V tem govoru Ciceron kot pretor na zasedanju ljudske skupščine leta 66 pr. Kr. zagovarja predlog ljudskega tribuna Gaja Manilija, naj se Gnaju Pompeju podeli poveljstvo v vojni z Mitridatom, ...vladarjem v pontskem kraljestvu na južni obali Črnega morja. Vojna seje vlekla že od leta 88 pr. Kr., a Rimljani kljub nekaterim uspehom Mitridata do tega leta niso uspeli dokončno premagati.
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain ...Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- Cvetko Zupančič, predsednik Kmetijsko gozdarske zbornice Slovenije- All metadata published by Europeana are available free of ...restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain ...Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain ...Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain ...Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
U radu se na temelju vlastitoga terenskoga istraživanja analiziraju imenice muškoga roda koje su dijelom c-akcenatskoga tipa u sjeverozapadnim čakavskim govorima. Istražuju se promjene kojima su ...podložne i prikazuje suvremena zastupljenost toga akcenatskoga tipa u analiziranome korpusu.
Različni pristopi k poučevanju tujega jezika lahko pomenijo zelo različne pristope k rabi ciljnega jezika s strani učitelja; danes prevladuje mnenje, da naj bi učitelj pri pouku tujega jezika ne ...uporabljal pretežno materinščine temveč, kolikor je to le možno in smiselno, ciljni jezik. To je pomembno kljub temu, da imajo danes učenci neprimerno več možnosti kot še dobrih 10 let nazaj, da so v stiku s ciljnim jezikom tudi izven šole. Učiteljeva raba ciljnega jezika pri pouku je zanje namreč ne samo stik z jezikom in zgled njegove aktivne rabe, temveč tudi sredstvo vzpostavljanja avtoritete in izvajanja vseh aktivnosti v učnem procesu. Da bi učitelj uspešno opravljal vse svoje vedno bolj zahtevne naloge, mora ohranjati in razvijati svoje znanje jezika, in sicer v smislu pravilnosti, zvrstne ustreznosti in prilagajanja sposobnostim in potrebam učencev. Zelo koristno je tudi ozaveščanje različnih funkcij učiteljevih govornih dejanj oziroma razpona možnih formulacij, s katerimi učitelj lahko doseže pri pouku določene vzgojnoizobraževalne učinke.
U radu se analiziraju značajke jugoistočnoga makrosustava paških govora prema u dijalektološkoj literaturi određenim klasifikacijskim kriterijima za utvrđivanje pripadnosti pojedinoga mjesnog idioma ...štokavskomu i čakavskomu narječju na fonološkoj i morfološkoj razini. Zaključuje se da su ovjerene jezične crte rezultat jezičnopovijesne i trenutačne kontaktne situacije spomenutih dvaju narječja u tim govorima. Ne krene li se nužno od metodološkoga polazišta da analizirane govore prema pretežitosti značajki valja uvrstiti u samo jedno narječje, smije se, posebice punktove imenom Dinjiška i Vlašići, atribuirati kao govore u kojima se preklapaju dva sustava: čakavski supstratni i štokavski superstratni. U skladu s postupcima za izradu Karte čakavskog narječja Božidara Finke i Milana Moguša, ti bi punktovi bili označeni na dijalektološkim kartama obaju narječja.
Zanaglasne dužine u osječkom govoru Rajle, Lorna; Pletikos Olof, Elenmari; Martinović, Blaženka
Jezikoslovlje,
07/2020, Letnik:
21., Številka:
1.
Paper
Odprti dostop
Jedno je od nestabilnih mjesta hrvatske ortoepske norme naglasni sustav i u okviru njega izgovor/ostvaraj zanaglasnih dužina. Novija istraživanja hrvatskoga govora pokazuju da u mnogim hrvatskim ...urbanim govorima nestaje
razlikovanje (ili ga i nema) dugih i kratkih zanaglasnih slogova te da je reduciranje dužina prisutno i u govorima s novoštokavskim četveronaglasnim sustavom (Pletikos Olof 2013). Ta se pojava često objašnjava posljedicom obilježenosti i niskog stupnja poželjnosti ostvarivanja zanaglasnih dužina među govornicima hrvatskog jezika (Škarić i Lazić 2002). Budući da standardna norma treba određivati ono što je stilski neutralno i neobilježeno, jezikoslovci u tom segmentu prešutno prihvaćaju odmak od propisa. U svjetlu proučavanja hrvatskih urbanih govora cilj je rada opisati ostvaraje zanaglasnih dužina u osječkom govoru (posebice u paradigmi imenica e vrste, u nekim sufiksima te u prezentu glagola i određenim oblicima pridjeva) te ih usporediti s ostvarajem modelskoga govornika hrvatskoga standarda kada namjerno izgovara i ne izgovara zanaglasne dužine, čije vrijednosti trajanja uzimamo kao referentne vrijednosti za kategorije dugi i kratki. Dosadašnja su istraživanja pokazala da se u Osijeku, čiji govor pripada novoštokavskom četveronaglasnom sustavu, najčešće gube dužine koje nisu neposredno iza uzlaznih naglasaka te da slabe (ali se najčešće ne gube) i dužine iza uzlaznih naglasaka, osobito iza dugouzlaznog (Benić 2007), no ne postoji sustavniji opis zanaglasnih dužina u navedenim kategorijama riječi. Istraživanje se temelji na analizi govora Osječana koji su čitali rečenice zasićene riječima s očekivanim dužinama. Rezultati su pokazali da u osječkom govoru postoji tendencija reduciranja zanaglasnih dužina u pojedinim oblicima, ali rjeđe iza uzlaznih naglasaka.
PDF
