that it discourages desirable shareholder activism, such as debating and cooperating in relation to the individual resolutions of the general meeting. Aside from the criticism, the paper suggests specific improvements, which require an entirely new legislative framework.
Autor analizira učinke preferencijskog glasovanja u Hrvatskoj u dosadašnjih šest ciklusa izbora u kojima je bilo primijenjeno preferencijsko glasovanje. Autor institucionalno smješta hrvatski sustav ...preferencijskog glasovanja unutar europskih preferencijskih sustava. Koristeći izborne liste kao jedinice analize, autor utvrđuje krajnje učinke na personalni sastav parlamenta, analizirajući pritom razinu i način na koji birači koriste svoj preferencijski glas, kao i izravni i posredni utjecaj vrste izbora i varijabli stranačke ponude. Rezultati pokazuju da, komparativno gledano i s obzirom na institucionalne mogućnosti, učinci preferencijskog glasovanja u Hrvatskoj nisu mali. Dok je korištenje preferencijskog glasovanja među najvišim razinama u usporedbi s drugim državama članicama EU, koncentracija preferencijskih glasova na prvog kandidata na listi također je pojačana. Nalaze se razlike s obzirom na vrstu izbora i s obzirom na stranačku ponudu. Starost stranke i njezina veličina, kao i položaj stranke na ljestvici lijevo-desno, utječu na pojedine dimenzije preferencijskog ponašanja birača. Nalazi su važni u svjetlu javnih zahtjeva za reformom sustava preferencijskog glasovanja u Hrvatskoj.
The article analyzes the effects of preferential voting in Croatia in six electoral cycles in which until now preferential voting was applied. Author institutionally positions Croatian model of preferential voting among other European preferential systems. By usage of electoral lists as units of analysis, the analysis determines final effects on personal composition of the parliament, the level and way of how voters use their preferential votes, and direct and indirect effects of type of elections and variables of party supply. Findings show that, comparatively and dependent on institutional opportunities, the effects of preferential voting in Croatia are not small. While the usage of preferential voting is among the highest in comparison to other EU member states, the concentration of preferential votes on the first candidate on the list is also high. There are differences regarding the type of elections and the party supply. The party age and size as well as its left-right position affect some dimensions of voters’ behavior. The findings are important in the light of public requests for reform of preferential voting system in Croatia.
Cilj je rada bio istražiti i prikazati razinu informiranosti osoba s intelektualnim teškoćama o političkim izborima te opisati razloge i načine zbog kojih osobe s intelektualnim teškoćama (ne) izlaze ...na izbore – dakle, dobiti jasniji uvid u fenomen političke participacije sudionika s intelektualnim teškoćama i ostvarivanja njihovih glasačkih prava tijekom sudjelovanja na političkim izborima. Uzorak čini heterogena skupina od deset osoba s intelektualnim teškoćama iz Centra za inkluziju, Osijek. Sudionici su u dobi između 28 i 65 godina. U istraživanju je primijenjena metoda razgovora (polustrukturiranoga intervjua) istraživača sa sudionicima. Razgovori su održani u prostorima Centra. Sudionici su odgovarali na tri temeljna pitanja postavljena tijekom intervjua. Uz svako su temeljno pitanje dodatno odgovarali na potpitanja istraživača. Podatci istraživanja prikazani su na kvalitativnoj razini. Rezultati razgovora upućuju na neodgovarajuću informiranost ispitanika o političkim izborima koja rezultira neosviještenošću ispitanika o svrsi političkih izbora i funkcionalnosti participiranja na izborima putem glasovanja. Također, slab je odaziv sudionika na izborima, a time i njihovo nedostatno korištenje vlastitih prava u smislu političke participacije kao osoba s invaliditetom. Ostvarivanje prava osoba s invaliditetom ne smije ovisiti o (ne)spremnosti sustava ili volji pojedinaca, već ono mora biti primarnim ciljem inkluzivne politike i društva uopće.
Autor razmatra političke učinke kompleksnoga izbornog sustava Austrije na stranački sustav te na zakonodavnu i izvršnu vlast. Reformom izbornog zakonodavstva u Drugoj Republici uvedeni su ...preferencijsko glasovanje i zatvorene neblokirane liste pa su birači dobili pravo da jedan preferencijski glas dadu kandidatu na listi za koju su glasovali. No to nije značajnije pridonijelo personalizaciji izbora i političkog predstavništva. U gotovo tridesetogodišnjem razdoblju (1959-1990) samo je jedan kandidat izabran u parlament zahvaljujući preferencijskim glasovima birača, a i poslije je to polazilo za rukom rijetkima. Autor smatra da pokušaji personalizacije izbora i političkog predstavništva nisu uspjeli zato što su u izborni sustav ugrađeni instituti i mehanizmi koji to nedostatno potiču: opcijsko preferencijsko glasovanje, visoka kvota preferencijskih glasova koja je potrebna za izbor kandidata, "tehničke" teškoće u primjeni preferencijskog glasovanja na pokrajinskoj razini, ali nevoljkost birača da ih prevladaju. Tome treba dodati centralizirane i ekskluzivne postupke selekcije kandidata za parlamentarne izbore u političkim strankama u kojima ključnu ulogu imaju stranačka vodstva, što kandidate potiče da daju prednost stranačkoj, a ne osobnoj izbornoj kampanji.
Drawing on original research conducted by leading experts, The Internet and the 2016 Presidential Campaign comprehensively examines how candidates, campaigns, and others used social media and the ...Internet throughout the 2016 election.
The aim of this paper is to clarify the effect of the new electoral legislation on the quality of the electoral system in Croatia. The overview begins with an analytical retrospective of Croatian ...parliamentary elections since the first elections held in these areas in 1848 until today. The two-round majority system, the mixed system and the proportional representation system are all explained in the context of the pertaining timeline. The paper continues with an analysis of certain legislative propositions presented prior to the enactment of the new electoral legislation, including explanations of the elements of the electoral system whose changes were proposed, the reasoning behind each suggested change, the aims which the change was set to achieve, and the relation between the changes and their aims, followed by their critical assessment. The central part of this paper analyses the proposal of the Social Democratic Party, which actually represents the core of the new electoral legislation. The paper explains the key difference between the previous electoral legislation, together with the contribution of the new legislation to the quality of the electoral system. The characteristics of the electoral system are correlated with the most problematic aspects: (un)fair political representation, gerrymandering, (dis)ability of actual preferential voting, diaspora voting and minority voting. The conclusion is that the adoption of certain legislative proposals that were not accepted would contribute significantly to the quality of the electoral system, not to mention the abandoned possibility of a complete turn in the electoral system and change from the proportional to the two-step majority electoral system.
I dok hrvatski birači drugu godinu zaredom mogu dati preferencijski
glas na europskim izborima, preferencijsko glasovanje pravi je kontinuum unutar jednog od strukturnih elemenata izbora čija je sama ...bit izražavanje preferencija.
Točno glasovanje definira se kao glasovanje koje je identično onome danom u uvjetima potpune informiranosti. Taj koncept je korišten za evaluaciju glasačkih odluka u nizu konteksta. Većina ...istraživanja usmjerava se na utvrđivanje individualnih i situacijskih prediktora točnog glasovanja ili na evaluaciju točnosti glasovanja putem mentalnih heuristika. S obzirom da heuristike mogu rezultirati kvalitetnijim odlukama od sustavnog procesa odlučivanja, cilj ovog istraživanja jest analizirati kako različiti procesi donošenja odluka, te različite individualne i situacijske karakteristike, doprinose točnom glasovanju. Kako bi se odgovorilo na taj cilj, proveden je eksperiment u hrvatskom kontekstu u kojem se do sada nije istraživalo točno glasovanje. Sudionici u eksperimentu prikupljali su informacije o četiri stranke tijekom lažne kampanje za parlamentarne izbore i glasovali. Rezultati pokazuju kako su veća politička motivacija i korištenje kompenzacijskih strategija odlučivanja imali pozitivni utjecaj na vjerojatnost točnog glasovanja. Međutim, kognitivno opterećenje imalo je utjecaja na sudionike s niskom motivacijom za politiku – za njih je povećanje kognitivnog opterećenja smanjilo vjerojatnost točnog glasovanja za 25%.
Depopulacija prouzročena iseljavanjem stanovništva i negativnim prirodnim prirastom odlika je svih društava i država na postjugoslavenskom prostoru. Migracije, kao jedan od uzroka depopulacije, ...rezultiraju problemima u temeljnim pitanjima izgradnje demokratskog društva i države. Depopulacija ima višestruke učinke na političke procese koji su vidljivi i na izborima u navedenim društvima. Predmet analize u ovom radu su različiti pristupi uređenju biračkog prava iseljenika u izbornim procesima u političkim sustavima Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore. Navedene države predstavljaju najbolje primjere triju različitih modela regulacije izbornih procesa, a dobri su primjeri niza mehanizama i manjkavosti za ostvarivanje biračkog prava iseljenika. U tom pogledu, prvo otvoreno pitanje je raskorak između broja birača koji imaju pravo glasa i efektivnog broja birača u ovim zemljama. U sve tri države susrećemo neažurne i nedovoljno precizne popise birača koji su posljedica loše administracije i stalne promjene broja stanovnika koja se nedovoljno prati. Drugo važno pitanje koje analiziramo je biračko pravo iseljenika pri čemu nailazimo na različite modele i (ne)mogućnosti da se ostvari biračko pravo. Kroz analizu pokazujemo različita rješenja i njihove implikacije na izborni proces. Analiza različitih pristupa u regulaciji biračkog prava iseljenika pokazuje niz dilema u temeljnom ostvarivanju biračkog prava, a često i diskriminacijski odnos prema biračima izvan zemlje. Treća razina analize zahvaća ukupnu participaciju iseljenika i njihovog sudjelovanje u političkim i izbornim procesima kroz izborne cikluse.
Brz razvoj novih tehnologija te njihov impresivan komunikacijski kapacitet iz temelja su promijenili modernu demokraciju, omogućujući jednostavan i univerzalan pristup informacijama, kao i sve veću ...participatiju te dostupnost alata za političko sudjelovanje. Jedan od alata za sudjelovanje na izborima je e-glasovanje koje se koristi u samo nekoliko zemalja. Glavni cilj ovog rada jest istražiti je li i kako je e-glasovanje predstavljeno u poljskim masovnim medijima (1) te istražiti mišljenja ljudi o e-glasovanju u odnosu na određene političke čimbenike (2). Istraživanje se temelji na analizi medijskog sadržaja (kvantitativnoj i kvalitativnoj), podacima prikupljenim putem Sustava za analizu televizijskog sadržaja (Content Analysis System for Television - CAST) te na kvantitativnoj analizi podataka prikupljenih anketom koju su proveli autori (2018, uzorak: 1717 Poljaka). Rezultati analiza pokazuju da je rasprava o implementaciji e-glasovanja prilično loša, ali podrška e-glasovanju među Poljacima ostaje značajna. Također, rezultati pokazuju da je retorika javnih medija povezana sa stavovima prema političkim strankama. Donekle se te odrednice odražavaju u javnom mnijenju o implementaciji e-glasovanja, budući da Poljaci daju potporu uvođenju e-glasovanja te izražavaju spremnost za glasovanje putem interneta.
PDF
