S kombinacijo sociološkega in političnoekonomskega pristopa v proučevanju novinarstva kot dela študija analizira učinke zatona časopisne industrije na razredne boje v panogi. Na podlagi ...teoretsko-zgodovinske konceptualizacije tehnične sestave novičarskega dela ter s pomočjo poglobljenih intervjujev in analize dokumentov študija primera družbe Dnevnik d.d razkriva proletarizacijo novinarjev in drugi novičarskih delavcev. Zgodovinske ločnice tehnične sestave, s katero si menedžment podreja novičarske delavce in jih na podlagi ideologije profesionalizma ločuje, se brišejo. Čeprav je sindikat aktivno pristopil k organizaciji vseh delavcev, ti niso vzpostavili politične sestave in nastopiti kot enotna sila v razrednih bojih. Menedžment je stopnjevanje konkurenčnih pritiskov v okoliščinah zatona časopisne industrije prevalil na zaposlene in jih hkrati izrabil za sklepanje koalicije preživetja, s katero je nevtraliziral razredno nasprotje in si ob postopnem ugašanju časopisnega podjetja zagotovil nadaljnjo akumulacijo.
Socijalni dijalog 2030 Baturina, Danijel; Bežovan, Gojko; Matančević, Jelena
Bogoslovska smotra,
03/2022, Letnik:
91, Številka:
4
Journal Article, Paper
Recenzirano
Odprti dostop
Cilj rada je raspraviti potencijalne pravce razvoja socijalnog dijaloga u Hrvatskoj. Rad prikazuje rezultate istraživanja provedenog krajem 2019. godine s ciljem dobivanja uvida u perspektive ...socijalnog dijaloga u okolnostima promijenjenih industrijskih odnosa u Republici Hrvatskoj u 2030. godini. Istraživanje je provedeno delphi-metodom s osam stručnjaka, predstavnika ključnih dionika socijalnog dijaloga: vlade, sindikata i poslodavaca te istraživača iz područja industrijskih odnosa. Rezultati su raspravljeni u kontekstu očekivanih ekonomskih, društvenih i političkih faktora koji će utjecati na promjene socijalnog dijaloga do 2030. godine. Naglašeno je nekoliko glavnih istraživačkih nalaza. Kvaliteta i spremnost na socijalni dijalog u Hrvatskoj je relativno niska, a institucionalni okvir industrijskih odnosa oslabljen te se ne očekuju značajna poboljšanja do 2030. godine. Sindikati će se naći pred izazovom zadržavanja relevantnosti u promijenjenim socioekonomskim okolnostima poput nedostatka radne snage i promjena u obrascima zaposlenosti te tehnoloških promjena. Očekuje se nastavak trendova decentralizacije pregovaranja, odnosno jačanja bipartitnog socijalnog dijaloga na razini poduzeća. Ističe se potreba za inovativnijim djelovanjem sindikata te za razvijanjem novih strategija u privlačenju mlađih članova.
The aim of this article is to discuss potential directions for the development of social dialogue in Croatia. The article presents the results of a study carried out towards the end of 2019 with the aim of gaining insight into the perspectives of social dialogue in circumstances of transformed industrial relations in Croatia in 2030. The study was carried out by using the Delphi method and it involved eight experts, representatives of the key participants in social dialogue: government, unions, and employers, and researchers from the area of industrial relations. Results are discussed in the context of expected economic, social, and political factors which will exert influence on changes in social dialogue until 2030. A few main research insights are emphasized. The quality of and readiness for social dialogue in Croatia is fairly low, the institutional frame of industrial relations has been weakened, and no major improvements are expected until 2030. Unions will face the challenge of remaining relevant in changed socio-economic circumstances, such as the lack of workforce, changes in patterns of employment, and technological changes. It is expected that trends of decentralization of negotiations, i.e., strengthening of bipartite social dialogue on the level of companies, will continue. The article emphasizes the need for innovative activity of unions and for developing new strategies for attracting younger members.
Počinjemo s tezom da institucionalna i ekonomska učinkovitost neke države, odnosno društva zavisi od povijesnog naslijeđa (path dependence), od strateških interakcija elite te međunarodnog okruženja. ...Estonija i Slovenija važe ne samo kao gospodarski nego i institucionalno prodorne i relativno uspješne postkomunističke države, odnosno nove članice Europske unije. Pa ipak, razvile su dva potpuno različita – u nekim bitnim vidicima čak i dijametralno suprotna - regulativna uređenja i različite političke i socijalne aranžmane. U tekstu je naglasak posebno na ideološkom i strateškom značaju elita i njihovom utjecaju na tijek reformi i tranziciju te na obliku kapitalizma na kraju tranzicije. Može se tvrditi da je politička elita u Estoniji potakla oblikovanje države koja je blizu liberalno-minimalističkom modelu, dok je Slovenija bliže korporativističkom modelu socijalne države. Što se tiče uvrštavanja prve u tzv. liberalno-tržišni model (LME) i druge u koordinirani tržišni model (CME), treba naglasiti određene specifičnosti i lokalne modifikacije. U oba slučaja došlo je do nekih disfunkcionalnih posljedica koje za elite predstavljaju novi izazov, a istovremeno i test njihove kredibilnosti i kompetencije.
PDF