Na temelju dvaju pravnih akata za Vojnu krajinu – Krajiških prava (Militar Gränitz-
Rechten) iz 1754. i Osnovnoga krajiškoga zakona (Grundgesetze für die carlstädter-
warasdiner, banal, slavonische ...und banatische Militär Grenze) iz 1807. analizirane
su promjene u statusima vojnokrajiških časnika. Rad je zamišljen kao prilog pravnoj
i socijalnoj povijesti Vojne krajine.
Rad donosi, u obliku kartografskih priloga, rezultate geoinformacijske rekonstrukcije toka rijeke Save na širem području grada Zagreba u 18. i 19. stoljeću na temelju karata Habsburške Monarhije. U ...komparaciji dobivenih rezultata s današnjim stanjem sagledavaju se prirodne (nastale usred hidrografskih i morfoloških djelovanja rijeke) i antropogene promjene toka rijeke Save. Izdvojeno je osam primjera koji oslikavaju te promjene – bilo da je riječ o onima danas jasno vidljivima (na primjeru položaja prometnica i naselja) bilo onima, danas skrivenima, koje je urbanistički razvoj Zagreba (prije svega prema južnoj obali rijeke) »progutao« u većoj ili manjoj mjeri.
Istraživanjem se nastojalo utvrditi kako su nizozemski kartografi prve polovice osamnaestoga stoljeća prikazivali Slavoniju. Premda je Nizozemska bila poznati centar kartografske produkcije, prije ...svega u 16. i 17. stoljeću, slabije je poznato kako su nizozemski kartografi prikazivali prostor hrvatskih zemalja. S obzirom na to da su raspolagali s manje praktičnoga znanja o jugoistočnoeuropskoj pograničnoj regiji poput Slavonije, ovo je istraživanje usmjereno na ispitivanje načina i opsega primjene specifičnih kartografskih dosega te tradicije, odnosno na propitivanje posljedica nedostatka provjerljivih informacija o prostoru kojim su se bavili u svojim radovima. Stoga su u ovoj transdisciplinarnoj analizi izabrane nizozemske karte i uspoređene s habsburškima, koje su se temeljile na preciznijim terenskim podatcima iz Slavonije ili čak rezultatima izmjera vojnih inženjera. Dodatna komparacija s kartama francuskih kartografa, koji su jednako kao i Nizozemci bili “daleki”, odnosno politički manje zainteresirani za prostor Slavonije, uključena je u istraživanje s ciljem stvaranja šire slike prostora.
Autor opisuje rasprave predstavnika pravoslavnih i grkokatoličkih krajišnika, te Katoličke i Pravoslavne crkve, o pripadnosti samostana u Marči i Marčanske biskupije tim crkvama. Analizira crkvenu i ...vjersku politiku habsburških vladara tijekom 17. i 18. stoljeća u Vojnoj krajini i odnos krajiških vlasti prema grkokatoličkoj i pravoslavnoj crkvenoj hijerarhiji.
U radu se analiziraju migracije vlaških zajednica iz dinarskih prostora na područje imperijalnog pograničja u slavonskom međurječju 17. stoljeća, te interaktivni utjecaj ovih stočarskih kolonista na ...ekosustav dravskog porječja i obrnuto. Propitujuse promjene u okolišu izazvane pastoralizacijom i krčenjem šuma s jedne te dinamika prilagodbi i postojanosti vlaških socioekonomskih struktura s druge strane. Sagledava se koliko su promjene bile odraz sposobnosti prilagodbe u novom podneblju, a koliko posljedica konjukturnih ciklusa i usmjeravajućih procesa imperijalnih struktura. Osim ekoloških i ekonomskih faktora, to je bila velikim dijelom i posljedica imperijalnih konfliktnih vojno-političkih strategija na granici. Povijesno iskustvo nam govori da su se uspješnije adaptacije najčešće događale u sferi ekonomskih struktura. Tako je kod Vlaha ovčarstvo bilo u postupnom opadanju, a ekstenzivno stočarstvo je gubilo na značaju. Najteže i najsporije se usvajao vrijednosni sustav druge kulture, naročito kad su u pitanju mentaliteti i običaji, a u slučaju pravoslavnih Vlaha i vjeroispovijest. Može se zaključiti da su vlaške zajednice do kraja 17. stoljeća, kako u osmanskom serhatu tako i u Varaždinskom generalatu, bile sasvim agrarizirane, ali su pritom sačuvale svoju organizaciju knežina i strukture proširene obitelji.
Autor analizira izvješće zagrebačkog biskupa Petra Petretića o djelovanju marčanskog biskupa Gabrijela Mijakića na širenju unije među pravoslavnim krajišnicima Hrvatsko-slavonske vojne krajine u ...grkokatoličkoj Svidničkoj (Marčanskoj) biskupiji te opisuje okolnosti unutar kojih je ono nastalo. Uspoređuje to Petretićevo izvješće s izvješćem iz 1662. godine i drugim suvremenim izvorima o crkvenoj uniji i iznosi nove zaključke o habsburškoj vjerskoj politici u Krajini u tom razdoblju.
Mór Jókai 1868. godine u listu Hon objavio je politički spis iz 17. stoljeća. Sam spis Poduka k pravim promišljanjima o spasenju ruševne ugarske zemlje prikazuje u ovom broju Rada Sándor Bene, a ovim ...člankom želi se ukazati na kasni odjek toga spisa koji je izazvao raspravu kao i sama Urota zrinsko-frankopanska. U raspravu se uključio i povjesničar Gyula Pauler objavljivanjem znanstvene monografije o samoj Uroti. Povijesna pozadina nastanka Paulerova znanstvenog djela jest doba nastanka Austro-Ugarske (i Hrvatsko-ugarske nagodbe), no ovaj rad baca pogled i na životni put Móra Jókaia i političko stajalište Gyule Paulera. Autor ukazuje i na veze između retorike Ante Starčevića i gravaminalne retorike 17. i početka 18. stoljeća.
