Cilj. Cilj je rada prikazati mogućnosti, dosege i dobru praksu rada Bibliobusne službe Knjižnica grada Zagreba u promicanju UN-ove Agende za održivi razvoj 2030. Svojim radom trenutno nastoji ...doprinijeti sljedećim ciljevima: Cilju 4. – Kvalitetno obrazovanje, Cilju 10. – Smanjenje nejednakosti, Cilju 11. – Održivi gradovi i lokalne zajednice, Cilju 16. – Mir i pravednost, Cilju 17. – Partnerstvo za ciljeve.
Pristup/metodologija/dizajn. Rad je nastao na temelju kronološkog praćenja primjera dobre prakse nastalih u radu Bibliobusne službe Knjižnica grada Zagreba, a koji doprinose ostvarenju zadanih ciljeve Agende Ujedinjenih naroda za održivi razvoj 2030.
Rezultati. Sukladno evaluaciji bibliobusnih stajališta u lipnju, početkom sljedeće školske godine otvaraju se nova te zatvara dio postojećih stajališta za koja je utvrđeno da više nisu potrebna u Gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji. Reorganizacija se radi s ciljem promicanja jednakopravnosti u pružanju knjižničnih usluga i povećavanja mogućnosti pristupa istima. Misija je omogućiti svima jednak pristup knjižničnoj građi, informacijama i znanju. U 2018. godini Bibliobusna služba obilazi 77 stajališta, od kojih je 55 u Gradu Zagrebu, a 22 u Zagrebačkoj županiji. Ukupan broj članova je 4505, od kojih su 2870 djeca, a 1635 odrasli. Unutar Projekta 65 Plus, programom Knjigom do vrata surađuje se s domovima za starije i nemoćne osobe i individualno posjećuje korisnike. Intenzivirana je i nabava audiovizualne i elektroničke građe koja obuhvaća i prilagođenu građu u DAISY-book-formatu, namijenjenu slijepim i slabovidnim osobama.
Društveni značaj. Promicanje jednakopravnosti u pružanju najprilagodljivije knjižnične usluge povećavanjem mogućnosti pristupa istima prema potrebama promjenjivog stanovništva bez obzira na mjesto stanovanja.
Originalnost/vrijednost. Rad je prikaz primjera dobre prakse i poslovanja Bibliobusne službe od 2017., kada se organizacijom i realizacijom vlastitih programa aktivno uključila u promicanje projekata, aktivnosti i manifestacija kao što su Mjesec hrvatske knjige, Projekt 65 plus, Kampanja Čitaj mi!, Noć muzeja, Noć knjige, Dani medijske pismenosti.
Cilj. Cilj je ovoga rada prikazati mogućnosti visokoškolskih knjižnica u pripremi i izvedbi izbornih predmeta u nastavnim programima visokih učilišta.
Metoda. Prikazan je sadržaj i način izvođenja ...dvaju izbornih predmeta tematski vezanih uz podučavanje informacijske pismenosti studenata medicine koje je oblikovala Središnja medicinska knjižnica Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, kao i rezultati anketnoga ispitivanja studenata koji su pohađali jedan od opisanih kolegija.
Rezultati. Prepoznajući specifičnosti informacijskih potreba studenata medicine, Središnja medicinska knjižnica samostalno je oblikovala sadržaj i način izvođenja izbornih predmeta. Predmete su ocijenila i odobrila odgovarajuća tijela matične ustanove. U izvođenju kolegija, od kojih svaki traje 25 sati i pretežno se izvodi u obliku vježbi, sudjeluju knjižničari i nastavnici temeljnih i kliničkih predmeta. Nastavnike je odabrala i na suradnju pozvala Središnja medicinska knjižnica. Prema rezultatima anketnog ispitivanja velika većina studenata koji su pohađali nastavu jednog od izbornih predmeta Središnje medicinske knjižnice izrazila je zadovoljstvo programom izbornog predmeta i prezentacijom njegova sadržaja.
Praktična primjena. Izborni predmeti učinkovit su način na koji visokoškolske knjižnice mogu prenositi sadržaje koji podupiru informacijsku pismenost studenata i pripremaju ih za cjeloživotno učenje. Pritom je neophodna suradnja knjižnice s nastavnicima matične ustanove. Primjer opisan u radu može biti poticaj drugim hrvatskim visokoškolskim knjižnicama za sličan pristup informacijskom opismenjavanju studenata.
S knjižnicom do poslovnog uspjeha Šupraha-Perišić, Milka; Ribarić, Ana
Vjesnik bibliotekara Hrvatske,
03/2019, Letnik:
61, Številka:
2
Journal Article, Paper
Recenzirano
Odprti dostop
Cilj. Ovim radom željelo se pokazati iskustva Gradske knjižnice Rijeka pri pokretanju i realizaciji usluge Poslovni kutak, usluge usmjerene na poslovne informacije i e-usluge kao potporu građanima za ...bolje snalaženje u svijetu rada i poduzetništva. Također se željela saznati struktura korisnika Poslovnog kutka te razina zadovoljstva navedenom uslugom.
Metodologija. U uvodnom dijelu rada opisana je motivacija za pokretanje usluge s naglaskom na međunarodne dokumente na koje se oslanja. Slijede primjeri dobre prakse u svijetu i Hrvatskoj. Usluga Poslovni kutak opisana je kroz ciljeve, ljudske, tehnološke i druge resurse, sadržaj rada i promotivne aktivnosti. Na temelju evaluacijskih listića koje ispunjavaju svi sudionici i posjetitelji događanja u Poslovnom kutku napravljena je analiza strukture korisnika, kao i procjena razine zadovoljstva uslugom.
Rezultati. Rezultati su pokazali veliku zainteresiranost građana za sadržaje koje pruža usluga Poslovni kutak u lokalnoj zajednici, a trend pokazuje da zainteresiranost stalno raste. Žene su proaktivnije od muškaraca (63 %). Nečlanovi Knjižnice čine čak 35 % korisnika. Sukladno očekivanjima, 60 % korisnika usluge u dobi je od 26 do 45 godina. Zaposlene osobe čine 55 % korisnika, a nezaposlene 17 %. Iskazano je veliko zadovoljstvo izborom tema i korisnošću informacija. Facebook je najznačajniji komunikacijski kanal za promociju usluge.
Originalnost/vrijednost. Uključujući se u procese snaženja poduzetničkog duha, Knjižnica čini iskorak iz dosadašnjih praksi, a pozitivna evaluacija usluge temeljena na ocjenama korisnika i brojnosti onih koji sudjeluju u projektu (suradnika i sudionika) to i potvrđuje. Programi narodnih knjižnica za korisnike tradicionalno se kreću unutar područja obrazovanja i kulture. Širenjem usluga na poslovni i radni aspekt života, narodna knjižnica na nov način privlači pozornost i vrednovanje od strane građana.
Cilj. Na primjeru konferencije u organizaciji visokoškolske knjižnice cilj je prikazati koristi koje konferencija može donijeti u okupljanju i povezivanju knjižnice s korisnicima i suradnicima.
...Pristup/metodologija. Prikazana je konferencija o medicinskim informacijama (Medical Information Conference Croatia – MICC) koju organizira Središnja medicinska knjižnica Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Obrađeni su rezultati koji govore o broju i strukturi predavača te sudionika konferencije. Zaključci naznačuju ulogu konferencije koja je pružila knjižnici priliku za sudjelovanje u stalnom usavršavanju djelatnika u medicini te uključivanje u službene programe trajne medicinske izobrazbe liječnika.
Rezultati. Uspješnost koncepcije konferencije MICC koju je organizator usklađivao s korisničkim zahtjevima i potrebama potvrđena je istraživanjem provedenim na broju i strukturi sudionika konferencije. Rezultati pokazuju da su liječnici najčešći sudionici konferencije (čine 45,1 % sudionika u razdoblju od 2009. do 2018. godine), čime je ostvaren cilj knjižnice u pružanju podrške stručnjacima iz područja djelovanja svoje matične ustanove.
Praktična primjena. Konferencije su djelotvoran način povezivanja visokoškolske knjižnice s korisnicima i suradnicima, ali i pružanja podrške u ostvarivanju obrazovnih ciljeva matične ustanove. Knjižnice organiziranjem konferencija mogu sudjelovati u osvještavanju informacijskih potreba sudionika, poučavati ih informacijskoj pismenosti i poticati na cjeloživotno učenje.
Društveni značaj. Specijalizirane konferencije iz područja djelovanja visokoškolskih knjižnica, usmjerene na informacijsko opismenjavanje, doprinose upoznavanju korisničke zajednice s aktualnim temama s područja znanstvenih informacija i znanstvene komunikacije.
Originalnost/vrijednost. U ovom radu opisana je jedina redovita konferencija korisnika medicinskih informacija organizirana u Hrvatskoj od strane visokoškolske knjižnice. Također, rad prikazuje iskustvo visokoškolske knjižnice u organizaciji konferencije, izboru tema i prepoznavanju informacijskih potreba korisničke zajednice.
Namen: Namen prispevka je obravnavati branje kot fizično dejavnost, ki je vpisana v prostor in nosi številne sociološke konotacije. Branje analizira kot utelešeno (angl. embodied) in družbeno prakso ...in ugotavlja medsebojno sodoločenost teh dveh dimenzij.
Metodologija/pristop: V fokusnih skupinah smo izvedli pogovore s študenti iz šestih evropskih držav in jih spraševali o vplivu oziroma vlogi, ki jo vrsta besedila, namen branja in bralna naprava igrajo pri izboru konkretnega bralnega okolja. Sodelovalo je 21 deklet in 15 fantov različnih do- in podiplomskih programov s povprečno starostjo 21,5 leta.
Rezultati: Izkazalo se je, da sogovorniki večinoma niso brezbrižni do svojega bralnega okolja. Kot prostor branja so najpogosteje navedli dom, knjižnice oziroma čitalnice, poleg tega pa še druge javne kraje, npr. kavarne in parke, okolja, kjer ljudje pogosto berejo, čeprav prvotno niso namenjena branju. Na tej osnovi članek poroča o zaznanih bralnih smernicah in premišlja o njihovih morebitnih implikacijah za akademsko raziskovanje in vsakdanjo prakso.
Omejitve raziskave: Vzorec raziskave je majhen, izziv sta predstavljali skupinska dinamika in neverbalna komunikacija.
Izvirnost/uporabnost raziskave: Študija se razlikuje od prevladujočih pristopov k branju, ki »bralni um« praviloma obravnavajo kot začasno odvezan od vseh dražljajev v fizičnem okolju. Kot pokaže, prav teh ne gre ignorirati ne v praksi ne v kontekstu raziskovanja.
Purpose: The article addresses reading as a physical engagement, inscribed in space and carrying many social connotations. It analyses reading as an embodied and social practice, and focuses on the way these two dimensions relate to each other and determine the reading experience.
Methodology/approach: We used the focus group method and talked to 36 students from six European countries, focusing on the effect or the role that the type of the text, the purpose of reading and the reading device play in selecting reading environments. We talked to 21 females and 15 males from various (under)graduate programmes with mean age 21,5.
Results: Far from expressing indifference, participants turned out to be very perceptible and sensitive towards their reading environments. Most frequently, they mentioned home, libraries and other public spaces, such as coffee shops or parks, as places where people often read, even though these are not explicitly dedicated to reading. The article reports on the emergent trends and discusses the potential implications for research and practice.
Research limitations: The sample was small; main challenge was group dynamics and non-verbal communication.
Originality/practical implications: Different from the prevailing approaches to reading, which tend to study the reading mind as if temporarily detached from all stimuli in the physical environment, this study shows how the latter is exactly what should not be ignored – neither in practice nor in academic research.
Prispevek obravnava družbene učinke heterogene rabe prostora v izposojevalnih knjižnicah (t. i. circulating libraries) 18. stoletja in v sodobnih splošnih javnih knjižnicah in na tej osnovi ...preizprašuje ustreznost koncepta tretji prostor, ki se vsaj zadnjih deset let v knjižničnem diskurzu pojavlja kot deskriptivna stalnica. Skozi analizo ugotavlja, da je stroka premalo kritično posvojila razumevanje referenčne Oldenburgove definicije, saj ta v resnici zgreši osrednjo namembnost javnih knjižnic. V premislek zato ponudi reinterpretacijo koncepta za sodobno knjižnično prakso. Članek zaključuje širša refleksija o tem, kako sploh misliti knjižnico v 21. stoletju.
The right to free access to information is a fundamental human and democratic right of citizens guaranteed by international documents and laws of individual countries. In this way, citizens are given ...the opportunity to gain insight into data and documents held by public authorities and state bodies and to be informed of all important issues in society. Libraries, as “public institutions”, are also involved in building and strengthening a democratic society by providing free and equal access to information and ideas to their users, which is one of the basic tasks of librarians and information professionals. Library associations, primarily IFLA, in a series of documents also point to the importance of a free and equal right to access information. However, library activity in modern society, as part of the information policy of developed countries, must follow two principles: the principle of publicity and the principle of protection of privacy, i.e. it must respect the privacy of users and at the same time allow the free flow of data. In this sense, the paper gives a brief overview of the most important international human rights documents guaranteeing the right to freedom of expression and free access to information, as well as international documents mainly from library associations, which in their texts indicate the importance of free and equal access to information for all users. Finally, the paper briefly addresses the importance of protecting the right to privacy in libraries as an inseparable part of library activity in modern society.
Osnovna je svrha ovoga rada istražiti stanje i planove budućeg razvoja pokretnih knjižnica u Hrvatskoj, u sklopu ispunjavanja odredbi postojećega hrvatskog knjižničnog zakonodavstva te potreba iz ...prakse. Posebni su ciljevi: opisati stanje pokretnih knjižnica u Hrvatskoj na temelju zadnjih statističkih podataka te predstaviti rezultate provedenog istraživanja o planovima njihovog razvoja. U Hrvatskoj, u 2014. godini djeluje deset bibliobusnih službi, na području devet županija i Grada Zagreba, s ukupno 14 bibliobusnih vozila. U razdoblju unazad petnaestak godina, službe pokretnih knjižnica doživjele su znatan razvitak: osnovane su 4 nove službe, 6 službi je obnovljeno novim vozilima, nabavljena su 4 potpuno nova vozila u postojećim ili novim službama te stavljena u funkciju još dva rabljena vozila dobivena iz inozemstva kao donacije. Ipak, u jedanaest hrvatskih županija još uvijek ne postoje organizirane službe pokretnih knjižnica, iako u svakoj od njih postoje područja koja nisu pokrivena stacioniranim knjižnicama. Stoga je Komisija za pokretne knjižnice HKD-a 2013. godine provela Istraživanje o potrebama i planovima razvoja pokretnih knjižnica u Hrvatskoj u sklopu kojeg je upitnikom za sve županijske matične knjižnice ispitano kakve su njihove stvarne potrebe te kratkoročni i dugoročni planovi razvoja županijskih mreža knjižnica, s osobitim naglaskom na ulogu pokretnih knjižnica u tim planovima. Rezultati ovog istraživanja, zajedno s podacima o aktualnom stanju bibliobusnih službi koje redovito godišnje prikuplja Komisija za pokretne knjižnice, daju cjelovitu sliku stanja u pokretnom knjižničarstvu Republike Hrvatske u 2014. godini, kao i projekciju potreba za iduće višegodišnje razdoblje.
Cilj. U članku se govori o nastanku, djelovanju i značaju Radne grupe za zelene knjižnice. Cilj je rada omogućiti uvid u kronologiju i razloge nastanka i djelovanja Radne grupe za zelene knjižnice sa ...svim njezinim aktivnostima u prva dva mandata postojanja.
Metodologija. Analizom godišnjih izvještaja Radne grupe za zelene knjižnice autor iznosi kronološki prikaz djelovanja Radne grupe za zelene knjižnice.
Rezultati. Rezultat rada jest prikaz aktivnosti Radne grupe za zelene knjižnice od osnutka do kraja 2018. godine, s posebnim naglaskom na najznačajnijim aktivnostima kao što su umrežavanja knjižnica kroz godišnje nacionalne akcije „Pokrenimo zelene knjižnice“ te suradnja Radne grupe s Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom u Zagrebu kroz organizaciju Zelenog festivala i 1. međunarodne konferencije o zelenim knjižnicama.
Društveni značaj. Cilj postojanja zelenih knjižnica jest edukacija javnosti i širenje svijesti o održivom društvu i nužnosti zaštite okoliša.
Originalnost. Prvi prikaz sveukupnog djelovanja Radne grupe za zelene knjižnice od osnutka 2014. godine do konca 2018. godine.
Hrvatska franjevačka provincija sv. Ćirila i Metoda od 2011. godine sustavno obrađuje građu svojih knjižnica, ponajprije najvrjednije zbirke, prema međunarodnim standardima (ISBDM) primjenom ...suvremenih informatičkih i komunikacijskih tehnologija. Time su podatci o toj građi odmah nakon obrade dostupni javnosti u elektroničkome mrežno dostupnome kata logu Provincije (http://193.198.235.162). Zbirka stranih rijetkih knjiga XVI. stoljeća u knjižnici Franjevačkoga samostana u Slavonskome Brodu brojem jedinica (50), odnosno naslova (53) je malena, ali svojim sadržajem zanimljiva i predstavlja svojevrsnu rijetkost. Ovaj rad donosi katalog te zbirke, komentare i informacije o autorima uz svaki naslov (djelo). Iako nema nijednog izdanja Biblije, u zbirci je manji broj jedinica neophodnih za proučavanje Biblije (konkordancije i sl.). Tu su liturgijski (brevijari i sl.) i pastoralni priručnici (G. Biel, G. Pepin, katekizmi i sl.), knjige propovijedi (F. Nausea, Hugo de Borgognonibus, C. Musso, G. Pepin, F. Diez, J. Osorio, O. Zarrabbini), građa teološko-filozofske tematike (Duns Scot), kao i fundamentalne teologije (Pelbartus de Temesvar, N. de Plove, Thomas Hibernicus). Zasebnu cjelinu čine djela nekoliko autora klasične antičke (rimske) književnosti, politike i govorništva (M. T. Cicero, N. P. Ovidius), latinske poezije (V. Rotmar), novolatinske literature (M. A. Muret), gramatička i retorička pojašnjenja antičkih autora i priručnik za učenje latinskoga jezika (F. Priscianese Fiorentino). U zbirci je također zastupljena i talijanska književnost (L. Groto). Grupu djela enciklopedijskog karaktera čine djela različitog sadržaja i tematike (Pliniius Secundus, J. Tixier de Ravis, P. Gregoire) i višejezični rječnik (Dictionarium Ambrosii Calepini). Povijesne znanosti zastupljene su s nekoliko djela od kojih je jedno neophodno za izučavanje antičke povijesti i društva. (Pliniius Secundus, D. Chytraeus, M. Dresseri). Toj zbirci posebnu vrijednost daju djela iz područja medicine (G. Falloppio, L. Fioravanti) i pučkog ljekarništva (Herbolario volgare...). Svojevrsna zanimljivost te zbirke je udžbenik iz matematike (I. Vogelin i G. Peurbuchius) za koji je predgovor napisao P. Melanchton, jedna od ključnih ličnosti reformacije. Pravna literatura zastupljena je sa svega jednim, ali sasvim jedinstvenim djelom (U. Tengler) u kojem je opisan, a raskošnim grafikama (drvorezima) i prikazan tadašnji pravni i društveni poredak, odnosno opisano pravno ponašanje institucija države i njezinih podanika.Primijetiti je kao posebnu zanimljivost te zbirke to što ona sadrži znatan broj naslova autora, pripadnika različitih reformacijskih zajednica i teoloških smjerova, a njihova djela ipak obrađuju teološki neutralna područja ljudske djelatnosti (klasična latinska književnost, retorika, etika, pedagogija, povijest i slično). Neki primjerci građe imaju u bibliografskome opisu poveznicu s digitalnom slikom istoga naslova u nekoj europskoj knjižnici ili u nekoj bazi digitalizirane knjižne građe, čime je korisniku omogućen, u nedostatku digitalne slike primjerka iz opisane knjižnice, uvid u cjelokupan sadržaj toga naslova. Zbirka stranih rijetkih knjiga XVI. stoljeća u knjižnici Franjevačkoga samostana u Slavonskome Brodu još je jedno svjedočanstvo višestoljetne duhovne i kulturne tradicije hrvatskih franjevaca, grada Slavonskoga Broda i Hrvatske, zemlje bogate europske kršćanske kulture i uljudbe.
PDF
