Hrvatski jezik ima tri narječja – štokavsko, kajkavsko
i čakavsko. Kajkavski govori, kao i svi drugi govori, dinamičan su jezični
fenomen, u trajnom su mijenjanju. U današnje vrijeme, između ostaloga ...i
utjecajem standarda, dijalektne se jezične karakteristike mijenjaju ili gube.
Ipak, kajkavski govor traje u živoj komunikaciji, djeca ga usvajaju kao prvi
jezik, a polaskom u vrtić i u školu sustavno se susreću s hrvatskim standardom.
Koliko su djeca u kajkavskom govornom prostoru svjesna posebnosti svoga
kajkavskoga govora i njegova odnosa prema standardnom hrvatskom jeziku, htjelo
se provjeriti projektnom aktivnošću u trima dječjim vrtićima u Podravini.
Projekt je način učenja povezanog sa životom te
učenja koje se temelji na postavljanju pitanja, traženju odgovora i rješavanju
problema. To je učenje u koje su sudionici integrirani cijelim svojim bićem i
daju najbolje rezultate.
U ovom je radu opisana projektna aktivnost s
temom podravskih kajkavskih govora. Projektna je aktivnosti provedena početkom
2018. godine u dječjim vrtićima u Podravini, točnije u Drnju, Goli i Ždali. U
projektnoj je aktivnosti sudjelovalo tridesetak djece iz tih triju vrtića. U
radu su predstavljeni kajkavsko narječje i govori podravskoga dijalekta, opisan
je projekt, provedena projektna aktivnost i njezin cilj, uzorak ispitanika,
instrumenti, postupak te rezultati projektne aktivnosti. Iz analize rezultata
proizlazi da se ispitanici vrtićke dobi u Drnju podjednako koriste hrvatskim
standardnim govorom kao i dijalektom, dok se u Goli pretežno koriste
dijalektom, za razliku od Ždale gdje se većina djece pretežno koristi
standardom.
The Croatian language has three dialects - the Štokavian, the Kajkavian, and the
Čakavian. All the dialects, including the Kajkavian, are a dynamic language phenomenon
undergoing constant changes. Nowadays, due to the huge influence of media and technology, dialectal language characteristics are altered or disappear altogether. However, the
Kajkavian dialect is present in everyday communication, it is learned by children as a first
language, whereas in kindergarten and school the children are systematically faced with
the Croatian standard language. In our project activity conducted in three kindergartens
in Podravina we wanted to deduct to what extent were the children from the Kajkavian
region aware of the distinctiveness of their speech and its relation to the Croatian standard
language.
The project in this case is a method of learning while being connected with everyday
life, and a learning based on questioning, searching for answers and solving problems. It is a
learning method where the participants are fully integrated, thus providing the best results.
The paper describes project activity with the main topic being the Kajkavian sub-dialect in
Podravina. The project activity was conducted at the beginning of 2018 in kindergartens in
Podravina, or, more specifically, in Drnje, Gola and Ždala, involving some thirty children. The Kajkavian dialect and the Podravina sub-dialects are described in the paper. The project
history is also presented, as well as the project activities that were carried out and the goals,
the data subject specimen, instruments applied, procedures, and project activity results. On
basis of data analysis, it was discovered that children from Drnje equally use the standard
Croatian language and the dialect, children from Gola preferably use the dialect, whereas
the Ždala children prefer the standard Croatian language.
Bogata zbirka zvučnih zapisov, snimljenih većinom 2012. i 2013. ljeta po hrvatski seli Gradišća i susjedske zapadne Ugarske bila je poticaj projektu Gradišćanskohrvatski govori. Ozvučena knjiga s ...naslovom Po našu1 je zasada drugi svezak toga projekta. Ona je i dala glavni naslov projektu. Knjiga Po našu i pripadajući joj CD-ROM sadržava 51 zvučni zapis i odgovarajuće tekstne ispise. Svi ispisi zvučnih snimak organskih govorov zastupljeni su u dvi obliki, u dijalektološkom obliku kot „stručni zapis” i u jednostavnijem obliku kot „jednostavni zapis”, ki je prez oznakov naglaska i nekih drugih osebin izgovora, spomenutih u stručnom zapisu. Ispisom je dodan tumač manje poznatih riči i opis jezičnih osebin. Za četvrti svezak se predvidja proširen rječnik i pregled gradišćanskohrvatskih govorov.
U radu se proučava upotreba rime na odabranim primjerima frazema iz govorâ štokavskoga, čakavskoga i kajkavskoga narječja. Rima može biti stalna sastavnica frazema, povremeni dodatak ili jedna od ...njegovih varijanata. Variranje može biti unutarfrazemsko i međudijalektno. Rimu nalazimo na svim vrstama naglašenih riječi, koje broje od jednog do četiri-pet slogova. Pojednostavljeno za ovu priliku, rima može biti prava, kad od naglašenog samoglasnika do kraja riječi ima iste glasove u istom redoslijedu, ali ne obavezno s istim naglaskom; u radu se navode i analiziraju elementi koji nepravu rimu razlikuju od prave.
U radu je uvodno izložen pristup problematici osobnoga imena u hrvatskoj onomastici i argumentirana pripadnost govora zastupljenih u Rječniku roverskih i okolnih govora Slavka Kalčića, Gorana ...Filipija i Valtera Milovana jugozapadnomu istarskomu dijalektu čakavskoga narječja.
U središnjem je dijelu rada prikazana raščlamba osobnih imena uključenih u taj rječnik. Osobna su imena analizirana s obzirom na čestotnost uporabe i varijantnost (fonološku, tvorbenu) pojedinih etimologijski različitih osobnih imena sadržanih uglavnom u oprimjerenjima (uz samo nekoliko osobnih imena koja se pojavljuju kao natuknice). Istaknute su jezične značajke roverskih i okolnih govora koje se iz tih osobnih imena mogu iščitati. Osobna imena u Rječniku uspoređena su s onima zabilježenim u dvjema matičnim knjigama. U prvoj matičnoj knjizi – Župe Svetvinčenat iz 1913. – prvi su put, uz potvrde osobnih imena širega područja, uključena i osobna imena stanovništva sjevernoga dijela Roverije. Druga matična knjiga – Župe Juršići iz razdoblja 1947. – 1952. (s manjim dodatkom iz 1945.) – prva je matična knjiga koja sadrži popis rođenih samo s područja Roverije.
Diphthongs in Čakavian and Štokavian speeches on the coast are referred to as ‘adriatisms’, which were developed due to Venetian influence. Diphthongs in the Čakavian dialect have several features – ...the second vowel in the diphthong is usually longer and they most often appear in the medial position, of which the first diphthong vowel represents a weak vowel. According to previous studies, the diphthongs /ie/ and /uo/ are present in three speeches of the island of Brač: Bol, Gornji Humac, and Pučišća. Based on the spontaneous speech of native dialect speakers of different ages, genders, and education, Biočina (2019) concluded that the frequency of diphthongs varies with age and town. For the purposes of this study, part of the corpora from the doctoral study of Biočina (2019) was taken, more specifically, recordings of the spontaneous speech of 45 speakers from Bol, Gornji Humac, and Pučišća. The auditory analysis has revealed that diphthongs do not appear only in dialectal words (eg. ʃaltuora, neʋierix), but also in words from standard Croatian (eg. studient, buolniʦi). Targeted words with diphthongs (ie and uo) were auditorily and acoustically perceived and verified. This was followed by a formant analysis (F1 – F3 from the middle stable part of vowels and from three points of the vowel trajectories). Gender differences in the usage of diphthongs were found, but age differences were recorded in Bol and Gornji Humac. Results also showed that male speakers from Gornji Humac were using very closed ie realization, while diphthong pronunciation in Pučišća was very open and fronted. In Bol, ie was defined as a very closed and back diphthong, and uo was the most fronted in Pučišća. Female speakers from Gornji Humac used the most closed and back realizations of ie, while speakers from Bol pronounced the most open and front ie. The results pointed at certain auditory and acoustic differences in diphthong realizations and distribution in three geographically close Čakavian speeches.
U radu se promatra stupanj zastupljenosti i specifičnost rodno obilježenih frazema koji se odnose na ženu u dijalektnoj hrvatskoj frazeologiji na primjeru križevačko-podravskih kajkavskih govora. ...Frazemi se dovode u suodnos s rodno obilježenim frazemima hrvatskoga standardnog jezika kako bi se utvrdile njihove stukturno-semantičke sličnosti i razlike te specifičnosti u konceptualizaciji žene u dijalektnoj frazeologiji. Pritom se osobita pažnja pridaje rodnim stereotipima i ustaljenim predodžbama o ženi kako bi se pokazalo postoje li odstupanja u poimanju ženskosti u standardnoj i dijalektnoj frazeologiji hrvatskoga jezika.
Govor Kostrene, koji uključuje dva dijalektološka punkta: Kostrenu Sv. Luciju i Kostrenu Sv. Barbaru, u dijalektološkoj je literaturi određen dijelom primorskoga poddijalekta ekavskoga dijalekta ...čakavskoga narječja. Temeljne su fonološke i morfološke značajke toga poddijalekta, pa tako i govora Kostrene, prikazane u knjizi Trsatsko-bakarska i crikvenička čakavština Ive Lukežić. Silvana Vranić u svojoj je knjizi Čakavski ekavski dijalekt: sustav i podsustavi i u nekolikim člancima potvrdila pripadnost kostrenskoga govora ekavskomu čakavskomu dijalektu i njegovu primorskomu poddijalektu, a Sanja Zubčić u svojoj je doktorskoj disertaciji Akcenatski tipovi imenica i glagola u sjeverozapadnim čakavskim govorima i u članku o naglasnim značajkama kostrenskoga govora potvrdila uključenost toga idioma u sjeverozapadnočakavske govore zahvaljujući sjevernočakavskoj metatoniji u određenih pridjeva i u prezentu e-tipa glagola. Predmetom istraživanja ovoga rada odnos je infinitiva i prezenta glagola ovjerenih u kostrenskom govoru za terenskoga istraživanja provedena za potrebe ovoga članka. Prikazani su osnova i nastavci infinitiva i prezenta glagola po spregovnim vrstama, glagola koji se sprežu po izdvojenim pravilima, morfonološke alternacije i akcentuacija tih dvaju glagolskih oblika.
U radu se na temelju terenskoga istraživanja frazeološke građe u govoru Komina analiziraju frazemi sa zoonimskom sastavnicom. Posebna pozornost usmjerena je na čestotnost uporabe pojedinih zoonima te ...razvedenost odnosa hiperonimskih i hiponimskih sastavnica potvrđenih u istraženome govoru, ali i u ostalim hrvatskim govorima, kako bi se pridonijelo utvrđivanju lokalizama i regionalizama.
Božidar Finka i Vida Barac-Grum 60-ih su godina prošloga stoljeća u dvama Ljetopisima JAZU objavili rezultate istraživanja kajkavskih govora istočnogoranskih punktova. Kratke su preglede osnovnih ...fonoloških i morfoloških značajki tih govora, s istim spoznajama, iznijeli i u nekoliko narednih radova, bilo samostalno, bilo opet u suatorstvu. Najistočnije kajkavske govore Gorskoga kotara svrstali su u lukovdolski govorni tip (u današnjim dijalektološkim radovima govori se o istočnogoranskome poddijalektu kajkavskoga goranskoga dijalekta). Međutim, može se naslutiti da je tada težište istraživanja bilo na samome govoru Lukovdola, dok su jezične značajke ostalih punktova predstavljene sporadično, najčešće u usporedbi s lukovdolskim govorom i sa zaključkom da između njih i govora Lukovdola zapravo nema značajnijih razlika. Novija su terenska istraživanja pokazala da unutar toga cjelokupnoga govornog tipa ipak postoje razlike i na fonološkoj i na morfološkoj razini. U ovome će se radu te razlike sustavno nabrojati i analizirati te osvijestiti potreba o podjeli kajkavskih istočnogoranskih govora na najmanje dva govorna podtipa.
Članak opisuje
jezik
Inventara samostana sv. Marije
Magdalene u Portu na otoku Krku (1734. – 1878.)
, spomenika praktične
pismenosti franjevaca trećoredaca glagoljaša. Prikazuju se morfološke
...osobitosti u
Inventaru
,
sintaktičke značajke vezane uz atribut
kao najzastupljeniju sintaktičku kategoriju u tekstu i slavenski leksički
elementi. Na morfološkoj razini uočava se utjecaj južnijih čakavskih
dijalektnih elemenata, što se nastavlja na inodijalektne utjecaje u fonologiji.
In this paper we describe linguistic features of
the Inventory of St. Mary Magdalene in Porat on the island of Krk (1734–1878), one
of the testaments to the pragmatic Glagolitic literacy: its morphological
features, syntactic features of the attribute as the most frequent syntactic
category, and its Slavic lexical elements – terminology mainly related to
agriculture, livestock and fishery. The recorded phenomena were compared with
the descriptions of the Krk dialects in literature: the one that describes the present
state (Lukežić, Turk 1998) and the one that is almost contemporary to the Inventory
itself (Milčetić 1895). The general linguistic picture of the Inventory,
especially its older part, is congruent with the immigrant dialects of the
island of Krk, differing mainly in that it is marked by the administrative
style.
However, in the later part of the Inventory,
starting from the end of the 18th century, some innovations can be
noted, not as a result of linguistic development, but as a result of the introduction
of elements of other Čakavian, and even Štokavian dialects: the genitive plural
ending -
ov
of the a-declension, plural neuter adjective form different
from the one for the feminine gender, the present form
počimle
, the
pronoun
što
. Although it might be assumed that these innovations
originated from the speakers of the respective dialects, historical sources containing
information on the origin of monastic members, which were published recently,
do not confirm this hypothesis. For this reason, the innovations should perhaps
be attributed to the awareness of individual scribes of a wider usage of the Croatian
language at the end of the 18th century.
PDF
