Blindly Magris, Claudio; Appel, Anne Milano
2012, 2012-07-31
eBook
Who is the mysterious narrator ofBlindly? Clearly a recluse and a fugitive, but what more of him can we discern? Baffled by the events of his own life, he muses, "When I write, and even now when I ...think back on it, I hear a kind of buzzing, blathered words that I can barely understand, gnats droning around a table lamp, that I have to continually swat away with my hand, so as not to lose the thread."
Claudio Magris, one of Europe's leading authors and cultural philosophers, offers as narrator ofBlindlya madman. Yes, but apazzo lucido,a lucid madman, a single narrative voice populated by various characters. He is Jorgen Jorgenson, the nineteenth-century adventurer who became king of Iceland but was condemned to forced labor in the Antipodes. He is also Comrade Cippico, a communist militant, imprisoned for years in Tito's gulag on the island Goli Otok. And he is the many partisans, prisoners, sailors, and stowaways who have encountered the perils of travel, war, and adventure. In a shifting choral monologue-part confession, part psychiatric session-a man remembers (invents, falsifies, hides, screams out) his life, a voyage into the nether regions of history, and in particular the twentieth century.
Goli otok Čvek, Ivana
Pleter: Časopis udruge studenata povijesti,
03/2018, Letnik:
2., Številka:
2.
Paper
Odprti dostop
Ovaj članak nastoji na jednom mjestu dati što cjelovitiju analizu raznih aspekata funkcioniranja logora na Golom otoku između 1949. i 1956. godine. Na temelju objavljene historiografske i memoarske ...literature dana je rekonstrukcija logorskog sustava te su predočeni podaci o kažnjavanjima ibeovca koji bi trebali razjasniti razmjere, metode i različitost akcija protiv osoba koje su optužene za podršku Staljinu u vrijeme sukoba Tito-Staljin.
Na osnovi arhivskih dokumenata iz fonda CK KP BiH, dostupnih u Arhivu Bosne i Hercegovine, i dokumenta dijelom naslovljena Knjiga sa spiskom i osnovnim podacima za sve kažnjenike DKR i osuđenike po ...IB-u, dostupna u Hrvatskome državnom arhivu u Zagrebu, autor prikazuje progone informbiroovaca u srezovima Glamoč, Mrkonjić Grad, Jajce, Drvar, Bosanski Petrovac i Ključ te u gospodarskim i prometnim opunomoćstvima (prometno u Jajcu i Banjoj Luci, gospodarsko u Drvaru i Elektrobosna i Energija u Jajcu). Osnova rada jest većim dijelom izvještaj s terenskoga rada djelatnika UDBA-e, koji je obavljen u jesen 1949. na prostoru navedenih srezova, a nalazi se u Arhivu Bosne i Hercegovine u fondu Centralnoga komiteta BiH, u kutiji 22, pod brojem 15. Osim toga, korišteni su i izvještaji Oblasnoga komiteta Banja Luka o kažnjenima zbog Informbiroa, također dostupni u Arhivu Bosne i Hercegovine. Zbog činjenice da navedeni dokumenti iz Arhiva Bosne i Hercegovine ne sadrže daljnje informacije o sudbinama uhićenih pod optužbom da su pristaše Staljina (informbiroovci), autor za većinu njih odgovor pronalazi u gore navedenome dokumentu iz Hrvatskoga državnog arhiva u Zagrebu, koji je zapravo popis kažnjenika na Golome otoku.
Na temelju neobjavljenih dokumenata Uprave državne bezbednosti (UDBA), historiografske i memoarske literature na temu sukoba Tito-Staljin te razgovora s preživjelim logorašima ibeovcima autor je ...rekonstruirao broj interniranih ibeovaca na Golom otoku u razdoblju 1948.-1956. godine. U analizi su predočeni novi podaci UDB-e o kažnjenim ibeovcima u vrijeme sukoba sa SSSR-om koji bi, uz rekonstrukciju logorskog sustava za internaciju ibeovaca, trebali rasvijetliti razmjere, metode i brojnost akcije protiv osoba optuženih za podršku Staljinu u vrijeme sukoba.
Sukladno općim zasadama platonovske filozofije mogli bismo razumski zaključiti kako genius loci, duh zaštitnik materijalnog (fizičkog) mjesta, koji doprinosi prepoznatljivom obilježju ukupnosti ...fizičkih oblika te urbanog krajolika i arhitekture - umjetnosti organiziranja i konstruiranja prostora - kao svojevrsna tvorevina ljudskog duha pripada osjetilno-tjelesnom svijetu (kósmos aisthētós) podložnom nastajanju, propadanju i bilo kakvoj promjeni, za razliku postojanog svijeta ideja koji je nepromjenljiv, vječan te predmet znanja (kósmos noētós). Preobrazba, ponekad i korjenita, bitna je zakonitost geniusa loci kao osjetilnog fenomena, a sjevernojadranski Goli otok znakovit je primjer mjesta na kojem možemo pratiti uzastopne promjene prouzročene protokom vremena i složenim međudjelovanjem prirodnih i društvenih čimbenika koje su konačnosti uzdigle ogoljeli, bezvodni i surovi krški otočni krajolik do nove kvalitete, tako da je otok u širem prostoru postao mjesto izmijenjenog geniusa loci – mjesto prirodnog, ali jednako tako i i kulturnog (društvenog) prostora.
Život na Golom otoku kroz tetovaže Žaja, Nikola; Uzun, Suzana; Kozumplik, Oliver ...
Socijalna psihijatrija,
03/2018, Letnik:
46, Številka:
1
Book Review
Odprti dostop
Od početka vremena čovjek, kao misaono biće, ima potrebu ostavljati i odašiljati poruke drugim ljudima, bilo u obliku spiljskih crteža, kipova ili otisaka na svojoj koži. Kako će poruka koju prenosi ...izgledati u očima primaoca i hoće li je on htjeti prihvatiti kao takvu, u tom trenutku čovjek ne može znati. Čovjekova potreba za ostavljanjem traga nije
stala na spiljskim slikarijama, već je svoje strahove, vjerovanja i ideale želio utkati u nešto više, nešto najvrjednije što postoji, a to je on sam. Otkrivši tehniku tetoviranja, njegovo tijelo postaje nositelj slike i teksta, a tetovaže svjedok načina života koji je živio. Tetoviranje, kao kulturna praksa i jedan od oblika tjelesnih modifikacija, zabilježeno je na svim stranama svijeta te datira još iz Brončanoga doba i nastavlja se sve do današnjice u raznim područjima ljudskoga djelovanja. Tetovaža je svjesna tjelesna modifikacija nastala pod utjecajem okoline i kulture u kojoj se individuum nalazi. U ovom radu opisan je bolesnik s brojnim tetovažama po tijelu njihovo značenje u bolesnikom životu te zatvorenički dani na Golom otoku. Možemo reći da su tetovaže način na koji neke osobe drugima dopuštaju da vide što oni misle, osjećaju ili kako doživljavaju sami sebe.
Nekada se o Informbirou i njegovom sukobu s KPJ dosta pisalo jer je 1948. godina bila međaš u jugoslavenskoj poslijeratnoj politici u kojoj se razlikovala ona od prije s onom nakon navedene godine. ...Vjerojatno ne bi bilo ništa od onog što se zbivalo
kasnije da nije došlo do promjene politike 1948. Usko povezano s tom promjenom, već iduće godine otvoren je Goli otok u kojeg su smještani raniji istomišljenici, prijatelji, rođaci, jer je u toj političkoj borbi trebalo dobiti pobjednika, a šanse da pobjede imale su tada obje strane. U slučaju da je pobijedila gubitnička strana, uloge bi se zamijenile pa bi u logorima bili oni koji su kao pobjednici određivali sudbine poraženim snagama. O tome je kasnije govorio zatvorenik ibeovac Vladimir Koudela, koji je rehabilitiran tek 60-ih godina prošlog stoljeća jer se utvrdilo da je cijela optužba bila proizvoljna konstrukcija njegovih ranijih prijatelja i suradnika.
