Održiva urbana mobilnost u Istarskoj županiji Cetina, Edo; Kožić, Josip
Zbornik Istarskog veleučilišta - Rivista dell’ Università Istriana di scienze applicate
2., Številka:
1.
Paper
Odprti dostop
Rad analizira ulogu urbane mobilnosti koja se usredotočuje na smanjivanje utjecaja na okoliš te zelenije vrste prijevoza. U 21. stoljeću susrećemo se sa sve izraženijim promjenama. Jedna od njih je ...urbanizacija, seljenje stanovništva iz ruralnih područja u gradove. Nagli porast stanovništva u gradovima dovodi do povećanja gradskog prometa. Veliki gradovi, s velikim brojem stanovnika i površinom, s velikim opterećenjima u prometu imaju velike probleme u prometu te je potrebna reorganizacija prometne infrastrukture. Onečišćenje okoliša, velika buka neki su od niza negativnih utjecaja koji su prisutni u velikim gradovima. Planiranje održive urbane mobilnosti na vrhu je europskog programa za rješavanje izazova gradskog prometa u gradovima. Politike Europske unije pozivaju na koordinirani pristup u povećanju učinkovitosti planiranja urbane mobilnosti za postizanje ciljeva
zaštite klime. Nacionalne i lokalne vlasti zahtijevaju zajedničke smjernice za razvoj i provedbu takvih planova – uz široku uključenost javnih vlasti, prometnih stručnjaka i istraživanja.
Rad analizira ulogu poduzetničke infrastrukture u razvoju malih i srednjih poduzeća.
Jačanjem maloga i srednjega poduzetništva kroz kontinuirano ulaganje i primjenu zakonodavstva za državne potpore ...doprinosi se povećanju zaposlenosti, poticanju domaće proizvodnje i izvoza te stvaranju povoljne poduzetničke klime. Kontinuiranim radom te ulaganjima ostvaruju se smjernice o malom gospodarstvu kao generatoru razvoja. Vlada Republike Hrvatske donijela je cijeli niz mjera za poticanje maloga i srednjega poduzetništva, ulagala je velika sredstva u poduzetničku infrastrukturu te je cijelo područje uređeno Zakonom o unapređenju poduzetničke infrastrukture. U radu je provedeno istraživanje na uzorku poduzetnika kako bi se analizirala uloga poduzetničke infrastrukture u razvoju samih poduzeća. Kvalitetna institucionalna podrška poduzetničkim projektima neophodna je u odgovarajućoj dostupnosti resursa i smanjivanju rizičnosti poslovnoga poduhvata.
U članku se analiziraju karakteristike suvremenih energetskih tržišta te obilježja korištenja nafte, plina i električne energije.Obrađuje se opskrba Europe energijom novi ciklus politizacije ...energetike i uloga plina u europskoj energetici te neke suvremene dileme u europskoj energetici nakon okrupnjavanja energetskih tvrtki spajanjem i preuzimanjem. Analizira se potrošnja energije u hrvatskoj, učešće plina, položaj prirodnog plina kao osnovice budućeg razvoja hrvatske energetike, odnosi cijena energenata te cijene plina u Hrvatskoj. Zaključuje se kako je razdoblje jeftine energije iza nas i kako energetski projekti mogu i moraju postati ne samo sredstvo za osiguranje potrebnih količina energije za budući gospodarski razvoj već i prilika za razvoj hrvatskih tvrtki.
Rad pruža pregled naseljavanja srednjoeuropskog stanovništva, većinom njemačkog, na prostor Slavonije i Srijema u 18. stoljeću, na samom početku tog procesa. Do privlačnih i potisnih faktora ove ...migracije došlo se opisom Slavonije nakon oslobođenja od Osmanlija i potreba novih civilnih i vojnih upravitelja te opisom gospodarsko-demografskog stanja u Svetom Rimskom Carstvu. Pregled naseljavanja razdijeljen je po svojim specifičnostima na onaj u civilnoj Slavoniji, odnosno na Slavonskoj vojnoj krajini, uz razlikovanje tipa naselja i djelatnosti doseljenika. Osnovna pretpostavka rada jest da se kolonizacija odvijala s ciljem gospodarskog razvoja urbanih sredina naseljavanjem obrtnika, te ruralnih područja naseljavanjem ratara upoznatih s novim tehnikama i kulturama. Iako je većina kolonista iz Srednje Europe u ovdje promatranom razdoblju naseljena istočnije, u Bačku i Banat, autor nastoji dokazati kako je i kolonizacija Slavonije doprinijela gospodarskom i kulturnom razvoju pojedinih područja, pogotovo urbanih naselja. Zbog opširnosti teme, cilj je ovoga rada prije svega ponuditi opsežniji uvod i manji prilog istraživanju fenomena kolonizacije Slavonije i Srijema tijekom 18. stoljeća te otvoriti prostor za daljnja istraživanja.
Ciljevi osnivanja i razvoja Europske unije (EU) bili su početno utvrđeni Rimskim ugovorom, a kasnije su dopunjavani, tako da se s pozicije zajedničkog tržišta ubrzo krenulo ka gospodarskoj i ...političkoj uniji, jedinstvenom tržištu i na kraju monetarnom sustavu.
Europski integracijski procesi izravno su utjecali, a ubuduće će još više utjecati i na zemlje koje nisu članice EU uključujući i Hrvatsku.
Međutim, s početka 90-ih godina, zbog rata u Hrvatskoj i oko nje, bili su prekinuti već uspostavljeni tijekovi dobara i usluga između Hrvatske i zemalja članica Europske unije ili su, iz istih razloga, bitno umanjeni.
U promišljanju o budućem razvoju gospodarske djelatnosti u Hrvatskoj treba poći od sadašnjeg stanja, putova i načina kako se do tog stanja došlo. Kao nužan uvjet približavanja Europskoj uniji potrebno je najprije transformirati hrvatsko gospodarstvo, tj. pripremiti ga za buduću suradnju sa Zapadom, a prvenstveno Europskom unijom.
Transformacija u području vlasništva nije cilj ni svrha sama sebi. Ona je nužan uvjet, između ostalog i za uspostavljanje i razvijanje poduzetničkoga gospodarstva i tome primjerenih metoda upravljanja s ciljem približavanja zapadnim gospodarstvima i posebice Europskoj uniji.
Danas je posve evidentno da proces uspješne transformacije i restrukturizacije kao i daljnji značajni razvitak hrvatskoga gospodarstva neće biti moguće ostvariti bez dodatnog kapitala. Budući da ovoga nema i za dogledno vrijeme neće ni biti iz domaćih izvora ili barem ne u dovoljnoj mjeri, nužno je otvorili vrata kapitalu iz inozemnih izvora.
Evolucija regionalne teorije počinje teorijom lokacije Johanna Heinricha Von Thunena, Alfreda Webera, Augusta Loša i drugih, dok se kao začetnici regionalne teorije uzimaju Walteralsarda, Francois ...Perrouxa, Douglasa Northa i drugi, čije su koncepcije regionalnih teorija najčešće primjenjivane. Osnovna karakteristika teorije lokacije jest u mikroekonomskom pristupu, dok regionalna teorija ima makroekonomski karakter, koja vodi računa o cjelovitom razvoju određene regije u okviru regionalne politike i strategije gospodarskog razvoja neke države. Iz toga se izvodi zaključak da se i u programiranju gospodarskog razvoja Republike Hrvatske mora voditi računa o regionalnom razvoju. To će omogućiti bolje korištenje lokalnih i regionalnih resursa, zatim optimalan razmještaj proizvodnih kapaciteta, vodeći računa o proizvodnim troškovima i tržištu, kao i o kvaliteti života pučanstva na pojedinim regijama.
U radu se analiziraju rezultati terenskog istraživanja provedenog anketiranjem, radi ocjene sadašnjeg trenutka i demografske perspektive Baranje. Anketa je provedena među učenicima baranjskih ...srednjih škola, dijelu populacije koja bi trebala biti nositelj buduće demografske i ukupne socioekonomske revitalizacije tog kraja. Unatoč ambicioznosti anketiranih iskazanoj po pitanju nastavka školovanja, teško je očekivati poboljšanje obrazovne (i dobne) strukture stanovništva, jednog od temeljnih preduvjeta ukupnoga društvenog i gospodarskog oživljavanja ovoga kraja, budući da čak tri četvrtine anketiranih želi napustiti taj prostor i živjeti i raditi u drugim dijelovima Hrvatske ili u inozemstvu. To dakako dovodi u pitanje uspješnost sadašnjih i budućih, kako gospodarskih, tako i demografskih pokušaja oživljavanja tog dijela Hrvatske. Ovako jako izražena želja anketiranih za odlaskom zasigurno ne ostavlja mjesta optimizmu glede revitalizacije ovog područja, odnosno njegovih demografskih i gospodarskih perspektiva, poglavito s obzirom na dob ispitanika. Iz odgovora na pitanje zašto žele napustiti Baranju, vidljivo je njihovo viđenje sadašnjosti i budućnosti tog dijela hrvatskog Podunavlja. Jasno je uočljivo nezadovoljstvo sadašnjim stanjem, ali i izostanak vjere i nade da će se nešto promijeniti. Odgovori zrače rezignacijom i pesimizmom, svakako neprimjerenim osobama te životne dobi. Depresivno ozračje upotpunjuje i nezadovoljstvo zapuštenom i neizgrađenom komunalnom i društvenom infrastrukturom, što gotovo polovicu ispitanika čini nezadovoljnim kvalitetom života, sadržajima i mogućnostima koje su im na raspolaganju u naseljima u kojima žive. Temeljem rezultata dobivenih anketom, može se ustvrditi da će depopulacija i gospodarska inferiornost još dugo biti glavne značajke ovog dijela Hrvatske.
Ubrzanje razvoja, pa ni trajni održivi rast ne mogu se danas zamisliti (bez plaćanja visoke cijene) zanemarivanjem okoliša. Za njegovo očuvanje brigu danas trebaju preuzeti kako država, tako i svi ...gospodarski subjekti i šira društvena zajednica.
Kako razvoj često nosi sa sobom problem neravnomjernog razvoja, država treba poticati ublažavanje razvojnog gepa poticanjem regionalnih aktivnosti. Ove aktivnosti usmjerene na stvaranje uvjeta za osnivanje i poslovanje malih i srednjih poduzeća u priobalnom području imale bi višestruke pozitivne efekte. Povećanjem zaposlenosti i zadržavanjem stručnih i mladih kadrova smanjile bi se socijalne tenzije na relaciji sjever-jug, potaklo stvaranje ravnotežne mreže gradova, te unaprijedila rentabilnost, dinamičnost i struktura privrede. Poduzeća bi, sa svoje strane, trebala integrirati čimbenik resursa u svoju organizaciju i ponašanje od dna do vrha organizacijske strukture, pri čemu bi šira društvena zajednica imala funkciju nadzora i usmjeravanja u pravcu željenog ponašanja.
Poslovanje banaka u Slavoniji i Baranji je nedovoljno istraženo, a potreba obnove i gospodarskog razvoja traže ogromna financijska sredstva. Zato su u ovom radu prezentirani rezultati istraživanja ...uloge banaka u dosadašnjem gospodarskom razvoju Slavonije i Baranje, utvrđen je financijski potencijal banaka početkom ove godine i procijenjena je njihova financijska moć od 1992. do 1995. nakon, čega je ukazano na njihovo posredničko i servisersko angažiranje u pribavljanju, prihvačanju i plasiranju sredstava domaće i inozemne pomoći u obnovi ove europske regije. Sredinom ove godine u Slavoniji i Baranji posluje šest domicilnih banaka i sedam poslovnih jedinica nedomicilnih banaka s ukupno 80 milijardi HRD sredstava. Kreditna moć banaka u Slavoniji i Baranji za razdoblje 1992-1995. procjenjuje se na 384 milijarde HRD, a njihovo posredovanje u pribavljanju sredstava za obnovu na još 800 milijardi HRD, što zajedno čini 8 milijardi DEM ili 5 milijardi USA $ i izuzetno je značajan potencijal za financiranje obnove i iniciranje budućeg gospodarskog razvoja regije.
