Načela europskog ugovornoga prava osiguranja pružaju osnovna načela, definicije i model pravnih pravila općeg ugovornoga prava primjenjivog isključivo na ugovore o osiguranju. Rad na načelima dio je ...opsežnijeg projekta stvaranja Zajedničkog referentnog okvira za europsko ugovorno pravo koje je Komisija inicirala 2003. godine. Načela bi trebala imati dvostruku funkciju. S jedne strane, trebala bi potaknuti razvoj ugovornoga prava i reviziju acquisa, ukloniti razlike između ugovorih prava država članica kao jedne od najvećih prepreka ostvarenja unutarnjeg tržišta EU, pa čak i pomoći zakonodavcima prilikom predlaganja nove legislative ili sudovima prilikom interpretacije acquisa. S druge strane, ako bi Načela bila usvojena kao opcijski instrument, predstavljala bi zajedničku platformu za sklapanje ugovora o osiguranju na europskoj razini. Opcijski instrument postojao bi paralelno sa, a ne umjesto, nacionalnog prava. Rezolucija o mogućim opcijama napredovanja prema europskom ugovornom pravu za potrošače i trgovce iz 2011. i odnosna Zelena knjiga iz 2010. odaju nam sklonost europskog zakonodavca ka usvajanju Načela u obliku uredbe o opcijskom instrumentu. To bi odgovaralo zahtjevima sektora osiguranja. Istodobno postoji čitav niz drugih faktora koji nam ukazuju suprotno. Slijedom toga, u radu se analiziraju razvoj i status Načela europskog ugovornoga prava osiguranja, a posebice njegov status i perspektive u kontekstu cjelokupnog projekta stvaranja Zajedničkog referentnog okvira za europsko ugovorno pravo.
Hemoglobin A1c (HbA1c) je u proteklih 30 godina primjene postao "zlatnim standardom" u kliničkom praćenju šećerne bolesti. Dobra kontrola glikemije, izražena kroz koncentraciju HbA1c ≤7%, danas je ...klinički normativ kroz koji se procjenjuje djelotvornost terapije i rizik pojave komplikacija šećerne bolesti i glavna tema komunikacije između dijabetologa i pacijenata.
Raznovrsna i nestandardizirana metodologija, varijabilnost kemijskih entiteta nastalih glikacijom molekule hemoglobina i nepostojanje primarnoga referentnog materijala značajno utječu na pouzdanost primjene HbA1c u kliničkoj praksi. Međunarodna federacija za kliničku kemiju i laboratorijsku medicinu (IFCC) je 2002. godine objavila referentnu metodu za HbA1c. Zajedno s metodom definiran je analit i proizveden primarni, specifični referentni materijal. Međutim, primjena referentne metode onemogućena je značajno nižim rezultatima HbA1c u odnosu na "konvencionalne" metode. Naime, kliničke smjernice i standardi utemeljeni su na rezultatu dugogodišnjih istraživanja, gdje se koristila precizna, ali nedovoljno specifična metodologija. Moguće snižavanje apsolutnih koncentracija HbA1c, koje bi nastalo uvođenjem IFCC-referentnog sustava, predstavlja ozbiljnu prepreku u postizanju i održavanju dobre kontrole šećerne bolesti. Stoga dijabetološka struka energično inzistira na zadržavanju postojećih standarda.
Harmonizacija određivanja HbA1c ključno je pitanje kako individualne skrbi za bolesnike, tako i evaluacije kliničkih istraživanja. Međutim, njena provedba nužno podrazumijeva kombinaciju analitičkih i kliničkih standarda. Stoga je predložen "treći put", odnosno derivacija novog parametra "prosječne glikemije", koji bi sublimirao analitičke prednosti IFCC-referentnog sustava i dragocjene kliničke podatke.
Cilj ovog preglednog članka jeprikazglobalnog projekta harmonizacije određivanja HbA1c, te predstavljanje aktivnosti poduzetih u tom smislu u Hrvatskoj.
Kazneno pravo EU-a relativno je nova pravna konstrukcija nastala u posljednjih dvadeset godina. Iako je imalo iznimno pozitivnu ulogu u kreiranju zajedničkog područja slobode, sigurnosti i pravde, u ...isto je vrijeme razotkrilo specifične nedostatke. Kao takvi u ovom će članku biti analizirani: 1) pitanje “federalne” strukture i načela nadređenosti prava EU-a, 2) granice uzajamnog priznavanja, pri čemu se uzima u obzir ograničena harmonizacija proceduralnih prava, 3) demokratska kontrola pri donošenju kaznenog prava EU-a, pogotovo u vezi s ulogom Europskog parlamenta i nacionalnih parlamenata, te 4) pitanje učinkovitih pravnih
lijekova u instrumentima kaznenog prava EU-a. Ured europskog javnog tužitelja predstavlja novo razdoblje u razvoju kaznenog prava EU-a. Uspostavlja djelatnu tužiteljsku službu, koja se ne temelji na logici suradnje, kao npr. Eurojust, nego predstavlja nezavisno pravosudno tijelo s ovlastima progona i kažnjavanja kao znacima "federalne" suverenosti. Posljedično predstavlja velik korak naprijed u ostvarivanju prave europske savezne države. Kao takav nije imun na probleme koji su bili prikazani u vezi s kaznenim pravom EU-a općenito. U članku su prikazani
problemi koji mogu nastati pri prijenosu Uredbe o Uredu EJT-a u nacionalne sustave u vezi s načelima iz nacionalnog ustava (npr. načelo jednakosti ili podjele vlasti), pogotovo u sustavima s istražnim sucem kao u slučaju slovenskog prijenosa. Nadalje će biti istaknut problem mogućnosti forum shoppinga zbog relativno nizke usklađenosti nekih proceduralnih jamstava na razini EU-a (npr. pravo na odvjetnika). Bit će upozoreno da kazneno pravo kao represivno pravo mora uključivati u punoj mjeri parlamentarna tijela kao kritiku čl. 86 i postupka u vezi s nacionalnim parlamentima. Bit će analiziran problem nepostojanja pravnog lijeka protiv istrage Ureda EJT-a kao takve, gdje se pravna praznina uredbe može pogrešno tumačiti kao zabrana takva lijeka. Na kraju će biti navedena upozorenja i rješenja za pozitivne odgovore u vezi s Uredom EJT-a.
Razvitak hrvatskog tržišta kapitala je dominantno regulatorno određen, pri čemu je najsnažniji utjecaj harmonizacije hrvatske regulative s europskom pravnom stečevinom. Za razliku od mnogih ...razvijenih zemalja u kojima su regulatorne promjene vezane uz tržište kapitala bile postepene, one su se u Hrvatskoj dogodile u nekoliko godina. Emisije vrijednosnih papira na hrvatskom tržištu kapitala kojima poduzeća prikupljaju sredstva su rijetke, bez obzira što je krovni regulatorni okvir prilagođen za prikupljanje kapitala na europskom tržištu. Iako je problematika emisija vrijednosnih papira višedimenzionalna, u ovome radu cilj je istražiti utjecaj troškova emisije vrijednosnih papira na odluke izdavatelja iz realnog sektora gospodarstva o prikupljanju kapitala emisijom vrijednosnih papira. Polazeći od pretpostavke da su troškovi emisije vrijednosnih papira izdavateljima visoki, u radu se analiziraju stavovi izdavatelja dionica i izdavatelja dužničkih vrijednosnih papira o izravnim i neizravnim troškovima emisije vrijednosnih papira. U radu je pokazano da su troškovi uvrštenja i održavanja uvrštenja vrijednosnih papira u Hrvatskoj razmjerno visoki, da izdavatelji veću transparentnost poslovanja ne doživljavaju kao prepreku emisiji vrijednosnih papira, te da se regulatornim putem može i treba djelovati na smanjenje nelikvidnosti tržišta.
U radu se razmatra problematika harmonizacije ugovornog prava u okviru EU-a. Harmonizacija ugovornog prava u EU-u provodi se na dvije razine: u okviru i pod okriljem institucija EU-a i od strane ...akademske zajednice. U okviru EU-a se na planu harmonizacije ugovornog prava bilježi intenzivna zakonodavna aktivnost već duže od dva desetljeća. Temeljno je procesom harmonizacije ugovornog prava zahvaćena materija koja regulira pitanja zaštite potrošača. No, nije zanemariva ni aktivnost na području harmonizacije općega ugovornog prava gdje je donesen niz smjernica iz područja elektroničkog poslovanja, prava osiguranja, trgovačkog zastupanja, bankarskog poslovanja itd. Cjelokupan proces harmonizacije ugovornog prava na razini EU-a, čini se, ide u pravcu objedinjavanja materije ugovornog prava u jedinstveni akt - "Europski građanski zakonik". U radu se razmatra je li donošenje Europskoga građanskoga zakonika realna opcija za neko dogledno vrijeme te se razmatraju (najpodobniji) pravni instrumenti za ostvarenje istog cilja. Podredno se u radu ukazuje i na radove akademske zajednice koji predstavljaju važan doprinos harmonizaciji ugovornog prava EU-a. Posebno se u radu ističe značenje i uloga Landovih načela koja su jedan do najznačajnijih unifikatorskih akata donesenih na području harmonizacije ugovornog prava europskih država. Osim Landovih načela, u radu se analizira pravna priroda i sadržaj Draft Common Frame Reference, dokumenta koji je svojevrsni sljednik Landovih načela, a koji je Radna skupina za Europsko ugovorno pravo objavila u svibnju 2008. godine. Zaključno se iznosi osvrt na procese harmonizacije ugovornog prava EU-a i implikacije na hrvatsko ugovorno pravo i praksu.
Potpisanim Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju između Europske unije i Republike Hrvatske, Republika Hrvatska preuzela j e obvezu usklađivanja hrvatskog zakonodavstva s pravnim stečevinama ...Europske unije i obvezu usklađivanja nacionalnih okvira računovodstvenih standarda sa standardima financijskog izvješćivanja. Stupanjem na snagu novog Zakona o računovodstvu veliki poslovni subjekti u Republici Hrvatskoj dobivaju novi okvir u sastavljanju i prezentiranju temeljnih financijskih izvješća budući da se moraju prilagoditi zahtjevima propisanim kroz uvođenje Međunarodnih standarda financijskog izvješćivanja. Institucionalni okvir računovodstvena struka Republike Hrvatske dobila je kroz Zakon o računovodstvu. Tijekom vremena Zakon o računovodstvu doživljava stanovite izmjene i dopune koje su bile potrebne, prvenstveno, radi usklađivanja s Četvrtom i Sedmom Smjernicom (Direktivom) Europske unije i radi uključivanja u procese harmonizacije hrvatskog računovodstva s međunarodnim računovodstvom. Noveliranje Zakona o računovodstvu Republike Hrvatske prati se kroz tri faze: (a) Zakon o računovodstvu iz 1993. godine, (b) Zakon o računovodstvu iz 2005. godine i (c) Zakon o računovodstvu iz 2007. godine. Pregledavajući institucionalne okvire zemalja EU27, s aspekta Zakona o računovodstvu, zaključuje se kako je slična praksa zamijećena kod većine europskih zemalja prije nego su postale punopravne članice Europske unije.
U ovom radu autor raspravlja o pitanju je li moguć, odnosno u kojoj mjeri je moguć utjecaj kaznenog prava Europske unije na nacionalna kaznena prava kada je u pitanju opći dio. Naime, ...tradicionalni instituti općeg dijela do sada su rijetko bili predmetom intervencija EU-a jer je osnovni cilj kaznenog prava EU-a postići ujednačeno inkriminiranje određenih kaznenih djela, što je materija posebnog dijela. Ipak, u dosadašnjim instrumentima i praksi europskih institucija zamijetni su fragmenti općeg dijela. Autor analizira dosadašnju europsku pravnu stečevinu u ovom području i prepoznaje te fragmente te ih nastoji uobličiti u jedinstvenu cjelinu. Na kraju iznosi svoje mišljenje o tome je li harmonizacija općega dijela realna mogućnost te u kojem će smjeru teći daljnje formiranje supranacionalnog općeg dijela kaznenog prava.
Rad se bavi istraživanjem pravila o isključenju i ograničenju odgovornosti proizvođača neispravnog proizvoda u dva vodeća modela izvanugovorne odgovornosti za štetu od neispravnog proizvoda, ...američkog modela iz Restatementa i europskog modela iz Direktive
Vijeća 85/374/EEZ od 25. srpnja 1985. o približavanju zakona i drugih propisa država članica u vezi s odgovornošću za neispravne proizvode, te institutom izvanugovorne odgovornosti proizvođača stvari s nedostatkom koji je zadržan u pozitivnom zakonodavstvu država nastalih raspadom Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. U istom će se pokušati ukazati na prednosti i nedostatke američkog i europskog modela izvanugovorne odgovornosti za štetu od
neispravnog proizvoda, kao i sustava izvanugovorne odgovornosti proizvođača stvari s nedostatkom iz čl. 179. Zakona o obveznim odnosima Bosne i Hercegovine, glede pravila o ograničenju, umanjenju i isključenju odgovornosti proizvođača neispravnog proizvoda.
Također, rad se bavi i problemima implementacije Direktive Vijeća 85/374/EEZ od 25. srpnja 1985. godine u državama članicama Europske unije, glede pravila o ograničenju i isključenju
odgovornosti proizvođača neispravnog proizvoda, s posebnim naglaskom na implementaciju ove Direktive u domaće zakonodavstvo i zakonodavstvo država u okruženju.
Rad analizira pojavnost i karakteristike instituta neispunjenja ugovora u različitim izvorima europskog privatnog prava. Cilj je utvrditi postoji li tipičnost i mogu li se pojedina pravna pravila ...apstrahirati i generalizirati do mjere da tvore jedan zaokruženi sustav, te utvrditi čine li se takve zajedničke karakteristike pogodnim sredstvom za harmonizaciju i unifikaciju europskog privatnog prava. Potreba za harmonizacijom ne samo supstantivnog dijela odredbi već i pravne terminologije čini se korisnom za stvaranje jednog zaokruženog sustava na europskoj razini koji bi bio jasan i prihvatljiv različitim pravnim poredcima. Zato je ključno pitanje, može li institut neispunjenja ugovora biti koristan element harmonizacije europskog privatnog (ugovornog) prava?
Nalazimo se u uvjetima slobodne, tržišne ekonomije, kada sve više do izražaja dolazi proces globalizacije sa svim svojim popratnim efektima. Ključni čimbenici za tržišnu utakmicu koju proces ...globalizacije bezuvjetno nameće svjetskom gospodarstvu jesu količina, kvaliteta i brzina informacija prijeko potrebnih za kvalitetno upravljanje i za opstanak u tržišnoj utakmici. Zaoštravanje konkurencije i opstanak u tržišnoj utakmici prisiljavaju investitore,
kreditore, poduzeća i sve druge sudionike na financijskim tržištima i
na sve veće preuzimanje rizika, a za kvalitetno upravljanje rizicima prijeko su potrebne kvalitetne informacije. Nositelji informacija za vanjske korisnike (sudionike financijskih tržiš ta) ponajprije su financijski izvještaji, kao proizvod financijskog računovodstva.
No, mnoge financijske prijevare, burzovne špekulativne aktivnosti i
stečajni postupci u mnogim poduzećima što se događaju u posljednim godinama poljuljale su povjerenje korisnika financijskih izvještaja u njihovu istinitost i pouzdanost u procesu odlučivanja. Posljedica je toga to da su korisnici financijskih izvještaja u stalnoj potrazi za informacijama koje su što manje podložne utjecaju različitih alternativnih postupaka, metoda i politika, odnosno za onim informacijama koje osiguravaju zadovoljavanje najvažnijih kvalitativnih obilježja tih informacija: razumljivost, važnost,
pouzdanost i usporedivost.
PDF
