This paper aims at supplementing previous knowledge about the sanitary corridor on the border with the Ottoman Empire, which included quarantines, chardaks, and rastella, and extended from the ...Croatian Littoral to Hungary, with a special focus on the trade centre and fortress of Gradiška on the river Sava. Based on the archival sources, including newspapers and unpublished plans of quarantines and rastella built next to the frontier fortress of Gradiška during the 18th and 19th centuries, the paper presents the way in which the quarantine functioned in the mid-18th century, before it was abandoned towards the end of the century, as well as the emergence of rastella and the organization of the first hospitals. At the end of the 18th century, health care was organized inside the fortress, in the form of a garrison hospital, which is documented around 1780 in Stara Gradiška. Based on the public health legacy of the quarantine and the garrison hospital, and due to the efforts of Franjo Horak, Colonel of the Gradiška Regiment, a regiment hospital was built in Nova Gradiška in 1842. The military public health infrastructure was inherited by the civilian administration and the hospital of Nova Gradiška became a county hospital at the end of the 19th century.
Contemporary historiography, so far, has not engaged in researching the biography of Ivan Šalić, the personal secretary of the Archbishop of Zagreb Alojzije Stepinac. Since the communist system was ...averse to Šalić and the Catholic Church in Croatia, it is not surprising that, to date, no one has made a critical review and analyzed his life and priestly service. This paper aims to show the life and significance of Ivan Šalić based on archival documents held in the Croatian State Archives in Zagreb and Šalić's birthplace in Bebrina (near Slavonski Brod). Numerous postal cards and letters testify to his life, especially the period when he was imprisoned in the Stara Gradiška Penitentiary (1946–1953). The paper will present his life from birth to death and analyze the correspondence with his family to emphasize his importance for the Catholic Church in Croatia.
Suvremena historiografija dosad se nije bavila biografijom Ivana Šalića, osobnoga tajnika zagrebačkoga nadbiskupa Alojzija Stepinca. Budući da je komunistički sustav bio nesklon Šaliću i Katoličkoj Crkvi u Hrvatskoj, ne čudi da nitko do danas nije napravio kritički pregled i analizirao njegov život i svećeničku službu. Ovim se radom želi prikazati životni put i važnost Ivana Šalića na temelju arhivskih dokumenata pohranjenih u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu i Šalićevoj rodnoj kući u Bebrini (kod Slavonskoga Broda). Brojne dopisnice i pisma svjedoče o njegovu životu, osobito o razdoblju kada je bio zatvoren u Kazneno-popravnom domu u Staroj Gradiški (1946. – 1953.). U radu će se prikazati njegov život od rođenja do smrti te analizirati korespondencija s obitelji kako bi se istaknula njegova važnost za Katoličku Crkvu u Hrvatskoj.
U ritmu poplave i gladi Salopek Bogavčić, Iva
Scrinia Slavonica,
11/2020, Letnik:
20, Številka:
1
Journal Article, Paper
Recenzirano
Odprti dostop
Na temelju literature, tiska te objavljenih i neobjavljenih izvora u radu se sagledavaju pojave gladi i poplava kao posljedice procesa koji su se događali na uskom području slijeva potoka Rešetarice ...do utoka u rijeku Savu. Potok Rešetarica izvire na sjevernom dijelu kotara Nova Gradiška, na vlastelinstvu Cernik, koje je u razdoblju od 1890. do 1914. doživljavalo ekonomski procvat uvjetovan djelovanjem pet tvornica. U radu se sagledavaju povezanost i utjecaj ekonomskog napretka tvornica na vlastelinstvu Cernik, koje su za svoje djelovanje iskorištavale šumu vlastelinstva, na pojavu bujica pa time i, posljedično, pojavu poplave i gladi duž slijeva potoka Rešetarice do Save. Krčenje šuma na vlastelinstvu, pojava bujica i neadekvatna regulacija potoka Rešetarica rezultirali su poplavama i gladi, ponajviše kod sela Orubice i Davora. Ta su sela bila plavljena s dviju strana, potokom Rešetaricom, koji se ulijevao u Crnac polje, sa sjeverne strane i rijekom Savom s južne strane. O lošim nasipima, nedostatku političke volje i sporoj regulaciji rijeke Save progovarao je Milan Kerdić, jedini lokalni glasnogovornik ugroženog stanovništva, potvrđujući kako su mikroregionalni problemi odraz međunarodne krize, ali i nedostatka političke volje i interesa za rješavanje regulacije rijeke Save.
On the basis of literature, newspapers, published and unpublished sources this paper examines famine and floods as a result of the processes that took place in the narrow area of the drainage basin of the Rešetarica Stream as far as its confluence with the Sava River. The Rešetarica rises in the northern part of the district of Nova Gradiška, in Cernik manor, which in the period from 1890 to 1914 experienced an economic upturn due to the activities of five factories. This paper examines the economic progress of the factories at Cernik manor, which exploited the forests of the manor, and its connection with and impact on the phenomenon of torrents and in consequence of flooding and famine along the drainage basin of the Rešetarica as far as the Sava River. The
clearing of the forests in the manor, the appearance of torrents and the inadequate regulation of the Rešetarica resulted in floods and famine, primarily near the villages Orubica and Davor. These villages were flooded from two sides: by the Rešetarica, which flowed into the Crnac polje (plain) to the north and the Sava River to the south. Milan Kerdić, the only local spokesman of the endangered population, spoke out
about poor embankments, the lack of political will and the slow regulation of the Sava River, confirming that the micro-regional issues were the reflection of an international crisis but also of the lack of political will and interest to solve the regulation issues of the Sava River.
Na osnovu arhivskih izvora rekonstruirana je internacija srpskog stanovništva iz 12 sela s područja kotara Petrinja u logore Jasenovac i Stara Gradiška u drugoj polovici svibnja 1942. Ukazano je da ...je internacija posljedica namjere ustaškog rukovodstva da izvrši eliminaciju što većeg broja Srba na prostoru Velike župe Gora, a ne posljedica napada partizana na prugu Sisak — Sunja. Naređenje o provođenju racije i interniranju lokalnih Srba izdao je vojskovođa Slavko Kvaternik. Autor polemizira s nekim ocjenama odnosa vojskovođe Kvaternika prema “srpskom pitanju” u NDH. Skrenuta je pozornost na slabo korištene ili nepoznate izvore koji sugeriraju da je Eugen Dido Kvaternik u to vrijeme bio ključna ličnost u donošenju naređenja o interniranju Srba u logore Jasenovac i Stara Gradiška. Većina stanovnika 12 sela uspjela je umaći ustašama i domobranima, zahvaljujući zaštiti partizana. Internacija je obuhvatila oko 1250 stanovnika, od kojih je najmanje 1056 stradalo u ustaškim i, manjim dijelom, nacističkim logorima. Većinu žrtava (741) činili su žene i djeca. Najviše su stradali stanovnici Bestrme, Kinjačke i Blinjskog Kuta. Istraživanje je otkrilo identitete 160 dosad nepoznatih žrtava logora Jasenovac i Stara Gradiška.
Based on archival sources, the internment of the Serbian population from 12 villages of Petrinja district in the Jasenovac and Stara Gradiška camps in the second half of May 1942 has been reconstructed. The internment was cosequence of the Ustasha leadership's intention to exterminate Serb population from the area of Gora County, and not the consequence of the Partisan attack on the Sisak — Sunja railway. The order for the raid and internment of local Serbs was issued by Marshal Slavko Kvaternik. The author challenges some existing evaluations of the attitude of Marshal Kvaternik towards the “Serbian question” in the Independent State of Croatia. Attention was drawn to poorly used or unknown sources that suggest that Eugen Dido Kvaternik was at that time a key figure in passing the order on the internment of Serbs in the Jasenovac and Stara Gradiška camps. Most of the inhabitants of 12 villages managed to escape from the Ustasha and Home Guards, thanks to the protection by the Partisans. The internment included about 1,250 inhabitants, of which at least 1,056perished in Ustasha and, to a lesser extent, Nazi camps. Most of the victims (741) were women and children. The research revealed the identities of 160 previously unknown victims of the Jasenovac and Stara Gradiška camps.
Članak na temelju arhivskih fondova čuvanih u Hrvatskom državnom arhivu i u Državnom arhivu Slavonski Brod, Odjel Nova Gradiška, te članaka iz časopisa Šumarski list sagledava modele gospodarenja ...šumom Gradiške imovne općine u razdoblju od 1877.-1914. Gospodarenje šumom Gradiške imovne općine realiziralo se na području iskorištavanja šume, pomlađivanja šume, odnosu prema „pravoužitnicima“, ovladavanju „šumskim štetama“ te pomoći ugroženom stanovništvu uslijed ekoloških kriza. Ekološko-ekonomska kriza posavskih krajeva kotara Nova Gradiška rezultat je nemoći i siromaštva lokalnog stanovništva koje se uslijed Savskih poplava, nerodice, prezaduženosti moralo nositi još i s nabujalim brdskim potocima koji su dodatno plavili tlo. Neadekvatne gospodarske osnove, močvarno tlo, siromaštvo i manjak stručnog kadra rezultirali su dugotrajnom nestašicom ogrjevnog drva za „pravoužitnike“ i povećanim udjelom u prekršajnoj djelatnosti stanovništva tzv. „šumskim štetama“. Tek promjenama u gospodarskoj osnovi, reorganizacijom šumarskih kotara i upošljavanjem stručnog kadra mogle su se namiriti potrebe „pravoužitnika“ kao i socijalno-humanitarnim angažmanom olakšati težak život lokalnog stanovništva.
Amaterski fotograf i novogradiški ljekarnik Karlo Dieneš ostavio je vrijednu zbirku fotografija koja nudi široke istraživačke mogućnosti. U ovom smo se istraživanju ograničili samo na njihovu ...društvenu ulogu. Pri tome smo postavili tri pitanja: koje motive je fotografirao i što mu je u tome bio uzor; kakav je bio utjecaj fotografija i fotografiranja na njegove društvene veze i status; te na koje ih je načine mogao predstaviti javnosti i time utjecati na onodobnu vizualnu kulturu.
U radu se istražuju centralne funkcije naselja u novogradiškom kraju i gravitacija stanovništva prema gradovima izvan toga prostora radi zadovoljavanja osnovnih potreba. Centralne funkcije određene ...su na temelju desk-metoda i terenskoga istraživanja, a obuhvatile su funkciju obrazovanja, zdravstva, opskrbe, telekomunikacija i uprave. Gravitacijska usmjerenost stanovništva utvrđena je na temelju anketnoga istraživanja na reprezentativnom uzorku lokalnoga stanovništva, zasebno za funkcije obrazovanja, zdravstva, opskrbe i kulture. Istraživanje je pokazalo nedovoljnu funkcionalnu opremljenost Nove Gradiške i cijeloga promatranog prostora zbog čega većina stanovništva povremeno ili redovito cirkulira u druge centre, ponajprije u Slavonski Brod i Zagreb, čiji se gravitacijski domet i privlačna snaga preklapaju na ovom prostoru unatoč razlici u udaljenosti. Anketno istraživanje pokazalo je da problem čak nije ni u broju i vrsti funkcija, nego u njihovoj kvaliteti zbog čega dio ispitanika preferira odlazak u Zagreb jer tamošnje usluge drži kvalitetnijima.
U Radu je na temelju matične knjige krštenih župe Nova Gradiška (1878. – 1880.) analiziran natalitet te župe za razdoblje od 1878. do 1890. Temeljem podataka koje nam matična knjiga pruža, ...analizirana je spolna struktura krštenih/rođenih, zatim ritam začeća i rođenja po mjesecima za navedeno razdoblje, podaci o primaljama i krstiteljima, utvrđen je koeficijent maskuliniteta, odnosno feminiteta u promatranom razdoblju, broj i spolna struktura krštenih blizanaca i broj nezakonite djece te njihov udio u ukupnom broju krštenih te na temelju literature uspoređen s drugim područjima u Hrvatskoj. U radu su ukratko analizirana imena nadjenuta muškoj i ženskoj djeci i socijalni status i zanimanja kumova.
Lokalna topografije i toponimija Valpova u srednjem vijeku pitanje je koje u historiografiji do sada nije bilo u potpunosti razjašnjeno. Djelomičan razlog možemo tražiti u činjenici da nemamo ...dovoljno sačuvanih izvora koji su u tom pogledu do kraja izričiti. Ipak, situacija nipošto nije takva da u raspoloživom materijalu ne možemo pronaći dovoljno elemenata za argumentirane pa, u nekoj mjeri, i precizne zaključke. No suočeni smo s neobjašnjivo malim interesom povjesničara za srednjovjekovno Valpovo s obzirom na važnost toga naselja, a napose važnost njegovih gospodara. U oskudnoj literaturi tek je ponešto prostora posvećeno srednjovjekovnoj topografiji i toponimiji Valpova, ali bez ozbiljnije analize i usuglašenih stavove autora o tom zamršenom problemu, naročito ako se radi o ubikaciji pojedinih naselja na području Valpova i njihovom međusobnom razlikovanju.