Cilj ovoga rada jest uputiti na osnovne teorijske premise rukovođenja, razmotriti i objasniti osnovne aspekte rukovođenja u knjižnicama, funkcije rukovođenja i njihove posebnosti i međuodnose, te ...ulogu i doprinos stručnih tijela knjižnice u procesima rukovođenja. Također, cilj rada je pridonijeti boljem razumijevanju povezanosti funkcije rukovođenja s funkcijama upravljanja i izvršavanja.
Oblikovanje. U uvodnom se dijelu teksta razmatraju osnovni pojmovi rukovođenja na temelju teorijskih modela koje su razvili ekonomski stručnjaci, slijede objašnjenja pojedinih funkcija rukovođenja, kao što su planiranje, odlučivanje, organiziranje, kadrovsko popunjavanje, vođenje i kontrola. U nastavku slijede objašnjenja koja se odnose na sadržaj funkcije rukovođenja knjižnicom te objašnjenja osnovnih kategorija rukovođenja. Završni dio rada bavi se analizom simbioze (ili komplementarnosti) poslovnih i rukovodećih funkcija u knjižnici kao organizaciji i ustanovi uz prikaz osnovnih poslovnih aktivnosti rukovoditelja te očekivane opće vještine rukovoditelja.
Rezultati rada ogledaju se u jasnijem razlikovanju procesa funkcije rukovođenja u odnosu na funkcije upravljanja i funkcije izvršavanja te se ukazuje na važnosti usavršavanja rukovodećih praksi u hrvatskim knjižnicama kao ustanovama od posebnog društvenog interesa.
Praktična primjena. Sadržaj ovog članka može pridonijeti povećanju kvalitete rada ravnatelja i drugih rukovodilaca u knjižnici povećavajući njihova znanja i kompetencije u području rukovođenja te bolje razumijevanje njihovih nadležnosti i odgovornosti.
Društveni značaj ovog članka implicira unapređenje dobre prakse rukovođenja u knjižnicama kao ustanovama koje u svom radu objedinjuju važna društvena područja i imaju značajan utjecaj na kulturu, odgoj, obrazovanje, znanost, informiranje i zabavu te neizravan utjecaj na gospodarstvo, politički sustav, demokraciju itd.
Originalnost i vrijednost ovog rada ogleda se u produktivnom povezivanju saznanja dviju različitih znanstvenih disciplina, odnosno organizacije i menadžmenta te knjižničarstva, kao i u pojašnjavanju procesa rukovođenja u praksi.
Cilj. Utvrditi osnovne kvantitativne i kvalitativne pokazatelje publicističke aktivnosti u području hrvatskoga visokoškolskoga i specijalnoga knjižničarstva analizom bibliografskih jedinica popisanih ...u Bibliografiji radova s područja visokoškolskoga i specijalnoga knjižničarstva 1950. – 2015. Metodologija. Kvantitativna analiza provedena je grupiranjem i sortiranjem bibliografskih jedinica kako bi se dobili podaci o vrstama radova, njihovoj kronološkoj distribuciji, broju autora, zastupljenosti autora po ustanovama i dr. Sadržajna analiza provedena je kodiranjem i razvrstavanjem radova u osam tematskih cjelina kako bi se dobila ukupna i kronološka distribucija radova prema njihovoj tematskoj usmjerenosti. Rezultati. Najčešće su zastupljeni članci objavljeni u domaćim časopisima i konferencijskim zbornicima (81 %). Više od trećine časopisnih članaka objavljeno je u Vjesniku bibliotekara Hrvatske . Oko 29 % članaka objavljeno je u specijaliziranim časopisima koji ne pripadaju području knjižničarstva i informacijskih znanosti, što je dokaz uklopljenosti visokoškolskih i specijalnih knjižnica u informacijske posebnosti područja u kojem djeluju njihove matične ustanove. Od članaka objavljenih u konferencijskim zbornicima gotovo polovica nalazi se u zbornicima Dani specijalnih i visokoškolskih knjižnica . Slična je tematska distribucija radova objavljenih u časopisima i zbornicima. Dominiraju teme s područja knjižničnih službi i usluga (oko 23 %), obradba građe i informacija (oko 17 %), analize znanstvene komunikacije (oko 17 %) te povijesti knjižnica (oko 17 %). Najmanje radova objavljeno je na temu obrazovanja i stalnog stručnog usavršavanja (1 %). Broj objavljenih radova neprekidno raste od 1980-ih, a dominiraju jednoautorski radovi (67 %). Udio autora iz visokoškolskih knjižnica iznosi 31 %, specijalnih 23 %, a Nacionalne i sveučilišne knjižnice 24 %. U skupini magistarskih i doktorskih radova magisteriji čine 66 %, a disertacije 34 %. Ograničenja. Teme koje se u člancima obrađuju utvrđene su i razvrstane u tematske cjeline prema naslovima bibliografskih jedinica, što može biti ograničavajuća okolnost. Vrijednost. U radu se po prvi put analizira višegodišnja publicistička aktivnost u polju hrvatskoga visokoškolskoga i specijalnoga knjižničarstva. Rezultati mogu poslužiti kao polazište za daljnja istraživanja.
Purpose. The aim of this study was to identify basic quantitative and qualitative indicators of the publication activity in the field of the Croatian academic and special librarianship through the analysis of the bibliographic items listed in the Bibliography of publications in the field of Croatian academic and special librarianship 1950-2015. Methodology. A quantitative analysis was conducted by sorting, grouping, and sum-marizing bibliographic data in order to determine publication patterns, chronological distribution of publications, number of authors, their affiliations, etc. A qualitative anal-ysis was performed by coding and classifying publications into eight thematic catego-ries to describe both the publications’ overall and chronological thematic orientations. Findings. The papers published in the national journals and conference proceedings were identified as the preferred mode of publishing (81%). Approximately a third of the articles was published in Vjesnik bibliotekara Hrvatske, the key national library science journal. A considerable share of articles (29%) was published by the specialized journals in the fields other than library and information sciences. This could be a proof that the academic libraries are embedded in the special information environments of their parent institutions. A half of the conference papers was published in the National Days of the Academic and Special Libraries proceedings. Thematic orientation of both the papers published in the journals and in the conference proceedings was similar. Dominant top-ics were library and information-service activities (23%), bibliographic control (17%), scientific communication analysis (17%), and library history (17%). The themes of pro-fessional development and lifelong learning were minimally represented (1%). The number of papers has been growing steadily since the 1980s, with dominance of single author papers (67%). The authors affiliated to the academic libraries wrote 31%, special libraries 23%, and the National and University Library in Zagreb 24% of the to-tal number of papers. The valuable original contributions to the library and information sciences were also made by the master’s (66%) and doctoral theses (34%). Research limitations. The thematic analysis was based on the titles of the bibliographic items only, which could present a limiting factor. Value. This is the first comprehensive study examining the publication output in the field of the Croatian academic and special librarianship. The results can be a useful starting point for further analysis.
Šezdeset pet godina Knjižnice Sesvete Krpan, Keti; Pisačić, Jelena; Klak Mršić, Iva ...
Vjesnik bibliotekara Hrvatske,
12/2021, Letnik:
64, Številka:
2
Journal Article
Recenzirano
Odprti dostop
Cilj. Cilj je rada ukratko prikazati povijest mreže Knjižnice Sesvete koju danas čine Knjižnica Sesvete (koja djeluje kao područna knjižnica) s tri ogranka: Knjižnicom Dubec, Knjižnicom Selčina i ...Knjižnicom Jelkovec. Od 1986. godine Knjižnica Sesvete s ograncima čini dio mreže Knjižnica grada Zagreba. Pristup/metodologija. Kronološki prikaz daje se od osnutka knjižnice 1956. godine kao prve narodne knjižnice na području tadašnje općine, a današnje gradske četvrti Sesvete. Podaci o Knjižnici prikupljeni su u arhivi Knjižnice Sesvete, u stručnim radovima objavljenima o programima Knjižnice te na mrežnim stranicama. Uz kronološki prikaz rad prikazuje knjižnične programe i usluge, kao i druge pokazatelje rada i djelovanja Knjižnice Sesvete u lokalnoj zajednici. Rezultati. Koristeći se dostupnim podacima, u radu se nastojalo dati povijesni pregled razvoja Knjižnice Sesvete i ogranaka od njihova osnutka do današnjih dana. U skladu s društvenim i demografskim promjenama u lokalnoj sredini, mijenjale su se knjižnične usluge i programi Knjižnice. Originalnost/vrijednost. Rad je prvi kronološki prikaz povijesti Knjižnice Sesvete od njezinog osnutka 1956. godine do danas te bi mogao biti polazište za iscrpnije istraživanje i cjelovitiji opis.
Aim and purpose. The aim of this paper is to briefly present the history of the Sesvete Library network, which today consists of the Sesvete Library (which acts as a district library) with three branches: the Dubec Library, the Selčina Library, and the Jelkovec Library. Since 1986, the Sesvete Library with its branches has been part of the Zagreb City Library network. Approach/Methodology. The paper gives a chronological overview of the Sesvete Library since the founding in 1956 as the first public library in the area of the then municipality, and today’s city district of Sesvete. The research data on the Library were collected in the archives of the Sesvete Library, in professional papers dealing with the Library’s programs, and on the Library website. In addition to the chronological outline, the paper presents library programs and services, as well as ot her indicators of the work and activities of the Sesvete Library in the local community. Results. Using the available data, the paper seeks to provide a historical overview of the development of the Sesvete Library and its branches from their founding to the present day. In line with social and demographic changes that have occurred in the local environment, the Library services and programs have changed, too. Originality/value. The paper presents the first chronological overview of the history of the Sesvete Library from its founding in 1956 until today and could be a starting point for a more comprehensive research and a more exhaustive description.
Centuries-long connections between the two Adriatic coasts have resulted in vivid exchange of experiences, with cultural activity being one of their essential components. The aim of this paper is to ...use the specific aspect of culture consumption to see how cultural life in the city of Zadar, as the centre of the Venetian Province of Dalmatia and Albania, functioned in the mid-17th century, during the long Candian War (1645-1669), which proved exhausting for both warring parties – the Venetian Republic and the Ottoman Empire. Based on the reading habits of a prominent resident of Zadar, the wealthy nobleman and scholar Šimun Ljubavac (1608-1663), the paper discusses the intellectual preoccupations of the social elites in the Eastern Adriatic. As a lawyer, historian, and typical polymath of his time, Ljubavac owned a rich private library with some four hundred titles from various fields of sciences and arts, from ancient to modern authors. An inventory of his library was put together after his death and is today preserved in the State Archive in Zadar. Although such inventories are rare, which hinders a detailed comparative analysis, Ljubavac can be taken as a paradigmatic case to make conclusions about the extent to which Dalmatian scholars were able to follow the main trends in sciences and arts, which may help define the general role of the Eastern Adriatic among the cultural centres and peripheries of the Mediterranean and Europe during the given period.
Cilj rada je prikazati ulogu pismenosti iz privatnosti kao relativno novog koncepta u prevladavanju digitalnog jaza, povezati prevladavanje digitalnog jaza s ulogom knjižnica u postizanju više razine ...kritičke informacijske pismenosti, te smjestiti digitalnu uključenost i pismenost iz privatnosti u širi teorijski okvir. U tu svrhu u radu se istražuju ishodišni pojmovi društvene isključenosti i društvene uključenosti, digitalne podjele i digitalne uključenosti. Zatim, razmatra se uloga kritičke informacijske pismenosti u informacijskom društvu i tzv. “društvu platformi” te se naznačuje uloga knjižnica u opismenjavanju iz područja privatnosti s ciljem smanjenja digitalnog jaza i povećanja digitalne uključenosti. Digitalni jaz jedna je od najvećih prepreka društvu znanja, a isključenost iz informacijskog društva predstavlja problem svjetskih razmjera. U radu se objasnilo kako su knjižnice prikladna mjesta za borbu protiv društvene izoliranosti te imaju važnu ulogu u jačanju društvene kohezije. Također se prikazalo kako su ljudi s nižim razinama obrazovanja, kao i oni s nižim primanjima, više izloženi riziku digitalne isključenosti, a pomoć u izlazu iz takvog problema može se naći u opismenjavanju iz područja privatnosti. = The aim of this paper is to present the role of privacy literacy as a relatively new concept in bridging the digital divide, to link the bridging of the digital divide with the role of libraries in achieving a higher level of critical information literacy, and to place digital inclusion and privacy literacy in a broader theoretical framework. For this purpose, the paper researches the basic concepts of social exclusion and social inclusion, digital divide and digital inclusion. Furthermore, the role of critical information literacy in the information society and the so-called platform society is taken into consideration; and the role of libraries in privacy literacy is indicated, with the aim of reducing the digital divide and increasing digital inclusion. The digital divide is one of the biggest obstacles to the knowledge society, and exclusion from the information society is a global problem. The paper explains that libraries are suitable places to combat social isolation and that they play an important role in strengthening social cohesion. It has also been shown that people with lower levels of education, as well as those with lower incomes, are more at risk of digital exclusion, while help in getting out of such a problem can be found in privacy literacy.
Cilj je rada predstaviti rezultate istraživanja o potrebama nezaposlenih građana Osječko-baranjske županije u svrhu unapređenja spoznaja o poboljšanju službi, usluga, programa i aktivnosti narodnih ...knjižnica te utjecaja na kvalitetu života nezaposlenih građana. Istraživanje je provedeno kvantitativnom metodom slučajnog uzorka (N = 250). U članku je prikazana slika stanja prije globalne zdravstvene pandemije COVID-19, krize koja je utjecala na cijeli svijet. Prikupljeni podaci statistički su obrađeni u Statističkom paketu za društvene znanosti primjenom opisne i korelacijske analize između dvije skupine varijabli te su izraženi u postotcima. Najvažniji rezultati istraživanja pokazali su da ispitani građani imaju potrebu za učenjem u sastavu cjeloživotnog obrazovanja, ali da su se, s druge strane, u najvećem ukupnom postotku na ponuđene potrebe u knjižničnom prostoru, izjasnili da nemaju potrebe. Najizraženije potrebe ispitanih građana su potrebe za učenjem engleskoga i njemačkoga jezika; računalnim i tehničkim vještinama, potreba za usavršavanjem komunikacijskih vještina; usavršavanjem dodatnih socijalnih vještina kroz timski rad, upoznavanjem pravila poslovnog bontona, stjecanjem organizacijskih vještina, promocijskih vještina, učenjem neverbalne komunikacije ili govora tijela. Rezultat istraživanja pokazao je da, unatoč tomu što je dio ispitanika (41,6 %) član narodne knjižnice, i dalje ima različite potrebe u sastavu cjeloživotnog obrazovanja, a njihova im narodna knjižnica ne pruža mogućnost ispunjavanja. Pokazao je i to da nisu sve narodne knjižnice u Osječko-baranjskoj županiji otvorene za sve korisnike. Nezaposleni, društveno isključeni građani mišljenja su da narodna knjižnica može pomoći u razvoju zajednice, ali ne i nezaposlenima. = The aim of this paper is to present the results of the research on the needs of unemployed citizens in the Osijek-Baranja County with the purpose of improving the knowledge of advancing the services, programs, and activities of public libraries, as well as the quality of life of unemployed citizens. Research was conducted using the random sampling method (N=250). The article presents a picture of the situation before the global COVID-19 health pandemic, the crisis that affected the whole world. The collected data was statistically analyzed in SPSS, the Statistical Package for Social Sciences, using correlation and descriptive analysis on two groups and was thereafter expressed in percentages. The most important results of the research showed that the selected citizens have a need for lifelong learning, but that at the same time the largest percentage of them do not have the need to fulfill the named needs in a library space. Most pronounced needs of tested citizens are the needs to learn English and German; computer and technical skills, the need to perfect communication skills; perfecting additional social skills through teamwork, familiarizing oneself with workspace etiquette, gaining organizational skills, promotional skills, learning nonverbal communication or body language. The results show that public libraries do not allow a portion of the subjects (41.6%) to fulfill their needs, despite them having a membership to the public library and having different needs for lifelong learning. Likewise, results show that not all public libraries within the Osijek-Baranja County are open to all users. Socially excluded unemployed citizens believe that the public library can help develop communities and unemployed citizens alike.
Politika prema knjizi ili bolje rečeno za knjigu i knjižnice sastavni je dio kulturnih, znanstvenih i obrazovnih politika pojedinih naroda. U protekla je tri desetljeća upravo nov način proizvodnje ...građe, umnožavanja i prijenosa sadržaja značajno utjecao na poslovanje tradicionalnih knjižnica, pretvarajući ih postupno u hibridne na putu prema digitalnim knjižnicama. Autorica ističe najznačajnije vidove ovog razvoja, posebice u odnosu prema građi, korisnicima i javnosti. Imajući u vidu vrijednost knjižničarske struke da korisniku pruži posve specifičnu uslugu, prikazala je koliko su neka strateška pitanja poslovanja knjižnica zacrtana u značajnijim dokumentima i ostvarena u Hrvatskoj. Odabrala je četiri važna pitanja za hrvatske knjižnice – digitalizaciju, izgradnju repozitorija, nabavu elektroničke građe za knjižnice te stručno obrazovanje i usavršavanje – te zaključno dala smjernice.
Cilj. Svrha je rada predstavljanje manifestacije Sesvetskog pjesničkog maratona, koji djeluje već dvanaest godina u sklopu programa Kulturni četvrtak u Sesvetama u Knjižnici Sesvete, Knjižnice grada ...Zagreba.
Pristup. U uvodu su navedeni poticaji za osmišljavanje programa Kulturni četvrtak u Sesvetama, zatim slijedi kronološki prikaz pokretanja manifestacije Sesvetski pjesnički maraton. Posljednjih pet godina, u sklopu Sesvetskog pjesničkog maratona, provodi se anketa kako bi se pratilo zadovoljstvo sudionika sa svrhom kontinuiranog poboljšavanja manifestacije.
Rezultati. Rezultati provedene ankete pokazali su da za Sesvetski pjesnički maraton postoji velik interes. Manifestacija se postupno razvijala i mijenjala prema iskazanim potrebama i interesima korisnika te je prepoznata među sudionicima koji se više puta vraćaju.
Originalnost. Rad prikazuje analizu potreba korisnika, prednosti i nedostatke knjižničnog programa te prepoznavanje mogućnosti za unapređivanje manifestacije.
Cilj. Rad prikazuje edukacijske radionice o načinima korištenja informacijske i komunikacijske tehnologije organizirane za korisnike Narodne knjižnice „Petar Preradović“ Bjelovar svih dobnih skupina, ...održane u razdoblju od 2012. do 2018. godine. Također obrađuje problematiku uloge narodnih knjižnica u kontekstu edukacije korisnika i cjeloživotnog učenja, knjižničarske kompetencije za provođenje edukacija te informiranosti korisnika o programima koje knjižnica provodi.
Metodologija. Metodološki pristup temi ogleda se u istraživanju literature vezane uz edukacijske radionice i programe u narodnim knjižnicama, sintezi tog istraživanja, kritičkom promišljanju o temi te primjerima dobre prakse.
Rezultati. Uvidom u relevantnu stručnu i znanstvenu literaturu te kroz primjere dobre prakse provedenih radionica i vrednovanja njihove korisnosti iz perspektive sudionika uočeno je da narodne knjižnice mogu uspješno provoditi različite oblike neformalnog obrazovanja koji obuhvaćaju predavanja, radionice, tečajeve, okrugle stolove i sl. u suradnji sa širom lokalnom zajednicom, ustanovama i udrugama kako bi poboljšale informacijsku pismenost svojih korisnika, ali i utjecale na širi razvoj društva.
Vrijednost. Rad naglašava vrijednost neformalnog obrazovanja i cjeloživotnog učenja kako u teoriji tako i u praksi, odnosno stavlja naglasak na primjere dobre prakse koji bi trebali poslužiti kao uzor drugim knjižničarima, tj. kao smjernice za provođenje programa neformalnog obrazovanja u knjižnicama.
PDF
