U radu se opisuju posljedice potresa koji su zadesili Zagreb i Petrinju 2020. godine. Opisuju se koraci koji su poduzeti odmah po ulasku muzejskih djelatnika u zgrade Gliptoteke HAZU, početak ...popisivanja šteta, prvi nužni zahvati na muzejskoj građi od preventivne zaštite do evakuacije umjetnina, ali i početak restauracije zahvaljujući donaciji The International Trust for Croatian Monuments iz Londona. Istaknuta je i nova prilika u kojoj se muzej nalazi te prvi planovi za novi muzeološki postav nakon velike obnove muzeja koji će uključivati raznolike oblike komuniciranja i interpretiranja sadrenih odljeva i kiparske baštine.
Godine 2019. obilježeno je deset godina od pokretanja Digitalne zbirke Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU). Znanstveno-stručnim skupom Digitalna zbirka Hrvatske akademije znanosti i ...umjetnosti – DiZbi.HAZU 2009. – 2019. ujedno je obilježena i stota godišnjica HAZU-ova Razreda za umjetnost, u čijem su sastavu i muzejsko-galerijske jedinice, pri čemu je potrebno naglasiti kako je digitalizacija muzejske građe i njezino postavljanje na repozitorij bitan dio rada ovih jedinica koje bogatstvo Akademijine kulturno-povijesne baštine čine vidljivim i dostupnim na internetu.
Članak je usmjeren na umjetničke projekte i intervencije u industrijsku kulturnu baštinu u pojedinim gradovima Republike Hrvatske (odnosno – s obzirom na dugogodišnju situaciju – mračne naše) koje ...korektivno nastoje uputiti vladajuće strukture na teorijska i praktična promišljanja raznorodnih aspekata zaštite, odnosno prenamjene pojedinih objekata industrijske baštine. Riječ je o sljedećim umjetničkim projektima: Urbana intervencija Tanje Dabo (1999.), koju je spomenuta umjetnica izvela na vratima bez kvake, na zidu s bodljikavom žicom riječke, dakako, bivše Tvornice “Rikard Benčć” kao buduće lokacije Muzeja moderne i suvremene umjetnosti. Nadalje, riječ je o labinskoj izložbi Rudarske uspomene Kristine Leko (2008.), o projektu Podzemni grad XXI. multimedijalne skupine Labin Art Express, o projektu Nevidljivi Sisak: fenomen Željezara Marijana Crtalića (2009.), intervenciji SOS Nada Dimić (2000.) Sanje Iveković te o projektu Zlatka Kopljara K 13 (2010.), koji je inspiriran zgradom Tvornice električnih žarulja u Zagrebu. Pritom se članak osvrće i na projekt Reka – Zagreb: dvije ulice, dva mjesta, dvije sudbine (2002.), kojim je Marijan Molnar ispitivao poveznice između Prvomajske ulice u Reki (umjetnikovu rodnom mjestu) kraj Koprivnice i Medvedgradske ulice u Zagrebu. Naime, novootvorena je farma za uzgoj kokoši u Prvomajskoj ulici evocirala činjenicu da je prostor današnje Gliptoteke HAZU nekoć bila tvornica za preradu kože.
Cilj. Cilj rada je prikazati aktivnosti koje je Gliptoteka HAZU poduzela nakon potresa 2020. godine u svrhu očuvanja kiparske baštine u kriznim vremenima. Jednako je tako namjera opisati iskustvo ...solidarnosti i suradnje s različitim partnerima i volonterima. Cilj je također revalorizacija i predstavljanje planova cjelokupne obnove kompleksa zgrada i novih postava.
Pristup/metodologija. U radu se kroz studiju slučaja prikazuje stupanj oštećenja zgrada i muzejskog fundusa. Donose se osnovni podaci o oštećenjima te načinu na koji se pristupilo evakuaciji, metodologiji popisivanja štete i organizaciji rada u uvjetima pandemije i ograničenih socijalnih kontakata.
Rezultati. U radu su prikazane djelatnosti u koje su bili uključeni stručni djelatnici Gliptoteke, ali i volonteri – profesionalni restauratori, koji su ljubazno pomogli da se detaljno dokumentira i procijeni trenutno stanje oštećenih skulptura. Ovaj je potres pokazao solidarnost i brigu za baštinu na djelu. Gliptoteci predstoji cjelovita obnova i rekonstrukcija muzejskog kompleksa, a izrađeni su već planovi obnove i smjernice novog muzeološkog stalnog postava.
Vrijednost. U radu je predstavljeno dragocjeno iskustvo muzeja skulpture nakon potresa s ciljem podizanja svijesti o ugroženoj kulturnoj baštini i važnosti njegove preventivne zaštite, te nužnosti revalorizacije muzejskog djelovanja u smislu zaštite i smještaja muzejske građe. U radu se opisuju događaji i metode rada u kriznim situacijama kao što je potres koji je zadesio muzej i pandemija koja je utjecala na sveukupni rad muzeja i stručnih djelatnika. Ovo, nažalost, jedinstveno iskustvo bilo je generator promjena stoga se započelo s izradom planova za buduću renovaciju i cjelokupnu obnovu muzeja, te planova za nove, osuvremenjene stalne postave.
