Ikavsko-ekavska zamjena jata karakteristična je za čakavske govore kvarnerskih
otoka, zadarskih otoka, za neke priobalne dijelove sjevernoga primorja
(Novi Vinodolski, Senj, Grobnik), unutrašnjosti ...istarskog poluotoka, Gorskoga
kotara i Like, za pokupsko, prikupsko i žumberačko područje te među govornicima
stare dijaspore (Lukežić 1990). Govori pokupskoga i prikupskoga
područja u kojima je dosada identificiran ikavsko-ekavski refleks jata određeni
su također pripadnošću čakavskome narječju. U ovome radu analizirat će se
ikavsko-ekavski refleks jata u govorima Banskog Kovačevca, Banskih Moravaca,
Banske Selnice, Kablara te Slunjske Selnice. Ovi su punktovi smješteni
na desnoj obali Kupe, 20-ak km istočno od Karlovca. Njihovo današnje stanovništvo
naseljeno je nakon osmanlijskih pustošenja s područja zapadne Bosne
i Pounja, a povjesničar Radoslav Lopašić naziva ih Vlasima (Oko Kupe i
Korane, 1895). Provedena terenska ispitivanja u svima su govorima potvrdila
one jezične osobine koje su u relevantnoj literaturi dosada klasificirane uglavnom
kao značajke štokavskoga narječja (zamjenica štȍ za neživo, četveroakcenatski
sustav, promjena -l na kraju riječi ili sloga u o ili a, novo jotovanje,
umetak -ov/-ev u množini većine jednosložnih imenica muškoga roda, čuvanje
aorista i dr.). Uz poneke iznimke, refleks jata u analiziranim govorima većinom
slijedi pravilo Jakubinskoga i Meyera, stoga ovi rezultati istraživanja nameću
potrebu revidiranja dosadašnjih spoznaja o prostiranju izoglose ikavsko-
-ekavske zamjene jata.
U članku se donosi
pregled grafijskih i glasovnih značajka
Inventara
samostana sv. Marije Magdalene u Portu na otoku Krku (1734. – 1878.)
,
spomenika pragmatične glagoljske pismenosti franjevaca ...trećoredaca, čiji sažeti
upisi unatoč ustaljenosti i jezgrovitosti izraza nude vrijednu građu za
jezičnopovijesno istraživanje. Usporedba zatečena stanja s opisima krčkih
govora u literaturi (Lukežić, Turk 1998; Milčetić 1895) pokazala je uglavnom
podudaranje jezične slike
Inventara
s
doseljeničkim krčkim govorima koji se govore na prostoru nastanka rukopisa. No
pojavljuju se i neke južnije dijalektne inovacije koje se ne mogu pripisati
pisarima jer povijesni izvori ne potvrđuju prisutnost samostanskih članova s
dotičnih područja
The paper presents a review of the writing system and the orthographic and phonological features of the Inventory of St. Mary Magdalene in Porat on the island of Krk (1734–1878), a source representative of pragmatic Glagolitic literacy of the Franciscan Third Order Regular. The intention was to show that a text that seems to be scarce and monotonous can be a valuable source of dialectological material. The recorded phenomena were compared with the extant descriptions of the Krk dialects in literature: those of present-day dialects (Lukežić, Turk 1998) and of those that are almost contemporary to the respective source (Milčetić 1895). The general linguistic picture of the Inventory, especially its older part, shares traits with the immigrant dialects present on the island of Krk, slightly marked by the administrative style. On the phonological level the picture that the Inventory provides is, however, not consistent. This refers to the reflexes of the phoneme yat, accompanying the following vowels: the syllabic r and the group cr / čr. Although we would expect that these innovations were introduced by the speakers of dialects which contain these traits, recently published historical sources containing information on the origin of monastic members do not support this assumption. For this reason, they can be attributed to the scribes’ awareness of the wider use of the Croatian language at the end of the 18th century. The identified variations in writing are more of a reflection of the lack of uniformity in writing, of looser norm and doubts, than of actual language differences. Some writing solutions which are barely known in other Glagolitic texts (marking of palatality and the phoneme j with a mark similar to the apostrophe above the respective or preceding grapheme) and indications of modern orthography (capital letters and punctuation marks) must also be emphasized.
Premda se premoćan broj značajki mjesnoga govora Pražnica na otoku Braču
može iščitati iz prošlostoljetnih sintetskih opisa bračkih čakavskih idioma, ovaj govor do sada nije samostalno opisan ni na ...jednoj jezičnoj ravni, a o njemu postoje tek poneki parcijalni podatci. U članku se na temelju recentnih terenskih istraživanja prikazuju fonološke posebnosti pražničkoga govora. Analizom se pokazalo da je mjesni govor Pražnica čvrst sustav koji je sačuvao svoju strukturu i da novije promjene i inovacije, koje su dotaknule pojedine bračke idiome, nisu zadrle u ovaj govor.
Although the majority of features of the local dialect of the village of
Pražnica can be found in the synthetic descriptions of the Brač Čakavian local dialects, this local dialect has not been fully described
on any linguistic level, and only partial information about it is available. In this paper, on the basis of his recent field investigations, the author describes the phonological features of the Pražnica local dialect.
The results revealed the existence of expected characteristics which are
present in the majority of Čakavian dialects on the island of Brač: the
semivowel produces the vowel a, that is, o; we find some examples of Čakavian vocalization of vowels in weak positions; Ikavian reflex of *ě with a few Ekavian forms; the syllabic l and OCS *ǫ are consistently changed into the vowel u; the reflex of OCS *ę > a after palatal consonants and *ę > e after other consonants; examples like rst, krȅst, orbȁc and grb; no phoneme ǯ; firm position of phonemes h and f;
the phoneme j as the dominant reflex of primary and secondary jotation of the dental d; “šćakavism”, that is, the sequences *st' and *zd', as well as *sk, *zg that give šć, zj/žj; the existence of typical Čakavian t’; the *čr sequence is preserved in most cases; examples such as djden; the change of ĺ into j; change of -m > -n in final position in grammatical endings and indeclinable words; almost systematic modification of consonant clusters; the consonant l is preserved in the syllable-final position but not in the singular of masculine nouns in past participle; the change of long a into o and the lengthening of short a into ã in nonfinal syllables; a three accent system with a length before the accent.
The analysis shows that the local dialect of Pražnica is a stable system
which has preserved its structure and that the more recent changes and innovations that are found in some other Brač local dialects have not penetrated this local dialect.
Istarski su čakavski govori u dijalektološkim atlasima koji zahvaćaju područje
izvan Republike Hrvatske zastupljeni malim brojem punktova. U Općeslavenski
lingvistički atlas (OLA) i Europski ...lingvistički atlas (ALE) uključena
su svega dva punkta: Žminj i Rukavac, a građa je iz tih govora sadržana u osam
objavljenih knjiga OLA koje objedinjuju fonetsko-gramatičke značajke korpusa.
S obzirom na to da je razvoj stražnjega nazala u brojnim autohtonim istarskim
čakavskim govorima dvojak, pa i trojak, a refleks a posebnost nekih buzetskih
govora, ali u sufiksu infinitivnih osnova glagola II. vrste i drugih govora
na području Istre, podatci iz punktova uključenih u OLA i ALE ne pružaju
stvarnu sliku o rasprostiranju te izoglose. Stoga su radi preciznijega uvida u
distribuciju tih reflekasa i prikaza na jezičnoj karti, konzultirani i drugi izvori,
u prvom redu korpus Hrvatskoga dijalektološkoga (jezičnog) atlasa (HDA,
odnosno HJA) s punktovima različitih čakavskih dijalekata: ekavskoga, buzetskoga,
ikavsko-ekavskoga, jugozapadnoga istarskoga ili štakavsko-čakavskoga
i južnoga ikavskoga dijalekta.
U članku se opisuje naglasak imenica u premanturskim govorima s obzirom na tri naglasne paradigme (A, B i C) naslijeđene iz općeslavenskoga. Da bi opis bio jasniji, navode se glavne značajke ...naglasnoga sustava tih govora te se opisuju glavne promjene koje su djelovale u njihovu povijesnom razvoju. U glavnom se dijelu teksta analiziraju primjeri zabilježeni u starijim radovima te se dopunjuju i uspoređuju sa suvremenim podacima dobivenima terenskim istraživanjem. Rezultat je detaljniji opis naglasnoga sustava imenicâ u toj podskupini JZ istarskih govora koji će, uz ostalo, pripomoći točnijemu utvrđivanju njihova odnosa prema ostatku dijalekta, ali i prema drugim blisko srodnim hrv. dijalektima.
Članak donosi podatke iz dvaju autoričinih istraživanja rapskih govora sredinom osamdesetih godina 20. stoljeća, te njihovu interpretaciju pri konačnoj unutardijalekatnoj akcenatskoj klasifikaciji ...rapskih mjesnih govora. Riječ je o podatcima i interpretaciji naglasnih pojava nepodudarnima s trideset godina starijim nalazima i interpretacijom Mate Hraste.
Pričujoči članek opisuje vlogo govorov v Tukididovi Peloponeški vojni; povzema aktualne pristope k preučevanju govorov v zgodovinski monografiji (mdr. Badiana, Granta, Molesa) in se sooča z ...najpogostejšimi dilemami pri določanju zgodovinskega jedra oz. resnice v samih govorih, ter odnosa med vsebino govorov (lovgoi) in dejansko opisanim dogajanjem (erga) v sobesedilu.
U sedam govora prigodom prvoga pastoralnog pohoda pape Benedikta XVI. Hrvatskoj 4. i 5. lipnja 2011. godine autor članka analizira osobitosti Papina poimanja savjesti i značenja njezina oblikovanja u ...širem filozofsko-teološkom opusu kardinala Josepha Ratzingera i to u specifičnom povijesnom kontekstu pridruživanja Hrvatske Europskoj uniji. Mišljenje je autora da je poziv na oblikovanje savjesti upućen u Hrvatskom narodnom kazalištu krunska poruka Papina pohoda Hrvatskoj prigodom održavanja prvoga Nacionalnog susreta hrvatskih katoličkih obitelji, time ne umanjujući značaj samog povoda Papina dolaska. Štoviše, iz ovoga članka proizlazi da Papa u obitelji, Crkvi i hrvatskoj naciji, pozivajući pritom Hrvatsku na proročko svjedočanstvo u Europskoj uniji, vidi privilegirana mjesta oblikovanja savjesti, bez koje budućnosti nema ni Hrvatska, a ni Europska unija.
Activity of Franjo Marković is to a great extent related to the University of Zagreb. Marković was the first dean of the Faculty of Philosophy, where he was also a lecturer from 1874 to 1914. He held ...the position of rector of the University of Zagreb, too. He taught Ethics, Aesthetics, Psychology, History of Philosophy, Pedagogy, and Logic. As rector, he very much cared not only about the education of young students, but also about the teachers and financial situation of the University. In two inauguration speeches Marković expressed his attitudes and ideas regarding the tasks that should be assigned to the university. In the speech “Towards Logic”, held on the occasion of the opening of University on 18 October 1874, he emphasized the role of philosophy in forming of the homeland. Since Marković was of the opinion that philosophy is one of the first sciences which should be taught at the University, it is evident that the role of the University in creation of the national state is unavoidable. In his inauguration rectorial speech “Croatian Philosophy Writers in the Velebit Region from the 15th to the 18th Century”, held on 19 October 1881, Marković emphasized “that only the nation that acquired the homeland of thoughts also acquired its true homeland”. This paper will provide an outline of Marković’s contribution to the Croatian University and present the tasks that were assigned to university in the context of creating a modern Croatian state.
Prispevek analizira, kako sta skušala Janez Janša in Borut Pahor v svojih predvolilnih govorih na volitvah 2008 prepričati volivce. Z jezikoslovčevega vidika so bili v ta namen zbrani, transkribirani ...in analizirani nekateri njuni predvolilni govori ali deli teh govorov. Pokazalo se je, da so razlike v rabljenih prepričevalnih strategijah do določene mere odvisne od politične stranke, ki ju predstavljata, in od njunih osebnostnih lastnosti. Tako Janša volivce prepričuje s sklepanjem, držo in osebnostjo, Pahor po drugi strani pa večinoma z vplivanjem na čustva, osebnostjo in držo.
PDF
