Cilj. Svrha je članka, kao i motiv za provedbu ovoga istraživanja, utvrditi prikladnost strukture životopisa koji se unose u mrežni biografski leksikon Obrazi slovenskih pokrajin (Lica slovenskih ...pokrajina). Namjera je i ustanoviti kriterije ili strukturne elemente koji mogu pomoći pri odlučivanju koje će se osobe uključiti u mrežni biografski leksikon.
Pristup/metodologija/dizajn. Za analizu strukture zapisa koji se unose u mrežni biografski leksikon, kao i za utvrđivanje kriterija za odabir osoba za unos u mrežni biografski leksikon, korištena je metoda analize sadržaja.
Rezultati. Definirani su kriteriji za odabir osoba za upis u mrežni biografski leksikon Obrazi slovenskih pokrajin (OSP) i struktura životopisa na mrežnom biografskom leksikonu OSP. Zaključeno je i da je poželjno da redoslijed strukturnih elemenata bude nepromjenjiv. Također, zaključeno je da je za razvoj biografskih leksikona bitna i suradnja svih ustanova koje mogu pridonijeti kvaliteti biografskih leksikona.
Ograničenja. Ograničenje istraživanja predstavljala je činjenica da svaku osobu čiji se životopisi uključuju u mrežni biografski leksikon OSP povezuju biografski jedinstveni podatci, isključivo vezani za život te osobe, pa je teško odrediti jedinstvenu strukturu elemenata.
Također, prema našim saznanjima, nema istraživanja koja se bave strukturom životopisa u biografskim leksikonima.
Originalnost/vrijednost. Rezultati istraživanja mogu pridonijeti kvaliteti unosa u mrežni biografski leksikon OSP, ali i u druge mrežne biografske leksikone. Kvalitetnija struktura životopisa i stručni kriterij za odabir osoba koje će biti uključene u biografski leksikon morali
bi utjecati i na zadovoljstvo korisnika samim portalom. Ovaj je rad i poziv za daljnji istraživački rad na tom području.
Rad obrađuje problematiku promocije i promicanja čitanja u narodnim knjižnicama te se fokusira na važnost razlikovanja tih dvaju pojmova u praksi hrvatskih narodnih knjižnica. Pregledom literature ...pokazano je da je promocija čitanja u hrvatskim narodnim knjižnicama još uvijek nedovoljno istraženo područje. Postojeća istraživanja na temu čitanja uglavnom se bave čitateljskim navikama pojedinih korisničkih skupina, čitanjem lektirnih djela ili općenitim značenjem čitanja, dok PISA i PIRLS istraživanja donose rezultate standardiziranih testova vezanih uz čitateljske kompetencije. Stručni radovi donose prikaze provedenih projekata i opisuju primjere dobre prakse. Poseban značaj u tome ima nacionalna kampanja za poticanje čitanja Čitaj mi! Objavljenih istraživanja na temu promocije čitanja u Hrvatskoj nema.Prvi dio rada donosi definicije ključnih pojmova, promicanja i promocije te kratki pregled istraživanja, projekata i udruga organiziranih u svrhu promocije i promicanja čitanja. Drugi dio rada donosi rezultate istraživanja koji prikazuju načine i pristupe promociji i promicanju čitanja u hrvatskim narodnim knjižnicama. Istraživanjem se nastojao dobiti uvid u načine i postupke pomoću kojih osobe odgovorne za aktivnosti promicanja i promocije čitanja provode promociju čitanja u knjižnici u kojoj su zaposlene. Također je istraženo kako knjižničari percipiraju pojmove vezane uz promicanje, poticanje i promociju čitanja i svijest o važnosti promocije aktivnosti koje se svakodnevno odvijaju u knjižnicama. U istraživanju je sudjelovalo 35 narodnih knjižnica odabranih na temelju prijedloga i preporuke voditelja županijskih knjižnica. Istraživanje je provedeno metodom polustrukturiranog intervjua. Rezultati su pokazali da knjižničari često ne razlikuju (ili ne pridaju važnost razlikovanju) terminologije, da se najčešće koriste promocijom (ne svih) aktivnosti putem oglašavanja na Facebook-stranicama i mrežnim stranicama knjižnica, što je usmjereno mlađim korisnicima te oglašavanjem na oglasnim pločama u knjižnici, što je usmjereno prema starijim korisnicima. Mnogi provedeni programi prolaze nezapaženo u široj javnosti jer se ne promoviraju dovoljno, što je često rezultat nedovoljnog vremena knjižničara za obavljanje tog dijela poslovanja. Rezultati ukazuju i na nužnost edukacije i podizanja svijesti o važnosti različitih načina promocije čitanja kako bi poticanje i promicanje bilo vidljivije u javnosti.
Cilj. Cilj je rada bio ispitati u kojoj su mjeri filmovi koji su najbolje ocijenjeni od strane gledatelja, prema Internet Movie Database (IMDb) popisu, zastupljeni u zbirkama Gradske knjižnice ...Rijeka, Gradske knjižnice Marka Marulića u Splitu i Knjižnica grada Zagreba. Također, cilj je rada bio istražiti raznolikost filmova s IMDb popisa koji su dostupni u spomenutim knjižnicama, s obzirom na državu podrijetla i vrijeme nastanka filma.
Metodologija. Korištena je metoda usporedbe kataloga odabranih knjižnica s popisom najboljih filmova prema ocjenama korisnika IMDb portala, jednog od najvažnijih mrežnih izvora podataka o filmovima. Istraživački podaci prikupljeni su tijekom 2021. godine.
Rezultati. Rezultati pokazuju da istražene knjižnice imaju otprilike 50 % do otprilike 70 % filmova s IMDb popisa u zbirkama. Utvrđeno je da knjižnice u svojim zbirkama primjetno češće imaju filmove iz SAD-a s IMDb popisa, u odnosu na filmove s istog popisa napravljene u drugim državama. S obzirom na vrijeme nastanka filmova, ne postoje značajnija odstupanja između filmova s IMDb popisa koji su u knjižnicama i filmova na samom IMDb popisu.
Praktična primjena. Rad sadrži prijedloge aktivnosti koji mogu doprinijeti izgradnji raznolikih filmskih zbirki.
Originalnost/vrijednost. Rad ukazuje na važnost i mogućnosti jačanja raznolikih filmskih zbirki. U radu je predstavljena i istražena tema koja je slabo zastupljena u literaturi.
Ključne riječi: filmske zbirke, Internet Movie Database (IMDb), kulturna raznolikost, narodne knjižnice
V članku je prikazana raziskava o zdravstvenih kotičkih v slovenskih splošnih knjižnicah. Namen je bil analizirati dejavnosti zdravstvenih kotičkov in predstaviti prednosti ter pomanjkljivosti oz. ...izzive. Uporabljene so bile različne metode zbiranja podatkov: intervjuji s knjižničarji, analiza spletnih strani in družbenih omrežij ter opazovanje. Rezultati so pokazali, da se knjižnice zavedajo pomena izobraževanja za zdravje in organizirajo veliko število izobraževanj za zdravje, vendar pa se ta le v manjši meri izvedejo v zdravstvenih kotičkih. Zdravstveni kotički so urejeni in smiselno umeščeni v knjižnični prostor, potrebovali pa bi nove strategije za izobraževanje za zdravje. Poseben izziv pri načrtovanju in izvajanju izobraževanja za zdravje so informacijsko slabše pismeni uporabniki, saj mnogo priložnosti pridobivanja informacij ponujajo prav splet in družbena omrežja. S spremenjeno strategijo izobraževanja bodo lahko v prihodnosti zdravstveni kotički imeli močnejšo vlogo pri ozaveščanju uporabnikov na področju zdravja.
Cilj ovog rada jest ukazati na važnost koncepta otvorene znanosti te istaknuti povezanost i primjenu te globalne ideje unutar sektora visokog obrazovanja. U radu će se istaknuti brojne europske ...inicijative koje se razvijaju među različitim organizacijama s ciljem zagovaranja otvorene znanosti. Naglasak u radu stavit će se na ideju otvorenosti u znanosti te važnost vrijednosti koje promiče inicijativa Europsko sveučilište u odnosu na zadanu temu.
Metodologija. Ovim radom nastoji se kroz studiju slučaja Knjižnično-dokumentacijskog centra Ekonomskog fakulteta Zagreb (EFZG) pokazati kako je moguće, slijedeći primjere dobre prakse, približiti se integrativnom pristupu otvorene znanosti unutar akademske zajednice.
Ograničenje rada je u tome da je riječ o studiji slučaja jedne organizacije – Ekonomskog fakulteta Zagreb i Knjižnično-dokumentacijskog centra – na temelju čega se ne mogu izvoditi valjani zaključci za ukupan visokoškolski prostor u Hrvatskoj, s obzirom na pristup i djelovanje vezane za koncept otvorene znanosti.
Originalnost. Originalnost ovoga rada u tome je što koristeći recentnu literaturu stranih i hrvatskih stručnjaka o otvorenoj znanosti i visokom obrazovanju donosi prikaz teme s aspekta jedne visokoškolske knjižnice.
Društveni utjecaj i praktična primjena ovog rada očituju se u potrebi promoviranja koncepta otvorene znanosti u visokom obrazovanju navodeći trenutnu praksu na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i pripadajuće mu visokoškolske knjižnice koja nastoji usvojiti model „otvorenosti“ kroz različite aktivnosti i brojne projekte.
Cilj/svrha. Cilj rada je skrenuti pozornost hrvatske knjižničarske zajednice na design thinking kao koncept, skup metoda i alata za rješavanje poslovnih problema i uvođenje inovacija u poslovanje. ...Svrha rada je zainteresirati hrvatske knjižničare za usvajanje vještina i kompetencija za primjenu design thinking kako bi unaprijedili rad knjižnica i ojačali svoju poziciju u društvu. Design thinking ima temelj u metodologiji preuzetoj iz dizajna kao teorijske i praktične discipline. Ključna načela su mu usmjerenost na korisnike i strategija suradničkog rješavanje problema. Iako se počeo razvijati šezdesetih godina prošlog stoljeća integrirajući mnoge alate i tehnike iz područja kreativnosti, društvenih znanosti i računalnih znanosti, tek u posljednjih nekoliko desetljeća postao je širom prihvaćen primarno u profitnom sektoru, da bi u knjižničarski diskurs ušao prije desetak godina. Premda ne postoji konsenzus u prihvaćenosti design thinking u teoriji i praksi, u svijetu raste broj profitnih i neprofitnih organizacija, uključujući i knjižnice svih vrsta i veličina, koje u svojem poslovanju primjenjuju metodologiju i alate design thinking.
Pristup/ metodologija. Koristit će se desk research metoda. Na temelju odabira relevantne literature dat će se uvid u osnovne značajke koncepta i metoda design thinking. Iznijet će se primjeri njegove primjene u profitnom sektoru, a potom u knjižnicama kao primjeru neprofitnog sektora.
Rezultati. Uvidi do kojih se došlo u radu poboljšat će obaviještenost hrvatske knjižničarske zajednice o design thinking kao jednom od popularnih trendova u inovativnom i kreativnom pristupu rješavanju poslovnih problema u suvremenom upravljanju knjižnicama.
Praktična primjena. Uvid u teorijska načela design thinking i korake u procesu njegove primjene te nekoliko primjera dobre prakse mogu usmjeriti i potaknuti hrvatske knjižničare na uvođenje ovih novih metoda i alata u svoje poslovanje i upravljanje knjižnicama.
Originalnost/vrijednost. Ovim se radom u teorijski diskurs u Hrvatskoj po prvi puta uvodi tema o design thinking kao poslovnom konceptu i alatu u knjižničnom menadžmentu.
Cilj. Cilj je članka ukratko opisati projekt „65 plus“, koji se u Knjižnicama grada Zagreba provodi od 2008. godine, a namijenjen je društvenoj integraciji osoba starije životne dobi i njihovu ...aktivnom uključivanju u kulturna i društvena zbivanja zajednice u kojoj žive.
Pristup. U prvom dijelu članka analizira se osnovni zakonodavni i stručni okvir unutar kojega se provode knjižnične usluge za osobe treće životne dobi te se upućuje na promjene demografskih kretanja u svjetskoj populaciji. Drugi dio članka donosi detaljniji pregled aktivnosti u sklopu sedam programa objedinjenih u projekt „65 plus“: Knjigom do vrata, Slikosat, Sat informacijske pismenosti, Susreti generacija, Učionica bez granica, Izložba 65 plus i Vježbaonica.
Rezultati. Pregled programa koji se provode u sklopu projekta „65 plus“ pokazuje kako brojnost i raznovrsnost programa te sustavnost u njihovu provođenju dugoročno pridonose poboljšanju kvalitete života i društvenoj integraciji starijih osoba, povećavaju kvalitetu boravka u umirovljeničkim domovima, senzibiliziraju javnost za potrebe starijih osoba, upućuju na znanje, iskustvo i mudrost starijih osoba te tim korisnicima približavaju knjižnicu kao mjesto na kojem mogu zadovoljiti svoje potrebe za informiranjem, kulturom, razonodom, obrazovanjem i druženjem.
Originalnost/vrijednost. Osim što donosi detaljan prikaz aktivnosti namijenjenih starijim osobama koje se u posljednjih deset godina provode u sklopu projekta „65 plus“ Knjižnica grada Zagreba, članak upućuje i na važnost promišljanja o uvođenju novih ili unapređivanju postojećih knjižničnih programa za starije osobe.
Cilj. Cilj je rada predstaviti rezultate provedenog istraživanja o organizaciji i upravljanju zbirkama građe na manjinskim pismima i jezicima u hrvatskim školskim knjižnicama koje izvode nastavu na ...temelju stručnih preporuka i standarda te usvojenih obrazovnih modela i programa za nacionalne manjine. Istraživanjem se nastojalo saznati zadovoljavaju li postojeće zbirke u školskim knjižnicama potrebe svojih korisnika pripadnika nacionalnih manjina te na koji se način i uz koje poteškoće upravlja manjinskim zbirkama u školskim knjižnicama, kao i otkriti poteškoće u nabavi predmetne građe
Pristup. Polazeći od saznanja da su organizacija i upravljanje knjižničnim zbirkama za nacionalne manjine otežani, osobito u odnosu na pribavljanje građe i upoznatost školskih knjižničara s jezikom i pismom pripadnika nacionalne manjine kojoj pružaju usluge, provedeno je online istraživanje među školskim knjižničarima koji svakodnevno rade s knjižničnom građom, pružaju informacije i organiziraju različite programe.
Rezultati. Rezultati istraživanja predstavljeni u ovom radu jasno upućuju na činjenicu da je knjižnična građa na jeziku i pismu nacionalnih manjina u obrazovnom sustavu u Republici Hrvatskoj uglavnom nedostatna, a uslijed nedostatka iste na tržištu, kao i izostanka kontinuiranih i kvalitetnih izvora financiranja njezine nabave, ujedno i teško dostupna krajnjim korisnicima.
Praktična primjena. Teza o unapređenju dostupnosti predmetne građe u digitalnom obliku koju predlažu autori ovoga rada nameće se kao najlogičnije i dugoročno najekonomičnije rješenje koje je u ovom trenutku moguće ponuditi, iako ni to nije dovoljno za pokrivanje svih potreba nastavnog procesa u školama u kojima se nastava izvodi na jeziku i pismu nacionalnih manjina zbog nedovoljne opremljenosti informacijsko-telekomunikacijskom tehnologijom te obučenosti za rad s novim medijima, e-učenje i slično.
Društveni značaj. Na osnovi proučene zakonodavne osnove, međunarodnih i domaćih stručnih preporuka i standarda, stručne literature te analize odgovora koje su ispitanici dali tijekom istraživanja, predlažu se koraci za poboljšanje kvalitete rada u školskim knjižnicama u školama s nastavom na manjinskom jeziku u Republici Hrvatskoj.
Originalnost. Provedeno istraživanje donosi dosad neobjavljene i korisne podatke na osnovi kojih se zaključuje o potrebnim iskoracima te ukazuje na probleme vrijedne daljnjih istraživačkih napora.
Cilj. Cilj je ovoga rada opisati platformu Zoom i njezino uvođenje u poslovanje Knjižnica grada Zagreba (u nastavku KGZ-a) te prikazati evaluaciju korištenja te digitalne platforme.
...Pristup/metodologija/dizajn. U radu je korištena istraživačka metoda anketiranja te prikaz službenih podataka. Anketom je ispitano korištenje platforme Zoom od strane djelatnika KGZ-a, a službeni podaci o upotrebi pokazali su učestalost korištenja te knjižnične usluge na daljinu.
Rezultati. Rezultati istraživanja potvrđuju postavljenu hipotezu da je platforma Zoom koristan i jednostavan alat za provođenje programa na daljinu, ali da unatoč jednostavnosti korištenja djelatnici nailaze na određene poteškoće te je potrebna dodatna edukacija za veći broj djelatnika KGZ-a. Rezultati su također pokazali da djelatnici koriste platformu Zoom najviše za prisustvovanje događanjima za knjižničare, u manjoj mjeri za organiziranje i vođenje događanja za korisnike.
Ograničenja. Dobiveni rezultati istraživanja ograničeni su brojem ispitanika jer istraživanju nisu pristupili djelatnici svih knjižnica iz mreže KGZ-a. Unatoč tome, rezultati se mogu poopćiti na ukupnu ciljnu populaciju djelatnika KGZ-a jer su anketi pristupili djelatnici iz više od 50 % lokacija, pa rezultati mogu poslužiti kao pokazatelj u kojem smjeru treba djelovati kako bi se poboljšalo korištenje platforme Zoom u poslovanju KGZ-a.
Praktična primjena. Rezultati istraživanja mogu se koristiti za unaprjeđenje pružanja usluga na daljinu u KGZ-u te za prenošenje iskustava u drugim narodnim knjižnicama koje su uvele digitalnu platformu Zoom u svoje poslovanje.
Originalnost/vrijednost. U ovome su radu prikazani originalni rezultati istraživanja koje je obuhvatilo djelatnike KGZ-a te su korišteni službeni podaci o korištenju licence Zoom. Vrijednost rada jest u prikazu dobre prakse glede organizacije poslovanja i koordinacije pri uvođenju novih alata u svakodnevnom radu.
Cilj. Cilj je članka projekt Zelena knjižnica za zeleni Zagreb Knjižnica grada Za- greba prikazati u svjetlu suradnje s udrugama, kroz prizmu sudioničkog upravljanja u kulturi.
Metodologija. U članku ...se daje pregled suradnje knjižnica s udrugama u kontekstu programa namijenjenih zaštiti okoliša i poticanju održivoga razvoja društva, od pilot-projekta Zelena knjižnica, koji se provodio 2016. godine u jednoj knjižnici mreže, do projekta Zelena knjižnica za zeleni Zagreb, koji se aktualno provodi u dvadeset jednoj knjižnici. Pojam „zelena knjižnica“ u radu se upotrebljava isključivo u značenju knjižničnih programa i usluga usmjerenih na informiranost korisnika o održivom razvoju društva i nužnosti zaštite okoliša te stjecanja znanja i vještina u svrhu poboljšanja kvalitete života. Prikaz „zelenih“ programa koji su dosad ostvareni suradnjom knjižnica mre- že Knjižnica grada Zagreba i udruga dan je na osnovi objavljenih radova te knjižničnih izvještaja o provedbi projekta. Projekt se provodi od 2017. godine, a s obzirom na to da je izvještajno razdoblje projekta polugodišnje, u članku se daje pregled za razdoblje od siječnja 2017. do lipnja 2019. godine.
Rezultati. Pregled dosadašnje suradnje s brojnim udrugama koje se bave zaštitom okoliša i promicanjem vrijednosti održivog razvoja društva pokazuje da se suradnja ostvarila u svim vrstama programskih sadržaja koji se provode u sklopu projekta, a razvidno je također da je suradnja s organizacijama civilnog društva, ugrađena u temelje projekta, jamstvo kvalitete i raznovrsnosti programskih sadržaja te osiguranje moguć- nosti da u provedbi projekta aktivno sudjeluje što veći broj sugrađana.
Originalnost/Vrijednost. Osim što donosi prvi prikaz suradnje hrvatskih „zelenih“ knjižničnih programa s organizacijama civilnog društva, članak upućuje i na važnost poticanja i razvoja javno-civilnog partnerstva u smjeru sudioničkog upravljanja, čime se knjižnice uključuju u provedbu aktualnih nacionalnih, europskih i globalnih kulturnih politika, koje sudioničko upravljanje ističu kao temelj održivog razvoja u kulturi.
PDF
