Migracijske politike razvijenih europskih zemalja od sredine sedamdesetih godina 20. stoljeća počivale su na pretpostavci da je kontrola imigracije moguća. Iz više razloga, o kojima se u radu ...raspravlja, one će se pokazati neuspješnima. Rezultat je bio povećan ukupni broj stranaca te promijenjen sastav imigrantskih zajednica u korist uzdržavanih članova obitelji. Tijekom osamdesetih migracijske politike kako europskih, tako i tradicionalno imigracijskih zemalja sve više konvergiraju, usmjerujući se na sprečavanje ilegalnih imigracijskih tokova, na upravljanje izbjegličkim kretanjima te uravnoteženje radnih migracija s obiteljskima. Prekretnica u migracijskim politikama zapadnoeuropskih država primitka u smjeru »harmonizacije« začeta je Šengenskim sporazumom (1985) o postupnom ukidanju kontrole na međusobnim granicama potpisnica (Francuska, Njemačka i zemlje Beneluxa). Strah od najezde istočnoeuropljana nakon sloma socijalizma 1989. dao je daljnji snažan poticaj harmonizaciji migracijskih politika u nastajućoj Europskoj uniji. Za razliku od migracijske kontrole, integracija imigranata dosad je praktički ostala zabran nacionalne države. U nastavku teksta daje se pregled migracijskih reformi u pojedinim zemljama članicama EU, kao i multilateralnog djelovanja. Post-1989. migracijski režim u Europi ima četiri glavna obilježja: 1) proširenje agende; 2) naglasak na zajedničkom djelovanju; 3) defanzivnost; 4) konfuzija i preopterećenost. Dok se EU nastoji zaštititi od nepoželjne vanjske imigracije, dalje teče proces regionalne integracije »brisanjem« međusobnih granica.
U «Staroj Europi» gotovo da i ne prođe tjedan dana bez rasprava o poreznim reformama, što je zapravo reakcija na uvođenje jedinstvene porezne stope u novim članicama Europske unije (EU). Mnogi ...promatrači to smatraju izrazom borbe do uništenja za koju se smatra da je uzrokuje oštra porezna konkurencija u Europi i cijelom svijetu. Umjesto promatranja brojaka koje opisuju porez na dobit, odgovor na pitanje koliki je zapravo izazov porezne konkurencije zahtjeva, prvo, da se iznađe kakav bi utjecaj porezna konkurencija mogla imati na alokaciju oskudnih resursa i kako bi se mogla odraziti na redistribuciju dohotka od strane države. Drugo, treba doći do empirijskih podataka o postojanju i stvarnom ekonomskom učinku porezne konkurencije. Obadvije se ove teme razrađuju u ovom članku, te se pokušava dati odgovor na sljedeća pitanja: Kako funkcionira porezna konkurencija? Kakav jest učinak porezne konkurencije na efikasnost pribavljanja javnih dobara i djelotvornost redistribucije dohotka? Djeluje li uopće porezna konkurencija na regionalnu konvergenciju i gospodarski rast? I konačno: Da li porezna konkurencija u javnom sektoru - analogno s konkurencijom na privatnim tržištima - služi kao “postupak brzog pronalaženja” za detektiranje i difuziju bolje politike javnog sektora?
Jedan je od iznimno važnih segmenata procesa harmonizacije zakonodavstva s propisima i standardima Europske unije
i usklađivanje sustava plaća u državnim i javnim službama.
Prilikom prihvaćanja nekog ...modela sustava plaća za
državne službenike treba voditi računa o međunarodnim
standardima i praksi. Cilj rada je navesti te standarde, iznijeti nekoliko primjera iz država EU i pokazati da nema
unificiranog sustava plaća za državne službenike. Veliku
ulogu pri kreiranju platnih sustava imaju proračunske mogućnosti, pravna tradicija, stečena prava, sindikalna scena i kultura poštovanje propisa. Od osamostaljenja Hrvatska pokazuje manjkavosti u pogledu poštovanja propisa u području plaća u državnim i javnim službama. Oba dosadašnja sustava dezintegrirana su donošenjem niza posebnih propisa kojima su uvedeni različiti podsustavi. Integracija tih podsustava velik je izazov za Vladu i Hrvatski sabor. Uspostava
novog sustava plaća zahtijeva vrijeme, ali prije svega političku odlučnost. Uvažavajući međunarodne standarde i razinu stečenih prava, izradu tog zakona treba prepustiti iskusnim stručnjacima.
Rad prikazuje novine Zakona o prijevozu u cestovnom prometu iz 2004. godine. Prvi dio rada bavi se strukturom hrvatskog prava cestovnog prijevoza prije i nakon postupka usklađivanja s acquis ...communautaire, napose materijalnopravnom materijom ugovora o prijevozu cestom, te utjecajem tih strukturalnih promjena na položaj prijevoznika u sudskim sporovima iz ugovora o prijevozu cestom. Drugi dio rada bavi se organizacijom tržišta usluga cestovnog prijevoza robe u Hrvatskoj i u EU te polemizira realnu usklađenost novog hrvatskog propisa sa acquis communautaire u tom području. Konačno, rad poziva na promišljanje ciljeva i dosega hrvatske transportne politike kakva proizlazi iz novog cestovog propisa te upozorava na određene slabosti i opasnosti po industriju cestovnog prijevozništva za konačnom integriranju tog segmenta tržišta usluga u jedinstveno tržište EU.
DVA KRITERIJA Glibotić, Ivan
Služba Božja,
01/1968, Letnik:
8, Številka:
1
Web Resource
Odprti dostop
Autor je želio povezati skupa muzikalni i pastoralni kriterij u duhu II. Vatikanskog koncila. Tko ga prosuđuje kroz prizmu jednog kriterija, on mu odgovara "Nismo se razumjeli".
Rakstā tiek pārskatīta Latvijas līgumtiesību vēsturiskā attīstība pēc neatkarības atgūšanas. Tās analīze ļauj ne tikai noteikt tos līgumtiesību regulējuma uzlabojumus, kas jau ir veikti, bet arī ...precīzāk definēt Latvijas līgumtiesību tiesiskā regulējuma attīstības virzienus. Analizējot dažādus juridiskos jēdzienus, rakstā tiek sniegts ieskats par veicamajiem uzlabojumiem, uzsvaru liekot uz Eiropas Savienības lomu vienotu līgumtiesību izstrādē. Lai gan Civillikumā pēdējo gadu laikā ir veikti vairāki grozījumi, tādējādi uzlabojot tiesisko regulējumu līgumtiesību jomā, tomēr joprojām ir dažas juridiskas problēmas, kas nav atrisināts ar likumu un kas rada ne tikai sarežģījumus teorētiskajā, bet arī praktiskajā darbā. Īpaša uzmanība pievērsta mūsdienu tiesisko aizsardzības līdzekļu analīzei (piemēram, apstākļu izmaiņas klauzula), kuru regulējums Civillikumā nav atrodams.
