U radu se nastojalo utvrditi zašto Vukovaru nije uspjelo snažnije
iskoristiti svoj položaj. Pri tome je napravljen osvrt na 19. i početak
20. stoljeća. Istaknuti su razlozi i kočnice koji su izravno ...utjecali
na sporiji gospodarski razvoj, zaostajanje i nemogućnost
prerastanja trgovišnih okvira. Naime, iako smješten na podunavskom
prometnom pravcu, u blizini donjodravske i donjosavske
ravnice, kasna gradnja regionalne mreže makadamskih cesta,
nepostojanje mosta preko Dunava, nepostojanja vodene prometnice
između Dunava i Save te kasna izgradnja željezničke
pruge do Vukovara (od Borova) i preusmjeravanje trgovine na
novu alföldsko-riječku željeznicu utjecali su na to da lokalna
trgovina nije omogućila Vukovaru da potpuno iskoristi gospodarske
mogućnosti dunavskoga plovnog prometnog pravca.
Unatoč bogatim prirodnim resursima Alžira, postizanje održivog rasta te prosperiteta i dalje su izazovni. Usred toga, produktivnost rada unutar poljoprivrednog sektora stoji kao tihi ratnik, držeći u ...svom dohvatu tajne za pokretanje i unaprjeđenje alžirskog gospodarstva. Stoga ova studija nastoji otkriti ključnu ulogu produktivnosti rada u alžirskom poljoprivrednom sektoru kao svjetioniku održivog gospodarskog razvoja. Koristeći autoregresijski model s distribuiranim pomacima (ARDL) od 1990. do 2021. godine, rezultati otkrivaju da su bruto vrijednost poljoprivredne proizvodnje, inflacija i rast stanovništva značajne determinante BDP-a po glavi stanovnika u kratkom roku, dok je poljoprivredna dodana vrijednost po radniku također signifikantan dugoročni pokretač. Međutim, zapošljavanje u poljoprivredi ima beznačajan utjecaj, što ukazuje na smanjenje radne snage u tom sektoru i njihovo zanemarivanje posljednjih godina. Sveukupno, analiza potvrđuje hipoteze o kratkoročnim i dugoročnim povezanostima između produktivnosti rada i održivog gospodarskog razvoja unutar alžirskog poljoprivrednog sektora. Ovi nalazi osvjetljavaju put koji sugerira da bi revitalizacija radne produktivnosti unutar alžirskog poljoprivrednog sektora mogla biti ključna poluga u transformaciji alžirskog gospodarskog krajolika prema prosperitetnijoj i održivoj budućnosti.
Hrvatska je od sredine 1990-ih postala jedno od najvećih
autocestovnih gradilišta u Europi. Uz nesumnjivo mnoge
pozitivne efekte autocesta, postoje i negativni utjecaji, koji na
prvi pogled nisu ...toliko vidljivi. Jedan od njih svakako je i
skretanje prometa s prethodno najčešćih prometnih pravaca.
Cilj istraživanja bio je utvrditi sociogeografske implikacije
otvaranja autoceste Zagreb – Rijeka u središnjem dijelu
Gorskog kotara. Istraživali smo naselja uz staru cestu Zagreb
– Rijeka za koja smo ošekivali da su doživjela ekonomsko
nazadovanje te Fužine, primjer naselja uz novi autocestovni
čvor, koje je doživjelo prosperitet nakon otvaranja autoceste.
Temeljni dio istraživanja počiva na terenskom radu –
kartiranju, anketiranju poduzetnika i lokalnoga stanovništva
te intervjuiranju predstavnika lokalnih vlasti. Najvažniji
zaključci ovoga istraživanja jesu: Očito smanjenje prometa
na staroj cesti izrazito se negativno odrazilo na uslužne
djelatnosti, nekada egzistencijalnu granu lokalnih ekonomija
naselja uz Lujzijanu. Autocesta je potaknula stvaranje novih
regionalnih dispariteta unutar Gorskog kotara, što potvrđuju
odgovori ispitanika u Severinu na Kupi i u Fužinama. Ona
je, s jedne strane, "bacila u sjenu" nekad vodeći razvojni
pravac Gorskog kotara, a s druge je otvorila svjetlije
perspektive naseljima u blizini njezinih čvorova. Strategije
preživljavanja u krajevima i prirodno i društveno ograničenih
uvjeta razvoja moraju sadržavati širi spektar nosivih
djelatnosti i vrednovati sve dostupne razvojne resurse, a ne
samo kratkoročno najprofitabilnije.
Pod pojmom tehnološkog parka podrazumijeva se svaka struktura koja razvija formalne i operativne sveze s jednim ili više sveučilišta, istraživačkih centara ili drugih ustanova visokog obrazovanja a ...svrha joj je poticanje stvaranja i razvoja industrija utemeljenih na znanju. Njihovu pojavu i naglo širenje uvjetovala je znanstveno-tehnološka revolucija i s njom povezana potreba povezivanja znanosti i industrije. Danas se razvio čitav niz organizacijskih oblika tehnoloških parkova. Svima njima je opći zadatak podupiranje inovativnih aktivnosti i komercijalizacija rezultata znanstvenih istraživanja. Međutim, svaki organizacijski model je razvio neke specifičnosti, ovisno o tome je li mu glavna funkcija razvoj novih proizvoda tehnologija (znanstveno-tehnološki park) ili utemeljenje malih i srednjih poduzeća baziranih na visokim tehnologijama (inkubatorski park) ili organizacija i realizacija istraživačkih i razvojnih projekata koji se odnose na industriju (tehnološki centri). Tehnološki parkovi važni su danas za opstanak i razvoj suvremenih industrija. Za hrvatsko gospodarstvo izgradnja ovih parkova bila bi od važnosti, jer oni potičući razvoj malih i srednjih poduzeća orjentiranih na visoke tehnologije
ubrzavaju cjelokupni gospodarski razvoj.
In der Arbeit sollte hinterfragt werden, warum es der StadtVukovar nicht gelungen ist, ihre vorteilhafte Lage besser zunutzen. Die Verfasserin greift zurück auf das 19. Jahrhundertund den Beginn des ...20. Jahrhunderts und ermittelt Gründeund hinderliche Faktoren, auf die die verlangsamtewirtschaftliche Entwicklung der Stadt, ihre Rückständigkeitund das Unvermögen, ihre Handelstätigkeit auszuweiten,direkt zurückzuführen sind. Vukovar liegt einerseits an derDonau, einer bedeutenden Verkehrsader, andererseits aberauch im Einzugsbereich der fruchtbaren Ebenen, die sich denUnterläufen von Drau und Save anschließen. Jedoch derspäte Ausbau eines regionalen Straßennetzes sowie derBahnlinie Borovo–Vukovar, das Fehlen einer Brücke über dieDonau sowie eines Donau-Save-Kanals, ferner dieUmleitung des Handels auf die neue Bahnlinie, die dieUngarische Tiefebene mit Rijeka verbindet, verhinderten,dass Vukovar seine wirtschaftlichen Möglichkeiten, die mitseiner vorteilhaften geografischen Lage gegeben sind, nichtvollständig nutzen konnte.
The paper discusses the reasons why Vukovar has notmanaged to make better use of its geographic position. Forthis purpose an analysis has been made of the 19th andbeginning of the 20th centuries. The reasons and limitationsdirectly influencing a slower economic development, the falling behind and inability to outgrow its mercantileframework are presented. Namely, although situated alongthe Danube Valley transportation route, near the LowerDrava and Lower Sava Valleys, the late construction of theregional network of macadam roads, the absence of abridge across the Danube River or a river route between theDanube and the Sava rivers and the late construction of therailway to Vukovar (from Borovo) as well as the redirection oftrade to the new Alföld-river railway, helped the local tradeto prevent Vukovar from fully exploiting the economicopportunities of the Danubial maritime transportation route.
U radu se nastojalo utvrditi zašto Vukovaru nije uspjelo snažnijeiskoristiti svoj položaj. Pri tome je napravljen osvrt na 19. i početak20. stoljeća. Istaknuti su razlozi i kočnice koji su izravno utjecalina sporiji gospodarski razvoj, zaostajanje i nemogućnostprerastanja trgovišnih okvira. Naime, iako smješten na podunavskomprometnom pravcu, u blizini donjodravske i donjosavskeravnice, kasna gradnja regionalne mreže makadamskih cesta,nepostojanje mosta preko Dunava, nepostojanja vodene prometniceizmeđu Dunava i Save te kasna izgradnja željezničkepruge do Vukovara (od Borova) i preusmjeravanje trgovine nanovu alföldsko-riječku željeznicu utjecali su na to da lokalnatrgovina nije omogućila Vukovaru da potpuno iskoristi gospodarskemogućnosti dunavskoga plovnog prometnog pravca.
Lokalne prometnice malih jadranskih otoka imaju određeno značenje za njihov opstanak i razvoj. Nekoliko primjera uspješnoga cestovnog povezivanja važnijih otočkih sadržaja potvrđuje opravdanost ...takovih ulaganja npr. na Sestrunju, Unijama, Žirju, Molatu, Ižu itd. Nažalost, većina malih otoka nema lokalne ceste, a često ni druge potrebite infrastrukture što također utječe na njihovo brzo nazadovanje.
Autor predočuje projekt urbane revitalizacije koji je izvanredno prihvaćen u SAD-u jer je omogućio gospodarski oporavak maloga gradića na umoru, uz istodobno očuvanje načina života i pejzažnih ...vrijednosti omiljenih mjesnom stanovništvu. Autor ocjenjuje način na koji je to urađeno, tehnike planiranja i rezultate. Rezultati istraživanja upućuju na uspješnost tehnike u uočavanju najvažnijih mjesta u gradu, tzv. svete strukture grada, koja su inspirirala sam razvojni projekt. Ta se tehnika može djelotvorno primijeniti i u drugim mjestima i gradovima suočenim s oprekom između čuvanja kulturnog naslijeđa i gospodarskog razvoja.
U radu si razmotreni geografski i geoprometni položaj Like, osnovne etape razvoja prometnog sustava u regiji te njegov prostorno i vremenski diferenciran utjecaj na socijalnogospodarski razvoj i ...organizaciju prostora Ličke regije u razdoblju 1961-1991. Na toj osnovi izložene su naznake budućeg prostornog utjecaja prometa, povezano s aktualnim upravno-teritorijalnim ustrojstvom i predstojećom izgradnjom autoceste kroz područje istraživanja.
U članku se analiziraju vanjski i unutarnji faktori koji oblikuju nacionalni kocept razvoja turizma. Tu se analizira: utjecaj dostignutog nivoa gospodarskog razvoja zemlje na koncepciju razvoja ...turizma, zatim raspoloživost i način upotrebe proizvodnih resursa zemlje te megatrendovi razvoja turizma i njihov odraz na razvojni koncept hrvatskog turizma.
Iz analize ovih faktora utjecaja na razvoj turizma izvodi se kritika postojeće koncepcije, i naznačuju osnovne teze poželjne koncepcije razvoja hrvatskog turizma.
