Osobe s duševnim smetnjama tradicionalno su, u slučaju primjene instituta lišenja poslovne sposobnosti bile, i još uvijek u mnogim zakonodavstvima jesu, zaštićene institutom skrbništva. Sam institut ...doživio je mnoge izmjene, posebice u komparativnom pravu. Tendencije razvoja instituta skrbništva ogledaju se u primjeni načela autonomije i samoodređenja odrasle osobe, minimalnih ograničenja ljudskih prava, posebice u pogledu osobnih prava, sklapanja braka, roditeljske skrbi, prava glasa i sl. Pri tome, izrijekom se ističe važnost poštovanja dostojanstva osobe i najboljeg interesa kao najvažnijeg kriterija u odlučivanju o osobama s duševnim smetnjama. U smislu pristupanja Europskoj uniji, možemo zaključiti kako, za razliku od nekih drugih grana prava ili instituta, skrbništvo nije normirano “jednoobrazno”. Dapače, velike su razlike u zakonodavstvima zemalja članica. No, tri faktora značajno doprinose harmonizaciji skrbničkih zakonodavstava. Konvencija o pravima osoba s invaliditetom najznačajniji je međunarodni dokument za zaštitu osoba s invaliditetom, a odnosi se i na osobe s duševnim smetnjama. Iako dokument UN-a, kao pravno obvezujući za sve članice Konvencije, pa tako i Europsku uniju koja je ratificirala Konvenciju, zasigurno će određivati smjer skrbničke zaštite u Europskoj uniji, samim time i u Republici Hrvatskoj. Drugi faktor značajan za harmonizaciju svakako su odluke Europskog suda za ljudska prava koji, kada je riječ o traženju zaštite od strane osoba s duševnim smetnjama, uglavnom odlučuje o zahtjevima u kojima se tvrdi da su povrijeđena prava iz čl. 8 Konvencije, a koji se odnosi na poštivanje privatnog i obiteljskog života. Također, značajno je istaknuti mnoge preporuke Vijeća Europe koje se odnose na zaštitu prava osoba s duševnim smetnjama. Treći čimbenik značajan za harmonizaciju su dokumenti Europske Unije. U Povelji Europske unije o ljudskim pravima, između ostalih, za zaštitu osoba s invaliditetom posebice je značajan čl. 26. koji se odnosi na integraciju osoba s invaliditetom. Pitanja zaštite ljudskih prava unutar EU postaju sve važnija, a po pitanju zaštite osoba s invaliditetom donose se brojni dokumenti, za sada, uglavnom s područja zapošljavanja i socijalnih prava. No, područja regulacije sve se više šire.
Današnje računovodstvene sustave u svjetskim okvirima karakteriziraju brojne razlike što dovodi do problema u razumijevanju finalnih proizvoda računovodstvenog procesa – financijskih izvještaja. U ...posljednjih nekoliko desetaka godina cijeli svijet zahvaćen je procesima globalizacije u sklopu kojih se nastoje ukloniti nacionalne barijere i osigurati slobodan protok kapitala, dobara i ljudi u svjetskim okvirima. Jedan od problema koji se javlja u međunarodnom poslovanju jest nepovjerenje korisnika odnosno investitora u informacije prezentirane u sklopu financijskih izvještaja. Do toga dolazi prvenstveno zbog toga što različite zemlje zahtijevaju primjenu nacionalnih standarda za sastavljanje i objavljivanje financijskih izvještaja. Kako bi se te prepreke uklonile potrebno je uskladiti odnosno harmonizirati računovodstvene standarde u različitim zemljama ili nametnuti jedinstveni set standarda koji bi koristile sve zemlje. Ključan instrument koji se koristi za postizanje tog cilja su Međunarodni standardi financijskog izvještavanja (MSFI-i) koji se često prezentiraju kao standardi s najširom primjenom u svijetu. Cilj ovog rada je istražiti u kojoj mjeri MSFI-i utječu na financijsko izvještavanje geografski dislociranih zemalja u svijetu u uvjetima kada se poduzeća sve više okreću međunarodnom poslovanju.
Hrvatsko kazneno procesno pravo u posljednjih je nekoliko godina
ušlo u novu fazu – fazu razvoja pod direktnim utjecajem kaznenog prava
Europske unije. Potonje se više ne bavi samo unapređenjem ...mehanizama
pravosudne suradnje u kaznenim stvarima, već izravno utječe
na nacionalna kaznena procesna prava država članica kroz njihovu
harmonizaciju. U ovom se radu analiziraju utjecaji koje je kazneno
pravo Europske unije izvršilo i izvršava na hrvatsko kazneno procesno
pravo kroz postupak transponiranja triju direktiva kojima se na razini
Europske unije harmoniziraju neka od temeljnih prava okrivljenika
u kaznenom postupku – pravo na tumačenje i prevođenje, pravo na
informiranje (o pravima i o optužbi) te pravo na branitelja. Analiza, čiji je cilj detektirati točke na kojima normativna rješenja hrvatskog
kaznenog procesnog zakonodavstva pružaju otpor učinkovitoj implementaciji
standarda EU-a, počiva na spoznajama koje se crpu iz četiriju
izvora: prava EU-a, standarda razvijenih u judikaturi Europskog suda
za ljudska prava, komparativnih pravnih rješenja te hrvatskog normativnog
okvira. Rezultati provedene analize, koji će se koristiti kao osnova
za provedbu drugog dijela istraživanja, u kojem će se analizirati prvenstveno
hrvatska pravna normativna i praktična stvarnost, upućuju na to
da su, iz aspekta učinkovite implementacije standarda EU-a vezanih uz
zaštitu prava okrivljenika, najveće manjkavosti postojećeg normativnog
rješenja vidljive u načinu na koji su uređene najranije faze postupka, koje
su vezane uz djelovanje policije u vezi s kaznenim postupkom.
Uvod: Koncentracija D-dimera izmjerena različitim testovima pokazuje značajnu varijabilnost zbog nedostatka standardizacije. Opisujemo harmonizaciju koju smo proveli kako bi pokušali smanjiti tu ...varijabilnost koristeći uzorke plazme s visokom koncentracijom D-dimera.
Materijali i metode: Sudjelovalo je pet laboratorija s nekoliko različitih kvantitativnih D-dimer testova: Vidas D-dimer Exclusion (proizvođača Biome-rieux), Auto-Dimer (Biopool), D-dimer Plus, Acute Care D-dimer (oba Dade Behring) i Hemosil D-Dimer (Instrumentation Laboratory). Za harmonizaciju je pripremljen set od šest plazmi: smjesa (engl. pool) normalnih plazmi i uzoraka A-E, pripremljenih miješanjem normalne plazme s rastućim udjelom (1,2,3,8 i 14,7) smjese plazme bolesnika s visokom koncentracijom D-dimera. Za validaciju se koristilo 15 uzoraka plazme od bolesnika s venskom trom-boembolijom.
Rezultati: Izračunat je referentni regresijski pravac kroz srednje vrijednosti koncentracije D-dimera u uzorcima A-E te je korišten za harmoniziranje rezultata 15 validiranih uzoraka. Nakon harmonizacije su se koeficijenti varijacije znatno poboljšali s 89% na 19% (srednje vrijednosti) za validirane uzorke s visokom koncentracijom D-dimera. Za validirane uzorke s niskom koncentracijom D-dimera (normalna ili približno granična) koeficijenti varijacije su se čak povisili sa srednje vrijednosti od 86% prije harmonizacije na srednju vrijednost od 224% nakon harmonizacije.
Zaključak: Proces harmonizacije znatno je smanjio varijabilnost između različitih testova kod uzoraka s visokom koncentracijom D-dimera. Međutim kod uzoraka s koncentracijom D-dimera oko granične, što je kritično za kliničku primjenu, nismo primjetili poboljšanje.
Cilj je ovoga rada utvrditi na koji način utječu pravila europskoga prava na pravno normiranje upravnih postupaka u Republici Hrvatskoj. U radu se analiziraju izvori europskoga prava, usvojeni od ...Vijeća Europske i Europske unije, kao dvije međunarodne organizacije koje na razvoj hrvatskoga prava uopće imaju značajan utjecaj. Posebna pozornost posvećena je uspoređivanju hrvatskih pravnih pravila koja se primjenjuju u vođenju upravnog postupka, a odnose se na zakonitost, jednako postupanje, nepristranost i pravičnost, pravo uvida u spis predmeta, izjašnjavanje stranke, obrazlaganje upravne odluke, razmjernost u donošenju odluke te rješavanje u razumnom roku, s europskim pravnim standardima reguliranja i vođenja upravnog postupka. U zaključku autor ocjenjuje ukupnu usklađenost hrvatskog upravnopostupovnog prava s europskim standardima.
Od osnutka EU, do danas, vrlo malo je postignuto na području harmonizacije izravnih poreza. Dolaskom multinacionalnih kompanija na područje EU, iste su počele koristiti neujednačenost poreznih
...propisa između država članica EU, te počele iznositi svoj kapital na područje države članice u kojoj je niža stopa poreza na dobit. Jedna od prvih direktiva koja je donesena na prostoru EU, a odnosi se na harmonizaciju izravnih poreza je Direktiva vijeća EU o zajedničkom sustavu oporezivanja koji se primjenjuje na matična društva i društva kćeri iz različitih država članica, poznata pod kraćim imenom direktiva majka- kćer. Prvi i drugi dio rada bave se harmonizacijom izravnih i neizravnih poreza na području EU, pravnom osnovom, načinom i problemima s kojima se tijela EU suočavaju prilikom harmonizacije istih. U drugom dijelu rada obrađene su direktive koja su tijela EU donijela
u na području harmonizacije izravnih poreza. Treći dio rada bavi se poreznom konkurencijom, te neželjenim efektima iste, a koja se javlja kad pojedine zemlje članice, zbog privlačenja investicija, smanjuju stope poreza na dobit ispod optimalne razine. Četvrti dio rada opisuje povijesni razvoj, izmjene i dopune Direktive vijeća EU o zajedničkom sustavu oporezivanja koji se primjenjuje na matična društva i društva kćeri iz različitih država članica, koja je najsnažniji instrument borbe protiv štetnih efekata porezne konkurencije na području EU.
Postavljeni ciljevi o funkcioniranju internog tržišta Europske unije koji
se odnose na slobodno kretanje osoba, robe, usluga i kapitala nailaze na određene prepreke
u obliku poreznih propisa unutar ...pojedinih zemalja Europske unije. Porezni sustav doprinosi
prikupljanju poreznih prihoda, njihovoj redistribuciji i stabilizaciji pojedinih ciljeva,
kao što su npr. poticaji zapošljavanja i sl. Upravo zbog toga porezni sustav mora biti što
transparentniji i jednostavniji. Europska unija treba postati konkurentna, znanju orijentirana
ekonomija na svijetu, sposobna za razuman ekonomski rast s više radnih mjesta i boljom
socijalnom osjetljivošću. Zato treba harmonizirati i pojednostavniti porezne sustave u svim
zemljama Europske unije. U vezi s tim najčešće se postavlja pitanje: Do koje mjere je
potrebna ili poželjna usklađenost poreznog sustava? Smatra se kako harmonizacija mora
postojati u najmanjoj mjeri da se spriječi diskriminacija u slobodnom kretanju rada, kapitala,
robe i usluga, ali i da se spriječi iskrivljena konkurencija koja se pojavljuje na tržištima
pojedinih zemalja članica Europske unije. Harmonizacija poreznog sustava unutar internog
tržišta najbolje se očituje kod poreza na dodanu vrijednost.
Aktualne državne računovodstvene sustave različitih zemalja obilježavaju različiti regulatorni okviri što dovodi do nerazumijevanja i ograničene mogućnosti usporedbe financijskih izvještaja i ...računovodstvenih informacija prezentiranih u istima. Raširena je primjena dva različita pristupa koja se bave pitanjem dosljednosti i usporedivosti financijskog izvještavanja i računovodstvenih informacija, a to su računovodstveni i statistički pristup. Budući da na globalnoj razini u javnom sektoru nije standardiziran regulatorni okvir kojim se zemlje širom svijeta obvezuju na primjenu obračunske osnove u javnom sektoru, postavlja se ključno pitanje postoji li konzistentnost i usporedivost financijskih izvještaja subjekata javnog sektora sastavljenih u različitim zemljama, njihova usporedivost u različitim vremenskim razdobljima te postoji li međunarodna usklađenost između financijskih izvještaja opće namjene i izvještaja o statistici državnih financija. U tom smislu, cilj je ovog rada utvrditi razinu usklađenosti između međunarodnih računovodstvenih i statističkih standarda prema određenim kriterijima: obuhvatu, terminologiji, svrsi i analitičkom okviru.
Intenzivna harmonizacija i standardizacija poslovnih i informacijskih procesa s europskim institucijama predstavlja izazov središnjem tijelu službene statistike Republike Hrvatske, Državnom zavodu za ...statistiku, ali i obvezu jer su uredbe i direktive EU u pravilu obligatorne te praktički imaju pravo prvenstva u odnosu na redovne poslove. S druge strane, Eurostat i nacionalne statistike zemalja EU (naročito Skandinavske zemlje) rade s naprednim tehnologijama i rapidno uvode nove standarde, aplikacije, integrirane informacijske sustave i slično. Tehnologija se prvenstveno bazira na XML rješenjima koja omogućuju standardiziranu reprezentaciju setova podataka, koje u takvom obliku mogu primati i slati različiti portali što znatno ubrzava i pojednostavljuje kolaboraciju i komunikaciju. U takvoj situaciji, pitanja koja se nameću u DZS-u su: kako nam upravljanje znanjem može pomoći da odgovorimo izazovima uvođenja novih tehnologija i usklađivanju poslovnih procesa sa standardima Eurostata? Kako se znanje u DZS-u kreira, kako se koristi? U kojoj mjeri se dokumentira i na koje načine se prenosi? Koje su barijere prenošenju znanja? Postoji li potreba za razvojem strategije upravljanja znanjem? Pretpostavljamo da se počne uvoditi sustavni proces upravljanja znanjem da bi se unaprijedila komunikacija i kooperacija, promijenila kultura organizacije, u većoj mjeri bi se znanje dokumentiralo, čime bi se u konačnici poboljšale performanse organizacije. Polazna točka analize stanja bio bi Sektor informatičkih tehnologija jer je shvaćen kao potporanj ostalim sektorima u DZS-u zbog pružanja svih informatičkih usluga i servisa. Također, IT sektor osigurava i informacijsku tehnologiju za konceptualnu i praktičku implementaciju procesa upravljanja znanjem.
U radu se analiziraju posebnosti radnog vremena u kontekstu Smjernice 2003/88/EZ. Daje se raščlamba presuda Europskoga suda u slučajevima SIMAP, Jaeger, BETCU te u slučaju Pfeifer, kao i njihove ...implikacije glede radnog vremena na hrvatsko nacionalno zakonodavstvo u procesu harmonizacije hrvatskoga radnoga prava sukladno europskome pravu. Također se daje pregled relevantne i recentne sudske prakse Ustavnog i Vrhovnog suda Republike Hrvatske, te prijedlozi de lege ferenda glede reguliranja radnog vremena u kontekstu Smjernice 2003/88/EZ i Prijedloga njezine izmjene.
