Infekcije mokraćnog sustava (IMS) česte su u dječjoj dobi, osobito u dojenčadi i male djece. Dugoročne komplikacije ponavljajućih uroinfekcija mogu biti ožiljčenje bubrežnog parenhima, hipertenzija, ...proteinurija i kronična bubrežna bolest. Najvažniji čimbenici rizika za ponavljanje uroinfekcija kao i nastanak komplikacija nakon IMS-a urođene su anomalije bubrega i mokraćnog sustava te disfunkcija mokraćnog mjehura i crijeva. Stoga je glavni cilj slikovnim dijagnostičkim pretragama utvrditi koji pacijenti imaju rizik za ponavljane ili komplicirane uroinfekcije, te otkriti anomalije mokraćnog sustava ili indirektne znakove disfunkcije mokraćnog mjehura i crijeva. Algoritam dijagnostičkih metoda oslikavanja koje se primjenjuju nakon IMS-a u djece, mijenjao se tijekom vremena i još uvijek postoje razlike ovisno o mogućnostima i dostupnosti pojedinih metoda. Hrvatsko društvo za pedijatrijsku nefrologiju predložilo je 2018. godine postupnik s preporukama kojim se dijagnostičkim metodama korisititi u pojedinim kliničkim situacijama. Prema smjernicama Hrvatskog društva za pedijatrijsku nefrologiju, ultrazvuk (UZV) mokraćnog sustava indiciran je kod sve djece s IMS-om. Daljnja obrada, prvenstveno u pravcu dijagnostike vezikoureteralnog refluksa (VUR), indicirana je ako dijete ima ponavljane IMS-ove ili nakon prvog febrilnog IMS-a ako UZV nije uredan, tijek IMS-a je atipičan ili dijete ima pozitivnu obiteljsku anamnezu na VUR. U daljnjoj obradi preporučuje se primjena metoda koje se ne koriste ionizirajućim zračenjem, poput ultrazvučne kontrastne mikcijske urosonografije (ceVUS) i magnetske urografije (MRU).
Kronologija rada nedjeljom u sektoru trgovina proteklih desetljeća u Hrvatskoj te argumentacije njezinih zagovornika upućuje nas na tezu da je riječ o uspostavi idealtipskog narativa imenovanog kao ...nedjeljni kapitalizam. Razumijevamo ga kao ideološki obrazac kojim se parcijalni interesi određenih društvenih skupina podvlače pod realni i isključivi. Također je i naturalistički model ekonomskog razvoja, dok se slobodna nedjelja veže uz najave gospodarskog nazadovanja, otpuštanja radnika i u konačnici opće društvene krize. S time su se povezali podatci iz znanstvenog projekta CRO Laudato si’ provedenog s ciljem istraživanja profila ispitanika (N=1324) koji zagovaraju rad nedjeljom, odnosnokoji se protive radu nedjeljom u privrednom sektoru trgovine u Hrvatskoj s obzirom na njihove stavove i prakse o tome pitanju. Analize pokazuju da zagovornici rada nedjeljom učestalije kupuju nedjeljom, obrazlažući to nuždom uz preferiranje liberalnijeg modela rada nedjeljom koju ponajprije razumijevaju u kontekstu slobode tržišta dok su protivnici rada nedjeljom skloniji naglašavati opću dobrobit i model reguliranja, odnosno ograničavanja rada nedjeljom. Iako je u Hrvatskoj zadnjih godina zapažen trend deregularizacije radnog vremena trgovina, autori ovog rada korištenjem metafore nedjeljnog kapitalizmazaključuju kako cjelokupna hrvatska tradicija i kultura ne može biti reducirana na jednostranu verziju kapitalizma u kojoj je slobodna nedjelja adresirana kao gospodarski rizik i trošak, a ne društvena vrijednost i civilizacijska stečevina koju treba (o)čuvati.
The chronology of work on Sunday in the sector of retail shops in the last few decades in Croatia as well as the arguments of proponents of such work indicate that an attempt to establish an ideal type of narrative called Sunday capitalism is at hand. The authors of this article interpret Sunday capitalism as an ideological form that establishes partial interests of some social groups as only ones that are real and exclusive, as well as a naturalistic model of economic development, while free Sunday is related to economic regression, letting go of workers, and, finally, to general social crisis. Bearing in mind that understanding, the authors relate it to data from the scientific project CRO Laudato Si’ with the purpose of researching profiles of participants (N=1324)who support or oppose work on Sunday in Croatia in relation to their attitudes and practices in terms of this issue. Analyses show that proponents of work on Sunday go shopping more often on Sundays, while justifying their behaviour with necessity and preferring a more liberal model of work on Sundays that they mostly understand in the context of free market. The opponents of work on Sunday tend to emphasise the common good and the model of regulation or limiting work on Sunday. Although there is a trend of deregulating working hours of retail stores in Croatia in the last few years, by using the metaphor of Sunday capitalism, the authors of this article conclude that the whole Croatian tradition and culture cannot be reduced to a one-sided version of capitalism in which a free Sunday is addressed as an economic risk and expense, as opposed to being a social value and an achievement of civilisation that needs to be preserved.
U ovom radu razmatraju se događaji oko Informbiroa koji su izravno potaknuli konačnu kanonizaciju socrealizma te bili okidač u pritisku represivnoga partijskog aparata na likovnu umjetnost. Godinu do ...dvije dana nakon Rezolucije Informbiroa iz 1948. godine zamjećujemo dotad neviđene razmjere pritiska na umjetnike koji obuhvaća razne segmente likovnog života i djelovanja. Rad obuhvaća metode ideološkog pritiska koji se provodio uglavnom kroz ideološko-politički sektor Udruženja likovnih umjetnika Hrvatske (ULUH), što će omogućiti uvid u institucionalnu infrastrukturu stvorenu s ciljem poticanja stvaranja umjetničkih djela sukladnih socrealističkoj doktrini.
U ozračju stalno ponavljane fraze o »dubokoj podijeljenosti« hrvatskoga društva u članku se pokušava orisati moguće uzroke i posljedice takvog stanja, polazeći od razmišljanja o tome je li ta ...podijeljenost stvarna ili je jezični konstrukt koji zapravo skriva pravi pogled na stanje u hrvatskom društvu i svjesno ga usmjerava prema podijeljenosti umjesto da ga zacjeljuje. Imajući u vidu temeljne teze Ivana Rogića o trima hrvatskim modernizacijama (1868. ‒ 1945.; 1946. ‒ 1990.; 1990. ‒ danas) kao i uvide Željka Mardešića o trima idejnim krugovima (katolički, liberalni, komunistički), moguće je tražiti uzroke podijeljenosti u hrvatskom društvu upravo u odnosu na razumijevanje moderniteta, koje se oblikovalo u različitim razdobljima i različitim idejnim krugovima. Odgovor na pitanje o posljedicama leži upravo u različitom razumijevanju dovršetka ili sazrijevanja (post)moderniteta u hrvatskom društvu. Autor zaključuje kako je razvoj modernoga hrvatskog društva moguć ako se uspije odmaknuti od ideologija. Ključna je uloga samih kršćana, koji će poistovjetiti vlastitu zadaću sa zadaćom oblikovanja modernoga hrvatskog društva.
U ovom radu razmatraju se događaji oko Informbiroa koji su izravno potaknuli konačnu kanonizaciju socrealizma te bili okidač u pritisku represivnoga partijskog aparata na likovnu umjetnost. Godinu do ...dvije dana nakon Rezolucije Informbiroa iz 1948. godine zamjećujemo dotad neviđene razmjere pritiska na umjetnike koji obuhvaća razne segmente likovnog života i djelovanja. Rad obuhvaća metode ideološkog pritiska koji se provodio uglavnom kroz ideološko-politički sektor Udruženja likovnih umjetnika Hrvatske (ULUH), što će omogućiti uvid u institucionalnu infrastrukturu stvorenu s ciljem poticanja stvaranja umjetničkih djela sukladnih socrealističkoj doktrini.
Sport kao društveni fenomen usko je povezan s društvom u cjelini. Nogomet je tradicionalno muški sport u kojem su žene, ne samo u Hrvatskoj, diskriminirane na nekoliko razina. Rodna neravnopravnost u ...hrvatskom društvu odražava se i na položaj žena u nogometu, a dominantni obrasci patrijarhalne kulture u velikoj mjeri utječu na širenje rodnih stereotipa te seksualizaciju nogometašica. Jedan od ciljeva ovog istraživanja bio je dobiti uvid, iz perspektive žena, u niz društveno vrlo osjetljivih tema, o različitim oblicima neravnopravnosti, diskriminacije i seksizma kojima su žene izložene u nogometu. Zanimalo nas je također kako akterice najviše razine nogometa/futsala u hrvatskom društvu vide vlastiti položaj, probleme s kojima se susreću te kako su njihova iskustva povezana s različitim agensima socijalizacije, obitelji, grupom vršnjaka, kolega, prijatelja, obrazovnim sustavom, medijima te političkim i ekonomskim strukturama u hrvatskom sportu i društvu. Istraživanje je obuhvatilo devet polustrukturiranih intervjua s igračicama te tri s informatoricama. Rezultati istraživanja ukazuju na postupni izlazak hrvatskoga ženskog nogometa iz svijeta anonimnosti kao i na male pomake od tradicionalnosti prema modernim shvaćanjima ženskog nogometa i futsala u hrvatskom društvu.
Središnja tema rada usmjerena je na proučavanje uloge i značenja Katoličke Crkve i crkvenih elita u Hrvatskoj na razmeđu tradicionalnosti i modernosti na prijelazu iz 20. u 21. stoljeće.
Danas je za ...historiografiju neupitna činjenica da je uloga Crkve u povijesnom razvoju 20. stoljeća ostala prepoznatljiva u svojoj konstanti njegujući elemente koji su svojom povezanošću,
kohezijskom i asimilacijskom snagom doprinijeli opstojnosti hrvatskog nacionalnog identiteta i u razdoblju komunizma. Rad se također dotiče i rasprave odnosa Katoličke Crkve u Hrvatskoj i Europske unije te svih onih refleksija u odnosu na moguće aplikacije pojedinih sekularnih europskih koncepata na hrvatsko društvo. Katolička Crkva u Hrvatskoj od samih je početaka stvaranja hrvatske države i početka uspostave diplomatskih odnosa Hrvatske s
Europskom unijom imala važnu ulogu u očuvanju hrvatskog nacionalnog identiteta, i to ne samo upozoravajući na ono što priječi razvoj demokratskog društva u Hrvatskoj već se njezina
zadaća, kako onda tako i danas, u prvom redu očituje u ponudi načela kršćanskog humanizma u njegovim dimenzijama i realizaciji, a sve u cilju kako bi Hrvatska u novoj europskoj zajednici
bila prepoznata upravo u okviru tih načela koja čine osnovu hrvatskog nacionalnog identiteta.
Ovim radom podsjetit ćemo se na dio bogatoga nasljeđa i dosega hrvatske kulture kojoj je doprinijelo Hrvatsko društvo likovnih umjetnika (dalje: Društvo), strukovno udruženje, koje djeluje od 1868. ...godine. Društvo je s kontinuitetom od 135 godina neprekidnog rada i djelovanja opstalo u vrtlogu političkih i društvenih mijena, preživjelo smjene generacija i duboke ekonomske, društvene i ideološke promjene u Hrvatskoj. Istovremeno Društvo je pokazatelj društvene atmosfere, suradnje i utjecaja raznih umjetničkih pravaca i sredina u zemlji i inozemstvu. Uspon Društva krajem 19. stoljeća dijelom je uvjetovan društvenim i političkim kontekstom, a dijelom izravno politički podupiran odnosno stimuliran od strane državne vlasti. Na kraju članka, dat ćemo osvrt na obradu i sređivanje gradiva arhivskog fonda Društva u Hrvatskom državnom arhivu (HDA) u Zagrebu.
This article provides basic outlines of a prospective, more comprehensive, critical evaluation of the use of the concept of transition in sociological discourse in post-socialist Croatia. Certain ...terminological confusions were briefly considered,relations among disciplines that address transition were clarified, and historical roots of the transition model – as well as its fundamental determinants and crucial propositions – were indicated. Particular attention was paid to the examination of drawbacks and different critical objections directed at the transition approach. These objections include: a) mechanistic determinism and neo-evolutionism; b) implicit teleological presumptions; c) political reductionism of sorts;d) hypotheses about the sequential character of transition; e) ideological assumptions.Certain revisions aiming to overcome the objections to the transition approach were presented. Those revisions indicated departure from particular rigid assumptions enshrined in the classic transition model and enabled proliferation of different theoretical approaches that allowed the possibility of diverse outcomes of transition processes. Additionally, the status of Croatian society regarding the dynamics of ongoing transformation processes was discussed, and the heuristic potential and epistemological validity of application of the transition approach was examined. Owing to the drawbacks denoted in the article, the transition approach was deemed inappropriate for the analysis of the social dynamics of Croatian society. The urgency for development of authentic conceptual-analytical tools suited for the inquiry of social processes and for macroscopic dissection of the contemporary social environment was emphasized. The construction of such theoretical instruments must be sensitive to specific attributes of a particular society. Furthermore, such instruments should holistically encompass the totality of social universe and, correspondingly, avoid reductionism that may stem from analytical primacy being given to any singular social domain. It was concluded that the development of authentic theoretical tools is considerably more pertinent than the »import« and uncritical application of theoretical models generated in other social environments.
Trideset je godina prošlo od osnivanja Hrvatskog društva za medicinsku informatiku (HDMI). Godine 1989. osnovano je pod nazivom Društvo za medicinsku informatiku Hrvatske. Godine 1989. zajedno s ...društvima iz Slovenije, Bosne i Hercegovine i Srbije udružuje se u Savez društava za medicinsku informatiku Jugoslavije (SDMIJ), a iste godine SDMIJ se učlanjuje u Europsku federaciju za medicinsku informatiku (EFMI) i Međunarodnu asocijaciju za medicinsku informatiku (IMIA). Nakon raspada Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ) i SDMIJ prestaje djelovati, a DMIH mijenja ime u HDMI i kao HDMI učlanjuje se u EFMI i IMIA. O djelovanju HDMI-a pišu predsjednici HDMI-a Đuro Deželić (1989-2004), Josipa Kern (2005-2008), Vesna Ilakovac (2009-2016), Marijan Erceg (2017-). Hrvatsko društvo za medicinsku informatiku je organiziralo petnaest simpozija, dvije konferencije posvećene posebnim temama (EFMI STC), poticalo je osnivanje novih društava (HL7, PROREC) surađivalo s nizom društava i organizacija sa sličnim interesima. Od krovnih organizacija preuzima važne dokumente (Preporuke za edukaciju iz medicinske informatike; Etički kodeks za medicinske informatičare). Aktivira radnu grupu u EFMI-u, potiče ustanovljavanje Tehničkog odbora za normizaciju u medicinskoj informatici (TO 215) pri Hrvatskom zavodu za norme (HZN). Članovi HDMI-a intenzivno surađuju s Odborom za e-zdravlje Akademije medicinskih znanosti Hrvatske (Deklaracija o ezdravlju; Smjernice za unaprjeđenje elektroničkog zdravstvenog zapisa), organizirali su, napisali i uredili knjigu Medicinska informatika, surađivali na projektu poslijediplomske edukacije iz medicinske informatike. U međunarodnoj suradnji posebno se ističe suradnja s s Europskim institutom za zdravstvene zapise (EuroRec) čime je HDMI postao službeni partner na projektu EHR-Q-TN: „Thematic Network on Quality Labelling And Certification of EHR“. HDMI izdaje dva časopisa (Bilten Hrvatskog društva za medicinsku informatiku – časopis se objavljuje na Hrčku; Medicinska informatika – objavljuje radove/sažetke radova sa simpozija). HDMI organizira stručne sastanke i sudjeluje u raspravama o zakonima relevantnim za e-zdravlje.
PDF
