Cilj je ovoga rada utvrditi na koji način utječu pravila europskoga prava na pravno normiranje upravnih postupaka u Republici Hrvatskoj. U radu se analiziraju izvori europskoga prava, usvojeni od ...Vijeća Europske i Europske unije, kao dvije međunarodne organizacije koje na razvoj hrvatskoga prava uopće imaju značajan utjecaj. Posebna pozornost posvećena je uspoređivanju hrvatskih pravnih pravila koja se primjenjuju u vođenju upravnog postupka, a odnose se na zakonitost, jednako postupanje, nepristranost i pravičnost, pravo uvida u spis predmeta, izjašnjavanje stranke, obrazlaganje upravne odluke, razmjernost u donošenju odluke te rješavanje u razumnom roku, s europskim pravnim standardima reguliranja i vođenja upravnog postupka. U zaključku autor ocjenjuje ukupnu usklađenost hrvatskog upravnopostupovnog prava s europskim standardima.
Cilj je ovoga rada utvrditi na koji način utječu pravila europskoga prava na pravno normiranje upravnih postupaka u Republici Hrvatskoj. U radu se analiziraju izvori europskoga prava, usvojeni od ...Vijeća Europske i Europske unije, kao dvije međunarodne organizacije koje na razvoj hrvatskoga prava uopće imaju značajan utjecaj. Posebna pozornost posvećena je uspoređivanju hrvatskih pravnih pravila koja se primjenjuju u vođenju upravnog postupka, a odnose se na zakonitost, jednako postupanje, nepristranost i pravičnost, pravo uvida u spis predmeta, izjašnjavanje stranke, obrazlaganje upravne odluke, razmjernost u donošenju odluke te rješavanje u razumnom roku, s europskim pravnim standardima reguliranja i vođenja upravnog postupka. U zaključku autor ocjenjuje ukupnu usklađenost hrvatskog upravnopostupovnog prava s europskim standardima.
The negotiation act between Serbia and the European Union began on the basis of Article 49 of the EU Contract. The act and development of negotiations will be led by Serbia’s progress in the ...accession preparation, especially within the frame of economic and social convergence. The progress will be measured especially in meeting the Copenhagen criteria, as well as the requirements defined by the Stabilization and Association Agreement. Also, the accession implies accepting the institutional framework of the Union, known as acquis. Acquis special importance for Serbia as a candidate country have regarding economic issues and its jurisdiction. In this sense, it is of great importance to have an overview of facts presented in the paper, which relate to certain economic categories, primarily the movement of Gross domestic product and rate of (un)employment, as well as the steps that Serbia took on their way to the Union.
Elementi financijskih izvještaja trebali bi iskazivati ekonomski, odnosno, stvarni tijek poslovnih događaja nekog poduzeća, što u konačnici treba rezultirati njihovim fer i objektivnim ...prezentiranjem. Na taj način financijski izvještaji ostvaruju svoj osnovni cilj - pružanje informacija različitim korisnicima o financijskom položaju, uspješnosti poslovanja i promjenama financijskog položaja poduzeća. „Donositelje poslovnih odluka na financijskim tržištima diljem svijeta zanimaju informacije iz financijskih izvještaja koje fer i realno prikazuju uspješnost poslovanja, te financijsku snagu i položaj kotirajućeg poduzeća. Činjenica je da samo takve informacije pridonose osnovnoj namjeri financijskih izvještaja u procesu donošenja odluka.“ (Ramljak, Anić-Antić 2009.) Međutim, primjena različitih računovodstvenih standarda u svijetu uvelike umanjuje navedene koristi koje pružaju informacije sadržane u financijskim izvještajima. Iako se u početku, pedesetih godina 20. stoljeća, ovaj problem nastojao riješiti harmonizacijom računovodstvenih standarda, krajem osamdesetih godina ta je ideja zamijenjena idejom konvergencije, odnosno stvaranjem jedinstvenog skupa visokokvalitetnih i globalnih računovodstvenih standarda.
Proces europske statističke harmonizacije podrazumijeva kontinuirano usklađivanje statističke metodologije, poslovnih i informacijskih procesa te informatičkih rješenja, a temelji se na generičkim i ...standardiziranim informacijskim konceptima i metodama, zajedničkom pravnom okviru i terminologiji te na modularnoj i interoperabilnoj informatičkoj infrastrukturi. U kontekstu ovog članka, statistička se harmonizacija odnosi na usklađivanje hrvatskog sustava službene statistike s Europskim statističkim sustavom, čiji je koordinator Europska komisija, odnosno Eurostat. Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske glavni je nacionalni nositelj službene statistike i koordinator procesa statističke harmonizacije te glavni predstavnik nacionalnoga statističkog sustava pred europskim i međunarodnim tijelima nadležnima za statistiku. Kao njegov dio, hrvatski statistički sustav umnogome ovisi o Europskome statističkom sustavu. U ovom se radu kritičkom analizom diskursa razmatraju nadzorni mehanizmi Eurostata nad nacionalnim statističkim tijelom, koji omogućuju i legitimiraju interakciju tih dvaju aktera u procesu statističke harmonizacije. Da bi se ustanovilo u kojoj mjeri ideološki diskursi europske statističke harmonizacije strukturiraju nacionalnu statističku instituciju, provedeno je osamnaest polustrukturiranih intervjua sa zaposlenicima Državnog zavoda za statistiku. Odabran je uzorak intenziteta, odnosno kazivači koji poznaju problematiku istraživanja zbog suradnje s kolegama iz Eurostata na procesima i projektima usklađivanja statističkih ili informacijskih sustava. Temeljem dobivenih rezultata zaključuje se da se u diskursu nacionalnoga statističkog tijela mijenja negativno konotirani autoritet Eurostata, koji datira još iz vremena prije članstva Hrvatske u Europskoj uniji, te da Eurostat stječe autoritet uzora. No, Državni zavod za statistiku tek se treba razviti od pasivnog Eurostatova poslušnika do ravnopravnog člana Europskoga statističkog sustava s ulogom aktivnog kreatora procesa statističke harmonizacije.
Europska unija je kroz poticanje slobodnog tržišta i osiguranje slobodnog protoka ljudi (ne samo dobara, kapitala i usluga) zapravo pridonijela učestalijem zasnivanju obitelji s međunarodnim ...elementom, što je istovremeno dovelo i do povećanja broja sporova koji su pokrenuti kao posljedica prestanka takvih obiteljskih zajednica uslijed razvoda. Zbog toga su tijela Europske unije sve aktivnija u reguliranju različitih aspekata europskog obiteljskog prava. Iako su navedena djelovanja opravdana i dobrodošla u područjima međunarodnog privatnog i procesnog obiteljskog prava, isto se ne može reći za područje materijalnog obiteljskog prava. Zbog dvojbe postoji li pravni legitimitet za zakonodavnom aktivnošću tijela Europske unije na području materijalnog obiteljskog prava, u radu se podrobno analiziraju stajališta kako protivnika tako i zagovornika intervencije tijela Europske unije u područje materijalnog obiteljskog prava. Naposljetku, kroz tumačenje odgovarajućih odredbi Ugovora o funkcioniranju Europske unije i Ugovora o Europskoj uniji, autori dolaze do zaključka da područje obiteljskog materijalnog prava nije u nadležnosti Europske unije, već nacionalnih država, budući da u tome dijelu na Uniju nisu prenesene odgovarajuće ovlasti. Navedeno stajalište, u ovom trenutku, predstavlja communis opinio u europskoj pravnoj literaturi.
U članku se razmatra politika zaštite okoliša Republike Srbije u kontekstu uvjeta koje zahtijeva pristupanje Europskoj uniji. Glavni izazovi koji se odnose na integraciju politike zaštite okoliša u ...Srbiji su: izazovi vezani uz ekonomski i održivi razvoj; upravljački kapaciteti; slabosti u razvoju demokracije i politički izazovi. Spomenuti izazovi, premda opterećuju razvoj politike zaštite okoliša u Srbiji, nisu drukčiji od izazova s kojima su bile suočene druge zemlje Srednje Europe tijekom procesa pristupa EU-u. Utjecaj globalne ekonomske krize, konstantna politička kriza i nedefinirana politička scena u Srbiji, nedostatna vizija ekološkog obrazovanja, jednako kao i "prezelene" marketinške aktivnosti, te neuspjeh u implementaciji zakonodavstva predstavljaju, međutim, dodatne faktore koji proces pribibližavanja Srbije u području okoliša čine znatno otežanim. Stoga je radi harmonizacije legalnog okvira zaštite okoliša u Srbiji s europskim potrebno da spomenutu harmonizaciju slijedi harmonizacija djelovanja političkih institucija, društvenih skupina i individualnih građana te opća demokratizacija društva.
Načela europskog ugovornoga prava osiguranja pružaju osnovna načela, definicije i model pravnih pravila općeg ugovornoga prava primjenjivog isključivo na ugovore o osiguranju. Rad na načelima dio je ...opsežnijeg projekta stvaranja Zajedničkog referentnog okvira za europsko ugovorno pravo koje je Komisija inicirala 2003. godine. Načela bi trebala imati dvostruku funkciju. S jedne strane, trebala bi potaknuti razvoj ugovornoga prava i reviziju acquisa, ukloniti razlike između ugovorih prava država članica kao jedne od najvećih prepreka ostvarenja unutarnjeg tržišta EU, pa čak i pomoći zakonodavcima prilikom predlaganja nove legislative ili sudovima prilikom interpretacije acquisa. S druge strane, ako bi Načela bila usvojena kao opcijski instrument, predstavljala bi zajedničku platformu za sklapanje ugovora o osiguranju na europskoj razini. Opcijski instrument postojao bi paralelno sa, a ne umjesto, nacionalnog prava. Rezolucija o mogućim opcijama napredovanja prema europskom ugovornom pravu za potrošače i trgovce iz 2011. i odnosna Zelena knjiga iz 2010. odaju nam sklonost europskog zakonodavca ka usvajanju Načela u obliku uredbe o opcijskom instrumentu. To bi odgovaralo zahtjevima sektora osiguranja. Istodobno postoji čitav niz drugih faktora koji nam ukazuju suprotno. Slijedom toga, u radu se analiziraju razvoj i status Načela europskog ugovornoga prava osiguranja, a posebice njegov status i perspektive u kontekstu cjelokupnog projekta stvaranja Zajedničkog referentnog okvira za europsko ugovorno pravo.
Javnim diskursom o poreskom sistemu Bosne i Hercegovinedominiraju četiri teme: (1) visoko učešće javnih prihoda u GDP-u, (2) smanjenje poreskog opterečenja, (3) izraženi zahtjevi za harmonizacijom ...poreskog sistema, kako onog unutar Bosne i Hercegovine, tako i sa Europskom unijom, (4) poreske reforme u cilju efikasnosti u oporezivanju i stimuliranju ekonomskog rasta. Osnovni cilj ovog rada je sagledavanje problematike provedbe reforme i harmonozacije poreske politike u Bosni i Heregovini. Osnovna pretpostavka od koje autori polaze je da poreska politika utječe na stvaranje poslovnog ambijenta kroz povećanje proizvodnje i zaposlenosti, kao i na konkurentnost poduzeća. Rezultati istarživanja ovog rada pokazuju da proces reforme poreske politike i kompletnog poreskog sistema nameću potrebu usklađivanja poreskih propisa sa međunarodnim poreskim pravilima, tj. harmonizacija poreske politike. Proces reforme i harmonizacije poreske politike se odvija u pravcu iznalaženja modela poreske umjerenosti, uvažavajući principe harmonizacije i usklađivanja poreskih sistema.
Europa je doista na putu sve većeg pravnog ujednačavanja. To se odnosi i na funkciju i djelatnost javnih bilježnika. Tempo toga ujednačavanja različit je, ovisno o tome koliko je pojedina materija ...koju treba regulirati bliska načelu slobodnog kretanja roba i usluga. Statusna pitanja javnobilježničke službe su pri tome područje oko kojeg se vodi posebno teška bitka. Isto vrijedi i za obranu nacionalnih propisa o obliku i nadležnostima. Na zajedničku Europu u smislu jedinstvenog pravnog prostora vjerojatno ćemo čekati još desetljećima, tradicije su i suviše različite. Što više kontinentalno-europska pravna tradicija prevladava u nekoj europskoj regulativi, utoliko se prije s gledišta notarijata možemo složiti s pravnim ujednačavanjem. Jer samo se kroz posebne funkcije javnobilježničke službe latinskog tipa i javnobilježničke ovršne isprave mogu u pravno-ekonomskom i pravno-političkom smislu ostvariti one vrijednosti, kojima kao najvišima na području zaštite građanina i potrošača mora težiti moderna pravna država. Pravno ujednačavanje mora služiti zaštiti individualnih interesa građanina i olakšanju primjene prava. Stoga bi se javni bilježnici trebali pojačano uključivati u razmatranja o pravnom ujednačavanju na području Europske unije. Time se s gledišta notarijata povijesno gledano zatvara krug koji svoje ishodište ima u kontinentalno-europskoj tradiciji rimskog i napoleonskog prava – i to iznad trenutno važećih nacionalnih europskih granica.
PDF
