Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain ...Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain ...Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain ...Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Izloženo je utvrđivanje državnih granica između Jugoslavije i Italije nakon Prvoga svjetskog rata na Konferenciji u Parizu 1919.-1920. te u Rapallu 1920.
U drugom dijelu referata opisani su događaji ...nakon Drugoga svjetskog rata na Mirovnoj konferenciji u Parizu 1946., na kojoj je usvojen nacrt Ugovora o miru s Italijom te dramatični pregovori nakon stupanja na snagu toga Ugovora do zaključenja Londonskog memoranduma 1954.
Autor ukazuje na važnost Deklaracije jugoslavenske Vlade, donesene u povodu potpisivanja Ugovora o miru s Italijom 1947. i Rješenja o prihvaćanju sporazuma sadržanog u Memorandumu o suglasnosti vlada ...Jugoslavije, SAD-a, Francuske i Velike Britanije o Slobodnome Teritoriju Trsta 1954.
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain ...Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Na temelju arhivskih izvora prikazani su neredi tijekom Sinjske alke u kolovozu 1935. i nakon njezina održavanja. U sukobu žandarmerije i demonstranata, pristalica Hrvatske seljačke stranke, bilo je ...više ozlijeđenih, a jedna je osoba poginula pogođena žandarskim metkom. U radu su prikazane različite interpretacije ovog incidenta. Iako ne pretendira na cjelovitost, rad daje određene podatke iz povijesti grada Sinja. Osim toga, prikazuje se i interpretira postupak jugoslavenske žandarmerije prilikom suzbijanja jednog slučaja većeg narušavanja javnog reda.
U uvodnom dijelu rada sažeto se govori o nastanku, smještaju i imenu sela Vrsi; zatim o njegovu položaju, klimi granicama, površini katastarske općine i broju pučanstva između dvaju svjetskih ratova. ...Nakon uvodnih podataka u prvom dijelu podrobnije se raspravlja o gospodarskom, društvenom i političkom stanju u selu i općini Nin tridesetih godina 20. stoljeća, osobito za vrijeme vlada Bogoljuba Jevtića i Milana Stojadinovića te Banovine Hrvatske. Temeljitije se pojašnjava kako su se već tridesetih godina toga stoljeća u Vrsima pojavile dvije snažne i međusobno suprotstavljene političke struje (skupine): hrvatska nacionalna i jugoslavenska unitaristička, što se posebice manifestiralo uoči i za vrijeme parlamentarnih i općinskih izbora. Prvu je predvodila Hrvatska seljačka stranka (HSS) s lokalnim čelnicima i mnogobrojnim sljedbenicima, a drugu Jugoslavenska nacionalna stranka (JNS) i kasnije Jugoslavenska radikalna zajednica (JRZ) sa svojim malobrojnim sljedbenicima, koje je narod u selu podrugljivo zvao “repašima”. Vođa prve političke struje u Vrsima bio je predsjednik Mjesne organizacije HSS-a Marko Velčić, a druge zastupnik u Skupštini Kraljevine Jugoslavije Krste Predovan. Nakon parlamentarnih izbora 1935. i 1938. uslijedili su općinski izbori 1936. i 1940. na kojima je pobijedila Hrvatska seljačka stranka i za načelnika općine Nin izabrala svoga člana Franu Glavana. Upravo na tim lokalnim izborima 1936. u Vrsima su do nogu poražene jugo-unitarističke jerezovske snage – “repaši” ili “reponje” – što je ponovljeno i na sljedećim općinskim izborima 1940., pa upravu mjesta sasvim preuzima Hrvatska seljačka stranka i za glavara sela, u dogovoru s novim načelnikom i općinskim vodstvom u Ninu, dovodi svoga člana Marka Maraša Šordova.
