Članek zarisuje recepcijo gregorijanskega korala v Sloveniji v 19. stoletju. Na podlagi virov opisuje stanje v prvi polovici stoletja ter vpliv prvih poskusov na historistični estetiki utemeljenih ...reformnih prizadevanj. Podrobno opazuje razmah cecilijanskega gibanja po letu 1877 in na podlagi virov analizira sredstva, vsebino in uspešnost njegovih reformnih prizadevanj.
Kartuzijanski red se v svoji dolgi zgodovini odlikuje po dejstvu, da ni nikoli doživel večje reforme in da je kljub dopolnitvam ves čas ostajal zvest načelomConsuetudines (Običajev) priorja Guiga. ...Članek na kratko oriše zgodovino reda in nekatere značilnosti kartuzijanske liturgije, ustavi pa se tudi ob vlogi in pomenu gregorijanskega korala, ki je vse do danes ostal njihova liturgična glasba.
Traktom osmega modusa ni skupna le enaka modalna pripadnost, temveč je njihova povezanost vidna tudi v melodični tvarini – grajeni so namreč s skupnimi frazami. Na podlagi analize repertoarja je ...mogoče rekonstruirati proces njihovega snovanja. Prispevek prikazuje enega od možnih pogledov na to, kako so pred in v času zapisovanja glasbe obstajali in nastajali trakti osmega modusa.
Rad nastoji dati suvremeni sintezni prikaz muzikoloških i etnomuzikoloških spoznaja o glagoljaškome pjevanju, temeljem znanstvenih istraživanja koja su obilježila posljednjih pedeset godina hrvatske ...glazbene historiografije. Cilj je također ovaj srednjovjekovni fenomen hrvatske crkvene glazbe promatrati u komparativnome kontekstu obreda Rimske crkve i jedinstvenoga hrvatskoga glazbenog idioma onih geografskih područja na kojima je stoljećima postojalo i opstajalo, asimilirajući u svoj glazbeni identitet pojedine distinktivne karakteristike tradicijske glazbe podneblja u kojem se razvija. Autorica predstavlja konkretne primjere konkordanci gregorijanskoga latinskog pjevanja s elementima glagoljaške pjevane tradicije, poglavito u aspektu glagoljaške psalmodije. Pri tome posebnu pažnju posvećuje najstarijim zapisima glagoljaškoga pjevanja hrvatskih prostora te karakteristikama njihove notacije.
Doslej je znano 33 listin obrednih ustanov, ki izvirajo iz srednjeveške Kranjske in v katerih je izrecno omenjeno petje. Razprava obravnava izraze, s katerimi so peti obredi označeni, in določa ...njihov natančen pomen. Na osnovi listinskih opisov skuša rekonstruirati dejanski izgled ustanovljenih obredov.
Razprava obravnava sorodnosti med dvema po ugotovitvah kartuzijanskih avtorjev zelo podobnima antifonarjema iz 13. stoletja, ki sta bila v rabi v kartuzijah Žiče in Sainte-Croix-en-Jarez. Podobnosti ...in razlike med rokopisoma so prikazane v primerjavi njune liturgične vsebine ter na primeru značilnih melodičnih obrazcev in melodij spevov iz dveh izbranih oficijev.
Rokopis (MS) 273 iz kartuzije Žiče s konca 13. stoletja, ki ga hrani Univerzitetna knjižnica v Gradcu (UB Graz), je eden najstarejših kartuzijanskih antifonarjev. Po domnevah nekaterih avtorjev ga je ...napisalo več pisarjev in notatorjev, vendar le-ti v literaturi niso natančneje opredeljeni. Razprava predstavlja glavne paleografske lastnosti kodeksa s poudarkom na razlikah v zapisu besedila in v notaciji ter pri tem poskuša najti odgovor na vprašanje o številu in značilnostih različnih kopistov, ki so sodelovali pri pisanju rokopisa.
Pet različnih zvrsti glasbe je dokumentirano obstajalo na Slovenskem v srednjem veku: ustnoizročilna glasba v govorjenih jezikih, latinski koral, glagoljaško petje, srednjeveška polifonija in nemški ...minnesang. Po predstavitvi virov, njihove vsebine in po strnjenem prikazu dosedanjega vedenja se članek usmerja v razpravo o perspektivah študija in raziskovanja srednjeveškega korala na Slovenskem.
Sveta glazba Koprek, Katarina
Diacovensia,
2019, Letnik:
26, Številka:
4
Journal Article, Web Resource
Recenzirano
Odprti dostop
U Rimskoj Crkvi gregorijanskom koralu pripada važno mjesto i važna funkcija. Osobito u liturgiji. Iako se to u današnjoj liturgijskoj glazbenoj praksi često zaboravlja, pedeseta obljetnica ...pokoncilskoga naputka Musicam sacram (MS) iz 1967. godine pruža prigodu za ponovno razmišljanje o vrijednosti te glazbene vrste u liturgijskim slavljima. U konstituciji Sacrosantum concilium (SC) Drugoga vatikanskoga koncila govori se o svetoj glazbi koja je to svetija što se tješnje poveže s liturgijskim činom. Samo takvu glazbu s pravom možemo nazvati liturgijska, sveta glazba. Dakle, liturgijska glazba jest ona sveta glazba koja se može konkretno uvrštavati u bogoštovlje. Svjesna funkcije glazbe za liturgiju, Crkva se nije (to i ne smije!) odrekla blaga svete glazbe (gregorijanskoga korala) ni nakon uvođenja narodnoga jezika u liturgiju. Drugi vatikanski sabor prepoznao je gregorijansko pjevanje kao pjevanje rimske liturgije koje treba čuvati, ne isključujući druge vrste glazbe, pod uvjetom da ta glazba odgovara duhu liturgijskoga čina (SC, br. 117). Jasno je da danas ne treba težiti gregorijanskoj renesansi, no može se (i mora se) težiti kulturnom oporavku gregorijanskoga korala koji i danas poziva na kreativnu vjernost!
In the Roman Church the Gregorian chant has an important place and an important function. Especially in the liturgy. Although it is often forgotten in today’s liturgical-musical practice, the 50th anniversary of the 1967 Instruction Musicam Sacram, provides an occasion to once again think about the value of this musical type in liturgical celebrations. In the Second Vatican Council’s Constitution Sacrosantum concilium sacred music is regarded to be the more holy in proportion as it is more closely connected with the liturgical action. Only such music can be rightly called liturgical, or sacred music. Thus, liturgical music is the sacred music that can be specifically incorporated in divine worship. Aware of the function music has in the liturgy, the Church has not (and must not!) renounce the treasure of sacred music (Gregorian chant) even after the introduction of the national (popular) language in the liturgy. The Second Vatican Council recognized Gregorian chant as particularly suited for the Roman liturgy and that it should be preserved, while not excluding other types of music, provided that this music agrees with the spirit of the liturgical action (SC, No. 117). It is clear that we don’t need to strive for Gregorian Renaissance today, but we can (and must) strive for a cultural revival of the Gregorian chant, which even today calls to creative fidelity!
PDF
