Cilj. Istražiti prisutnost, obilježja i prakse čitateljskih klubova u narodnim knjižnicama velikih hrvatskih gradova. Također, cilj rada bio je istražiti iskustva i preporuke njihovih voditelja ...vezano uz uspješan rad čitateljskih klubova.
Metodologija. U radu je korištena metoda ankete. Anketirano je jedanaest voditelja čitateljskih klubova u narodnim knjižnicama u Splitu, Rijeci, Osijeku, Zadru i Puli.
Rezultati. Neki od uvida stečenih istraživanjem jesu: sastanci u čitateljskim klubovima uglavnom se održavaju jednom mjesečno, traju od jednog do dva sata, a mjesto sastanka najčešće je knjižnica; članovi klubova većinom su žene; u određenim knjižni- cama ne postoje čitateljski klubovi za ljude određenih životnih dobi; najčešća aktivnost koja se odvija na sastancima jest rasprava o knjigama, ali su prisutne i razne druge aktivnosti, od susreta s piscima do društvenih igara i crtanja; glavni kriteriji za odabir knjiga za čitanje jesu želje korisnika i dostupnost knjiga; u većini klubova članovi čitaju pretežno stranu literaturu.
Praktična primjena. Rad pruža različite uvide koji mogu biti korisni voditeljima čitateljskih klubova, kao i drugim zainteresiranima, da unaprijede ili pokrenu djelatnost čitateljskih klubova.
Originalnost/vrijednost. Prikazani su bitni aspekti djelovanja čitateljskih klubova u narodnim knjižnicama velikih hrvatskih gradova. Istražena je tema koja nije često zastupljena u domaćoj literaturi.
Cilj. Cilj je rada ukratko prikazati osnivanje i razvoj Gradske knjižnice “Juraj Šižgorić’’ Šibenik do 80-ih godina 20. stoljeća, ponajviše u kontekstu razvoja hrvatskog knjižničarstva i knjižnica, ...ali i općih društvenih i političkih prilika.
Pristup/metodologija/dizajn. U prvom dijelu rada opisane su prilike u Šibeniku tijekom 20. stoljeća, u vrijeme nastanka i razvoja gradske knjižnice. Drugi i treći dio rada prati razvoj Gradske knjižnice “Juraj Šižgorić’’ Šibenik u kontekstu razvoja hrvatskog knjižničarstva, i to od osnutka knjižnice 20-ih godina 20. stoljeća do Drugog svjetskog rata, te u trećem poglavlju od rata prema 80-im godinama. Podaci su prikupljeni iz onodobnog tiska, dostupnog u digitaliziranom obliku upravo zahvaljujući djelatnosti šibenske gradske knjižnice, ali i Sveučilišne knjižnice u Splitu, te iz postojeće literature. Knjižničari Gradske knjižnice “Juraj Šižgorić’’ Šibenik objavili su nekoliko radova o svojoj knjižnici, ali kroz zasebne teme: doprinosi zaslužnih ravnatelja, nastanak i stvaranje zbirki, uloga knjižnice u suvremenom društvenom i kulturnom životu grada.
Rezultati. Ovim se radom dobiva uvid u povijesni razvoj Gradske knjižnice “Juraj Šižgorić’’ Šibenik i povezanost s društvenim i kulturnim zbivanjima. Knjižnica se kroz svoju dugu povijest često suočavala s brojim problemima poput nedostatka prostora i financijske potpore, ali je uvijek nastojala držati korak sa suvremenim zahtjevima i potrebama zajednice.
Originalnost/vrijednost. Razvoj jedne knjižnice promatran je i u društvenom kontekstu, ali i kroz općeniti razvoj knjižnica u Hrvatskoj. Rad može poslužiti kao osnova za daljnje istraživanje, ali može biti inspiracija i za pisanje pregleda o povijesti drugih knjižnica.
Cilj. Cilj je ovog rada predstavljanje primjera dobre prakse kriznog upravljanja i knjižničnog poslovanja Knjižnica grada Zagreba tijekom 2020. godine, posebice u sa- mom jeku potpune obustave rada ...svih kulturnih djelatnosti.
Pristup/metodologija. Osim pregleda usluga za korisnike koje su se pružale konti- nuirano, u radu će detaljno biti prikazani primjeri dobre prakse iz poslovanja, osmišljeni i uvedeni u vrlo kratkom vremenu u nastojanju da se zadovolje brojne društvene, kultur- ne i obrazovne, pa čak i psihološke potrebe građana. Prikazane su i knjižnične prakse i usluge u međunarodnom kontekstu s kojima je provedena usporedba, kao i usklađenost s preporukama međunarodnih i nacionalnih knjižničarskih udruženja te je dan pregled rezultata kvantitativne i sadržajne analize komunikacije s korisnicima putem e-pošte i objava u medijima.
Rezultati. Usporedba knjižničnih praksi i usluga u međunarodnom kontekstu te ana- liza usklađenosti s preporukama međunarodnih i nacionalnih knjižničarskih udruženja pokazuju visok stupanj podudarnosti i usklađenosti, dok su rezultati kvantitativne i sa- držajne analize komunikacije s korisnicima i objava u medijima potvrdili opravdanost korištenog modela kriznog upravljanja i komunikacije.
Praktična primjena. Mogućnost praktične primjene prikazanih primjera dobre prak- se kriznog upravljanja i knjižničnog poslovanja te rezultata i prikaza usluga za korisnike svakako je neizmjerno važna za sve narodne knjižnice u Hrvatskoj.
Društveni značaj. Bolest COVID-19 nametnula je sasvim nove paradigme poslova- nja, poput zatvaranja knjižnica, strogih higijenskih mjera i fizičke udaljenosti, a rad u kriznim okolnostima dodatno je otežan potresom koji je pogodio Zagreb 22. ožujka te poplavom koja se dogodila 24. srpnja 2020. godine. Rad je prilog tvrdnji da su knjižnice ustanove koje su oduvijek spremno odgovarale na raznolike društvene izazove.
Originalnost/vrijednost. Opisani primjeri dobre prakse kriznog upravljanja i komu- niciranja te opisane knjižnične usluge predstavljaju značajan doprinos pregledu praksi kriznog upravljanja u narodnim knjižnicama na nacionalnoj razini te na toj razini pred- stavljaju vrijedan prilog za daljnju raspravu.
The regional collection of „Metel Ožegović“ Public Library is the most valuable collection in the Library, which was first presented to the public in 1968. From the first moment it strived to become ...one of the most complete and high quality catalogued regional collections by collecting materials, designing catalogues, by diligent and shrewd work of its librarians together with Vanda Milčetić, the library director at that time. The materials have always been collected and catalogued in a responsible and inspirational way. Despite some problems while collecting, selecting and cataloguing materials, which have been caused by their publication, shape and kind, the Collection has gained its irrefutable status both in the regional area and outside its boundaries. Since 2008 the Collection has been completed systematically by authors which have not been included in the collection so far as well as by works of already included authors. The materials have been collected by purchase, donations, presents and by researching history, culture and science unflaggingly in
order to find as many regional items as possible. At first the Collection included 1,000 titles while today it amounts to 10,000 volumes, by cataloguing all kinds of materials which have been entered into several inventory books.
Cilj. U radu se raspravlja o važnosti normativne baze predmetnih odrednica u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu kao jedinstvene baze koja putem standardiziranih zapisa omogućava ...jednoznačnu primjenu u bibliografskim zapisima. Sustavnim praćenjem razvoja formata MARC 21, inkorporiranje novih identifikatora zapisa u sustav Aleph doprinosi osuvremenjivanju normativnih zapisa, kvalitetnijoj bibliografskoj kontroli i razmjeni podataka u knjižničnom okruženju.
Pristup/metodologija/dizajn. Kroz primjere dobre prakse u NSK-u pokazali smo kako kontrola nad sustavom predmetnih odrednica u normativnoj bazi podataka utječe na održavanje bibliografske baze podataka.
Rezultati. Jedan od načina održavanja kvalitete normativne baze podataka jest sustavni redakcijski nadzor. Ispravljanje zapisa u NSK-u je povjereno katalogizatorima za manji broj zapisa te ključnim i sistemskim knjižničarima za izmjene većeg broja zapisa globalnim izmjenama putem Sustava za podršku.
Originalnost/vrijednost. S obzirom na to da o ovoj temi nema dovoljno radova, a nacionalni pravilnik za predmetno označivanje još nije objavljen, rad će biti koristan svima koji se bave održavanjem predmetnog kataloga.
Cilj. Rad ukazuje na važnost provođenja programa informacijskog opismenjavanja u narodnim knjižnicama. Cilj je rada prikazati program
Informacijsko opismenjavanje tinejdžera
Gradske knjižnice Zadar i ...rezultate istraživanja koje je provedeno radi vrednovanja programa. U istraživanju se analizira zadovoljstvo i mišljenje sudionika programa, učenika osnovnih i srednjih škola, s obzirom na njegovu jasnoću, razumljivost, korisnost i zanimljivost.
Metodologija. U anketnom istraživanju programa
Informacijsko opismenjavanje ti-
nejdžera
za prikupljanje podataka korišten je anketni upitnik kreiran za tu svrhu.
Rezultati. Rezultati istraživanja pokazali su da je u narodnoj knjižnici moguće osmisliti i provesti kvalitetne programe poput programa
Informacijsko opismenjavanje tinejdžera
u Gradskoj knjižnici Zadar. Rezultati pokazuju da učenici osnovnih i srednjih škola u velikom postotku pozitivno ocjenjuju zanimljivost teme, jasnu i razumljivu prezentaciju sadržaja i stjecanje novih znanja za koja smatraju da će im koristiti u daljnjem školovanju.
Originalnost. Rad nastoji ukazati na potrebu provođenja programa informacijskog opismenjavanja, kakav je za tinejdžersku populaciju u narodnoj knjižnici rijetkost. Opisujući faze nastanka, koncept i promidžbene aktivnosti programa
Informacijsko opismenjavanje tinejdžera
Gradske knjižnice Zadar, dan je model za oblikovanje srodnih programa. U hrvatskoj stručnoj literaturi nedovoljno je istraživanja na temu informacijske pismenosti u narodnim knjižnicama, a vrednovanja programa opismenjavanja tinejdžera gotovo da i nema. Rezultati vrednovanja programa s obzirom na učenike osnovnih i srednjih škola mogu poslužiti kao polazište u formiranju sadržaja sličnih programa te kao smjerokaz za unapređivanje postojećih.
Cilj. Cilj istraživanja u ovome radu bio je utvrditi postojanje sadržaja i usluga namijenjenih isključivo djeci na internetskim stranicama dječjih knjižnica u Hrvatskoj te odgovoriti na sljedeća ...istraživačka pitanja: postoje li i koje su vrste sadržaja (prema predstavljenom japanskom modelu) dostupne putem internetskih stranica dječjih knjižnica u Hrvatskoj i postoje li i koje su usluge za djecu dostupne putem internetskih stranica dječjih knjižnica u Hrvatskoj?
Pristup/metodologija/dizajn. U ovom je istraživanju provedena analiza online sadržaja internetskih stranica dječjih knjižnica u Hrvatskoj u sklopu svih dostupnih internetskih mjesta (bez iznimaka) narodnih knjižnica u Hrvatskoj. Ustanovljen je ukupan broj od 193 dostupna internetska mjesta narodnih knjižnica. Kriterij odabira internetskih stranica dječjih knjižnica u Hrvatskoj u ukupnom broju dostupnih internetskih mjesta narodnih knjižnica bile su one internetske stranice dječjih knjižnica u Hrvatskoj koje su nedvojbeno nudile online sadržaje i usluge namijenjene djeci, njih ukupno 32. Prilikom analize sadržaja internetskih stranica dječjih knjižnica u Hrvatskoj primijenjen je model CIRRI (Core Information Reference Research Instruction (CIRRI) Contents Model) koji su osmislili Kanazawa, Maruyama i Motoki.
Rezultati. Provedeno istraživanje ukazuje na činjenicu kako u odnosu na ukupan broj narodnih knjižnica u Hrvatskoj ne postoji znatan broj narodnih knjižnica koje na svojim internetskim stranicama nude sadržaje i usluge namijenjene djeci. Od svih dostupnih internetskih mjesta narodnih knjižnica u Hrvatskoj koje su pregledane i analizirane, bilo je moguće izdvojiti njih ukupno 32, a među izdvojene 32 rijetke su bile one internetske stranice dječjih knjižnica u Hrvatskoj koje su sadržajima i uslugama namijenjene isključivo djeci. Mnoge od njih teško je locirati u sklopu internetskih mjesta narodnih knjižnica jer nisu bile vidljivo istaknute, nisu bile redovito ažurirane i često su služile samo kao pokazatelji postojanja dječje knjižnice u prostorima narodne knjižnice te postojanja pojedinih stalnih programa pojedinih narodnih knjižnica za djecu koji se odvijaju u prostoru knjižnice. Rijetke su one internetske stranice dječjih knjižnica u Hrvatskoj za koje se može reći da zadovoljavaju potrebe djece za informacijama, znanjem i zabavom. Analizom sadržaja internetskih stranica dječjih knjižnica u Hrvatskoj moguće je zaključiti kako postoji znatan prostor za napredak u ponudi i organizaciji online sadržaja i online usluga za djecu.
Praktična primjena. Rezultate istraživanja moguće je primijeniti u procesu oblikovanja budućih internetskih stranica narodnih knjižnica uz pomoć primjera postojećih vrsta online sadržaja i online usluga.
Cilj. Cilj istraživanja provedenog za potrebe ovog rada bio je utvrditi jake i slabe točke u radu Knjižnice i čitaonice Bogdana Ogrizovića (Knjižnice grada Zagreba) u cjelokupnom spektru radnih ...aktivnosti navedene knjižnice, s posebnim naglaskom na aktivnostima koje korisnici najviše percipiraju kao važne, poput korisničkih usluga, građe, prostora, informacijske i komunikacijske tehnologije, zaposlenika u knjižnici, opreme, rasvjete, atmosfere za rad u knjižnici itd.
Pristup/metodologija/dizajn. U provedbi istraživanja upotrijebljena je metoda ankete. Anketni upitnik sastojao se od dva dijela. U prvom otvorenom dijelu ispitanicima je pružena mogućnost samostalnog upisa triju želja o bilo čemu što bi željeli vidjeti ili u čemu bi željeli sudjelovati u knjižnici. Drugi dio anketnog istraživanja sastojao se od sedam pitanja zatvorenog tipa uz mogućnost samostalnog dodavanja odgovora u tri pitanja. U istraživanju je upotrijebljen prigodni uzorak ispitanika.
Rezultati. Rezultati istraživanja potvrdili su postojanje problema poput nedostatka prostora i smanjene mogućnosti nabave najnovijih naslova građe u dovoljnom broju za sve zainteresirane korisnike, što pak ovisi o financijskim mogućnostima knjižnice. Rezultati istraživanja pokazali su i želje korisnika za pristupom e-građi i uslugama knjižnice putem interneta te želju za još raznovrsnijim knjižničnim aktivnostima, premda je knjižnica u istraživanju u velikoj mjeri prepoznata kao brend upravo na temelju već ionako velikog broja aktivnosti koje se u njoj odvijaju. Navedeni problemi ujedno su i sustavni problemi koje knjižnica nije u mogućnosti samostalno riješiti bez dodatne podrške knjižničnog sustava u kojem se nalazi.
Praktična primjena. Rezultate istraživanja moguće je primijeniti u procesu poboljšavanja postojećih te oblikovanja budućih knjižničnih usluga i aktivnosti s ciljem postizanja još većeg zadovoljstva korisnika.
Cilj. Cilj je ovoga rada1 prikazati provođenje inkluzivnih knjižničnih usluga u narodnim knjižnicama kao što su mreža Knjižnice Tina Ujevića i mreža Knjižnice Novi Zagreb, koje su sastavni dio ...Knjižnica grada Zagreba. Rad je fokusiran na suradnju narodnih knjižnica i udruga osoba s invaliditetom i djecom s poteškoćama u razvoju kroz razdoblje od gotovo dva desetljeća.
Pristup/metodologija/dizajn. U uvodnom teorijskom dijelu rada opisana je uloga, zadaća i poslanje narodnih knjižnica, posebno u orijentaciji na skupine osoba s invaliditetom i ostale slične ranjive skupine potencijalnih korisnika narodne knjižnice. Slijedi prikaz suradnje dviju mreža narodnih knjižnica, mreže Knjižnice Tina Ujevića i mreže Knjižnice Novi Zagreb s ukupno 2 središnje knjižnice i 10 knjižničnih ogranaka, s velikim nizom udruga osoba s posebnim (dodatnim) potrebama kroz razdoblje od gotovo 20 godina. Posebno je istaknuta suradnja Knjižnice Tina Ujevića s Udrugom za promicanje inkluzije, dok mreža Knjižnice Novi Zagreb izlaže svoju aktivnost u dugogodišnjoj suradnji s Udrugom osoba s cerebralnom i dječjom paralizom (CeDePe).
Rezultati. Višegodišnji rad i suradnja ovih dviju mreža narodnih knjižnica s pojedincima i udrugama osoba s invaliditetom pokazuju da su inkluzivne knjižnične usluge već dugo prisutne u praksi naših narodnih knjižnica, a u današnje vrijeme one su postale nužnost s obzirom na djelovanje u skladu s ciljevima održivoga razvoja Agende 2030.
Društveni značaj. Mreže Knjižnice Tina Ujevića i Knjižnice Novi Zagreb promotori su miroljubivosti, socijalne osviještenosti i društvene aktivnosti te nastoje biti odgovorna i inkluzivna ustanova na svim razinama, što ovaj rad potvrđuje.
Originalnost/vrijednost. Ovaj rad prvi put sustavno na jednom mjestu donosi prikaz rada i primjere dobre prakse u radu i suradnji dviju mreža narodnih knjižnica, Knjižnice Tina Ujevića i Knjižnice Novi Zagreb, s velikim brojem udruga osoba s invaliditetom i u tom smislu može biti poticaj drugim knjižnicama da oblikuju svoju inkluzivnu knjižničnu djelatnost ili, još bolje, organiziraju onu koja već postoji.
Prikazom knjižničnih klasifikacija koje su se upotrebljavale u knjižnicama Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Središnjoj medicinskoj knjižnici i Knjižnici “Andrija Štampar”, daje se uvid u ...klasifikacijske sheme koje su najčešće primjenjivane pri klasifikaciji medicinske građe. Poseban naglasak stavljen je na NLM klasifikaciju (National Library of Medicine Classification) koju danas upotrebljava većina medicinskih knjižnica u Hrvatskoj i svijetu. Uz NLM klasifikaciju i klasifikaciju Kongresne knjižnice (Library of Congress Classification) usko je povezano i predmetno označivanje predmetnicama MeSH tezaurusa (Medical Subject Headings Thesaurus).
PDF
