Fotoosjetljivost uzrokovana lijekovima uključuje pojavu promjena na koži kao posljedicu interakcije lijeka i UVA i UVB zraka. U toj skupini fotodermatoza primarno se radi o fototoksičnim reakcijama ...koje se očituju različitim kliničkim slikama. Hiperpigmentacije na koži su jedna od najčešćih kliničkih prezentacija tih reakcija. Pojava tih kožnih promjena je dosad bila povezana s uzimanjem određenih antibiotika, antiepileptika, antihipertenziva te antidepresiva. Međutim, u novije vrijeme neka istraživanja ukazuju na povezanost pojave fotodistribuirane hiperpigmentacije s korištenjem diltiazema. Hiperpigmentacije uzrokovane lijekovima u većini slučajeva ne reagiraju na konvencionalnu terapiju stečenih poremećaja pigmentacije. Najvažniji korak u terapiji jest ukidanje diltiazema, koji bi trebao biti zamijenjen drugim antihipertenzivnim lijekom, kao jedina mjera koja omogućuje postupnu regresiju kožnih promjena. Bolesnik bi također trebao biti upućen u to da će uz primjenu adekvatnih mjera regresija promjena biti potpuna, međutim, tek kroz razdoblje od nekoliko mjeseci.
Prevencija te kožne nuspojave uzrokovane diltiazemom je moguća, i to primjenom krema sa zaštitnim faktorom, s obzirom na to da UVA i UVB zrake imaju značajnu ulogu u nastanku tih promjena.
Cilj ovoga rada je prikazati naša iskustva i mišljenja vezano za liječenje proširenih vena upotrebom ultrazvučno vođene sklerozacije pjenom (engl. ultrasound guided foam sclerotherapy, UGFS). U ...studiju smo uključili 81 bolesnika: 54 s insuficijentnim površinskim venama glavnog stabla u jednoj nozi i 27 bolesnika kod kojih su bile zahvaćene obje noge. U 68 nogu dijagnosticirali smo insuficijenciju vene safene magne (lat. vena saphena magna), u 18 vene safene parve (lat. vena saphena parva), u 11 anteriorne akcesorne safenske vene, a u 3 noge insuficijenciju Giacominijeve vene. Sedam nogu imalo je kombiniranu insuficijenciju vene safene magne i vene safene parve, a 1 noga kombiniranu insuficijenciju Giacominijeve vene i vene safene parve. Koristili smo UGFS da bismo liječili insuficijenciju u venama glavnog stabla, kao i u njihovim pritocima. Unutar mjesec dana nakon tretmana sve vene glavnog stabla bile su okludirane te su bile potrebne samo povremene manje korekcije u smislu tretmana rezidualnih varikoziteta. Što se tiče nuspojava, najčešće smo znali uočiti zatamnjenja kože i tvrde grudice na mjestima varikoznih vena. Također smo uočili i nekoliko epizoda tromboflebitisa. Vrlo malo bolesnika imalo je suhi kašalj, smetnje vida i glavobolje nakon tretmana. Kod malog broja bolesnika trebalo je ponoviti UGFS na venama glavnog stabla nakon 6 mjeseci. Vrlo malo bolesnika iskazivalo je nezadovoljstvo godinu dana nakon tretmana, uglavnom zbog rezidualnih zatamnjenja kože. U zaključku, UGFS se pokazala kao najjednostavnija, najbrža i najjeftinija metoda liječenja proširenih vena. Prema našim iskustvima, ova metoda postiže zadovoljavajuće funkcionalne i kozmetske rezultate. Nuspojave se mogu javiti, ali su prihvatljive, osobito gledajući dugoročno.