U tekstu se nastoji ocijeniti praktična uporabljivost aktualnih teorijskih paradigmi u sociologiji religije na razini lokalnih zajednica u hrvatskome društvu. Osnovna teza od koje se u tekstu polazi ...jest da nijedna od novijih teorija religioznosti ne može bez teškoća pretendirati da bude općevažeća, čak ni na razini jednoga (u ovom tekstu hrvatskoga) društva. Empirijsko istraživanje religioznosti u trima hrvatskim regijama (Gorski kotar, Istra i Lika) upozorilo je na značajne razlike u proširenosti, strukturi i značenju religioznosti. Razlike se mogu objasniti uvažavajući nejednak intenzitet modernizacijskih procesa, povijesne čimbenike oblikovanja specifičnih kulturnih matrica i (ne)postojanje međuetničkoga sukoba. Rezultati sugeriraju da se samo istarski slučaj može djelomično objasniti iz modernizacijske perspektive. Usprkos očekivanoj sličnosti u religioznosti Gorskoga kotara i Like, očite su i znatne razlike, ponajprije u vezi s religioznošću i političkom orijentacijom.
Krimski koordinatni sustav jedan je od starih koordinatnih sustava u kojima je u 19. stoljeću izvedena izmjera i izrađeni su katastarski planovi na području današnje Hrvatske. Za transformaciju ...koordinata iz Krimskog sustava na području Istre u Gauss-Krügerovu projekciju izračunati su, na osnovi 36 identičnih trigonometrijskih točaka, parametri afine transformacije za 11 polja. Izračunati su i parametri jedinstvene afine transformacije za cijelo područje Istre. S parametrima izračunatima na oba načina transformirane su koordinate određenoga broja točaka iz Krimskoga sustava u Gauss-Krügerovu projekciju. Samo u 14 točaka s ruba područja transformacije razlike su veće od 2 m.
U listopadu 1992. Povijesni je arhiv u Splitu u okviru manifestacije "Knjiga Mediterana" upriličio izložbu "Blago Hrvatske iz Arhiva mapa za Istru i Dalmaciju". Vrijedna izložba za čiju su koncepciju ...zaslužne Nataša Bajić i Tatjana Kovač, organizirana je
prigodom 40. obljetnice Povijesnog arhiva u Split
U radu se u kratkim crtama analiziraju glavni događaji u Istri u prvoj polovici 20. st. koji su doveli do velikoga vala emigriranja istarskih Hrvata. Težak život i očuvanje hrvatskoga identiteta ...Istre glavne su odrednice nacionalne borbe uz okupljanje oko Prosvjetnoga i potpornoga društva “Istra”. Zagreb kao središte života emigranata, te djelovanje istaknutih istarskih Hrvata, poput Matka Laginje,
Ivana Cukona (Zuccon), Matka Brajše Rašana, Josipa i Mate Demarina, Tone Peruška i Matka Rojnića, odredilo je daljnji tijek težnji Istrana za pripojenjem Istre Hrvatskoj. U konačnici to je i ostvareno u razdoblju tijekom i nakon Drugoga svjetskoga rata.
Vezano uz Pariške mirovne konferencije 1919.-1920. i 1946.-1947., odnosno uz značajne geopolitičke promjene na području Srednje i Jugoistočne Europe, egzodusi stanovništva, koje je u tim promjenama ...ostalo izvan svojih matičnih nacionalnih država, dokaz su nepostojanja jasnih međunarodnih opredjeljenja o pravima i statusu nacionalnih manjina. I ne samo to, oni su i dokaz o primarnosti i prednosti vojnopolitičkih argumenata nad etničkim. Koga je u vrhu svjetske i europske političke elite bilo doista briga za desetine milijuna izbjeglica i prognanika koji su nakon Prvoga ili Drugoga svjetskog rata “lutali” Europom i koji su velikim dijelom svoju novu “domovinu” pronašli, ili htjeli pronaći u prekomorskim zemljama Južne i Sjeverne Amerike, Australije i Novog Zelanda? Na tim konferencijama skoro da o njima i nije bilo ozbiljnijega govora, a kamoli prijedloga sustavnijih rješenja. Javnost zna malo ili uopće ne zna o prvim tzv. “huma-nim” izmjenama stanovništva između Grčke i Turske 20-ih godina 20. stoljeća, u kojima novopridošli sunarodnjaci ne nailaze na “očekivanu” dobrodošlicu domaćega stanovništva. U pravilu, bit će to sudbina svih izbjeglica nakon Prvoga, ali i nakon Drugoga svjetskog rata. Da ne govorim o velikim egzodusima Židova, ali i Nijemaca, Poljaka, Rumunja, Pomaka, Grka, Makedonaca, Ma-đara, Hrvata, Talijana i ostalih između dva rata, a posebice nakon Drugoga svjetskoga rata. Europa još nije bila senzibilizirana, ali ni zainteresirana za problem izbjeglica.
Iseljavanje hrvatskoga stanovništva iz Istre u razdoblju 20-ih i 30-ih godina 20. stoljeća poticano je i uzrokovano nasilnom ta-lijansko-fašističkom asimilacijskom – odnarođivačkom politikom, nasilnom prirodom fašističkih vlasti, ali i gospodarskim propadanjem te besperspektivnošću života u istarskoj provinciji. Već 40-ih i 50-ih godina dogodilo se veliko iseljavanje talijanskoga stanovništva koje su poticali i uzrokovali neriješen državnopravni status Istre, diplomatska borba za njezino sje-dinjenje s Hrvatskom i neriješeni nacionalni problemi. Dakle, egzodus je samo jedna od posljedica i rezultata napete među-narodne situacije i problematičnih lokalnih prilika koji su, usput rečeno, mnogo značajniji malom, običnom čovjeku.
Na zemljovidu Istre niz je naselja istoga imena. Takvi su "imenjaci" i tri naselja imenom Orbanići. U ovome radu iznosimo alijetetne, alteritetne te arealne fonološke, morfonološke te neke morfološke ...osobitosti mjesnoga govora Orbanići u općini Marčana. Mjesni govor Orbanići prema istraživanim jezičnim činjenicama pripada jugozapadnom istarskom ili štakavsko-čakavskom dijalektu.
