Seven commercial hybrids of Phalaenopsis were included in an asymbiotic germination experiment. Plants differed in size and color of flowers and number of inflorescences and flowers. A total of 109 ...flowers were included of which 60 or 55% were cross-pollinated and reciprocally pollinated. Seed capsules developed on 46 (76.7%) fertilized flowers. Of these, 38 (82.6%) produced seeds as a result of 19 combinations of cross crossing and 19 combinations of reciprocal crossing. Seeds were surface sterilized using 1.6% dichloroisocyanuric acid and inoculated in Petri dishes on commercial media Sigma P1056, in two repeats. There were 23.7% contaminated Petri dishes with seeds after sterilization. The highest average percentage of protocorms (43.1%) developed in cross crossing of plants 3×7, which statistically significantly differed (p < 0.001) from all other combinations of cross crossing except cross crossing 2×6 (30.6%). Crossing 2×6, 1×6 (8.1%) and 1×5 (5.5%) overlap and there were no statistically significant differences between them. There were no statistically significant differences among all of the remaining crossings. There was an overlap of groups among combinations of cross crossing with small flowers x big flowers and reciprocal crossing of big flowers x small flowers. In successful crossing combinations, first plants with two leaves and one or two roots developed only 80 days after seed inoculation on media. Plant no. 4 with the smallest green-yellow flowers was not compatible with any test plants. Seed capsules without seeds developed when plant 4 was a female plant and flowers just fell off when plant 4 was a male plant.
V poskus asimbiotske kalitve je bilo vključenih 7 komercialnih orhidej iz rodu Phalaenopsis, ki so se razlikovale po velikosti in barvi cvetov ter številu socvetij in cvetov. Skupno je bilo na njih 109 cvetov, od teh je bilo 60 oz. 55% navzkrižno in recipročno oprašenih. Semenske glavice je oblikovalo 46 oz. 76,7% oplojenih cvetov. V 38 oz. v 82,6% semenskih glavicah so nastala semena, kot rezultat 19 kombinacij navzkrižnega in 19 kombinacij recipročnega križanja. Semena so bila površinsko razkužena z 1,6% dikloroizocianurno kislino in inokulirana v dveh ponovitvah na komercialno gojišče Sigma P1056 v petrijevke. Po razkuževanju je bilo okuženih 23,7% petrijevk s semeni. Največji odstotek nastalih protokormov (43,1%) je bil dobljen pri navzkrižnem križanju rastlin 3×7, ta odstotek se statistično značilno (p < 0.001) razlikuje od ostalih kombinacij navzkrižnih križanj, razen navzkrižnega križanja 2×6 (30,6%). Križanja 2×6, 1×6 (8.1%) in 1×5 (5.5%) se prekrivajo in med njimi ni statistično značilnih razlik. Prav tako ni statistično značilnih razlik med ostalimi kombinacijami križanja. Med skupinami navzkrižnih križanj rastlin z malimi cvetovi x rastlin z večjimi cvetovi in recipročnih križanj rastlin z velikimi cvetovi x malimi cvetovi pride do medsebojnega prekrivanja in med njimi ni statistično značilnih razlik. Pri uspešnih kombinacijah križanj so že po 80 dneh inokulacije semen na gojišče nastajale prve rastline z dvema listoma in eno ali dvema koreninama. Rastlina z oznako 4 z najmanjšimi, zeleno rumenimi cvetovi ni bila kompatibilna z nobeno od vključenih rastlin v križanja. V primerih, ko je bila materina rastlina, so nastale semenske glavice brez semen, v primerih, ko je bila očetova rastlina, so cvetovi po oprašitvi odpadli.
Cilj ovog istraživanja bio je ispitati utjecaj križanja koza i genotipa LPL na prinos, sastav i kvalitetu kozjeg mlijeka. Istraživanje je provedeno u Litvi na stadu čistih sanskih, anglo-nubijskih i ...križanaca sanskih i anglo-nubijskih koza (n=37). Križanke sanske i anglo-nubijske koze te sanske koze imaju značajno (P<0,05) više (34,91 % i 16,03 %) prinose mlijeka od anglo-nubijske pasmine koza. U usporedbi s kozama križanih pasmina i sanskim kozama, najveći (P<0,05) udio masti i proteina, kao i najniži (P<0,05) udio laktoze i broj somatskih stanica utvrđeni su za anglo-nubijsku pasminu koza. Najveći prinos mlijeka (P<0,05) utvrđen je u genotipu CC gena LPL (u prosjeku 20,08 % veći nego u genotipu CG i GG) koza. Međutim, mlijeko genotipa CC okarakterizirano je i najnižim (P<0,05) udjelom masti, proteina i uree te najvećim udjelom laktoze u usporedbi s mlijekom genotipa CG. Istraživanje je pokazalo da pasmina i genotip LPL utječu na prinos i sastav kozjeg mlijeka te se čine vrijednim biomarkerima u procesu odabira koza.
U ovom se radu obrađuje problem procjene broja sudara brodova u različitim uvjetima križanja plovidbenih putova. Definiraju se osnovni čimbenici koji dovode do sudara, zatim se uspostavlja ...matematički model kojim se izračunava potencijalni broj brodskih sudara (ako posada broda ne poduzme potrebni manevar), te se prikazuju i svi oni činitelji što pridonose vjerojatnosti sudara, i to na križanjima plovidbenih putova. Naime, upravo na takvim pozicijama dolazi do križanja kursova, pa će se upravo na takvu primjeru pokušati uspostaviti spomenuti matematički model. U području križanja plovidbenih putova mogu biti i dvosmjerni tokovi plovidbe, što uz pojavu križanja kursova može uzrokovati i pretjecanje i mimoilaženje u suprotnim kursovima, pa se to također obrađuje u ovom radu.
Tijekom razvoja rudnih ležišta projektira se ogromna mreža iskopa, čiji obujam sjecišta doseže 10 %. Na križanjima iskopa predviđanje promjena stanja naprezanja i deformacija komplicirano je zbog ...prostorne geometrije, učinka međudjelovanja, tijeka izgradnje itd. Mehanička svojstva stijena, parametri setova pukotina i početno stanje naprezanja također imaju znatan utjecaj na preraspodjelu naprezanja. Prema studijama do 40 % ukupnoga broja slomova u iskopima događa se tijekom izgradnje ili armiranja njihovih križanja. Opterećenja na podgradi križanja prema postojećim metodama određuju se kao za pojedinačne iskope s ekvivalentnim rasponom i definiranom širinom kao kod većega iskopa. Trend intenziviranja rudarstva, sve veća dubina iskopa i složenost rudarskih i geoloških uvjeta također otežavaju procjenu stanja naprezanja. Postojeće pristupe potrebno je revidirati i ažurirati radi točnijega predviđanja stanja naprezanja i deformacije na križanjima te uzeti u obzir prostornu geometriju, skupove pukotina i početne parametre stanja naprezanja. U ovome istraživanju provedeno je numeričko modeliranje primjenom metode diskretnih elemenata u 3DEC-u te su rezultati uspoređeni s postojećim empirijskim metodama. Numerički modeli izrađeni su u prostornome okruženju i sadržavaju jednoznačne prikaze pukotina u stijenskoj masi. Modeli su verificirani na temelju in situ podataka, a dobiveni rezultati upućuju na dvostruko veću razliku u odnosu na empirijske modele. To pokazuje da je pouzdanost postojećih empirijskih metoda niska, što može rezultirati gubitkom stabilnosti na križanju. Stoga je potrebno obnoviti empirijske metode. To se može učiniti na temelju numeričkoga modeliranja, koje pokazuje dovoljnu konvergenciju s in situ podatcima.
Cilj ovog rada bio je ispitati procjenu sistematskih faktora, prvenstveno stupnja križanja na standardnu laktacijsku proizvodnju od 305 dana kod 6 genotipova krava (F1, R1, R2, R3, R4 i R5) dobivenih ...pretapanjem domaćeg šarenog goveda (SF) s holštajn-frizijskom (HF) pasminom goveda. Sistematski utjecaji uključeni u GLM model imali su značajan utjecaj (P<0,05) na količinu mlijeka, mliječne masti i postotak mliječne masti. Između dobivenih genotipova tijekom procesa pretapanja, zabilježene su statistički značajne razlike (P<0,05) u promatranim osobinama. S povećanjem udjela HF gena, povećavala se i količina mlijeka od 5020 kg kod F1 generacije do 5801 kg kod R5 generacije, mliječne masti od 176,2 do 201,6 kg, dok je istovremeno došlo do pada postotka mliječne masti (od 3,55 % kod F1 do ,49 % kod R5). Krave F1 generacije su imale najveći realizirani heterozis (hR) za količinu mlijeka od 185,8 kg, dok su krave genotipa R1 i R2 imale negativan realizirani heterozis (-21,0 odnosno -205,70 kg) pa samim tim i negativne rekombinacije (rI). Najveća realizirana vrijednost heterozisa (hR) za količinu mliječne masti je kod krava F1 generacije (6,07 kg), u odnosu na krave R2 generacije koje su imale negativan realizirani heterozis (-3,79 kg), a negativne rekombinacije su zabilježene kod krava R1 i R2 genotipa. Kod krava genotipa R1, R2 i R3 ustanovljene su pozitivne rekombinacije (rI) za postotak mliječne masti, uslijed čega su i realizirani heterozisi (hR) bili pozitivni.
U ovom su radu kalibrirani nepromjenjivi parametri Modela inteligentnog vozača (auta koji slijedi) kako bi se dobila točna propusna moć signaliziranog križanja. Kalibriranje se zasniva na izmjerenim ...parametrima intervala između dvaju vozila u nizu. Podaci mjerenja su uzeti iz rada u izdanju Dey et al. Parametri su kalibrirani djelomično numeričkim kalkulacijama i djelomično računalnom simulacijom, koju su razvili autori ovoga rada. Simulirano okruženje bila je traka koja je završavala signaliziranim križanjem s redom zaustavljenih vozila. Kao rezultat kalibriranja, model je davao izmjerenu konstantu zasićenja između dvaju vozila u nizu u fazi saobraćaja u mirovanju te je dao dobru aproksimaciju vremena između dvaju vozila u nizu u početnoj prolaznoj fazi. Ustanovljeno je da se kalibrirane konstante Modela inteligentnog vozača znatno razlikuju od vrijednosti predloženih za modeliranje prometa na autocestama: kad se radi o signaliziranim križanjima trebalo bi primijeniti parametre većeg maksimalnog ubrzanja i manjeg intervala sigurnog slijeda između dvaju vozila. Točnije, postoje razlike od oko 30 % u svakom slučaju.
Križanje vukova i pasa u Hrvatskoj Kusak, Josip; Fabbri, Elena; Galov, Ana ...
Veterinarski arhiv,
06/2018, Letnik:
88, Številka:
3
Paper
Odprti dostop
Križanje vukova i pasa jedna je od glavnih prijetnji očuvanju vukova jer se miješanjem i introgresijom gena domaćih životinja mogu narušiti lokalne prilagodbe te tako ugroziti dugoročni opstanak ...populacija vukova u prirodi. Istražili smo pojavu križanja vukova i pasa u Hrvatskoj analizom 12 autosomskih mikrosatelitskih markera Bayesian testom primjese te utvrdili smjer hibridizacije određivanjem markera nasljeđivanih i po majčinskoj i po očinskoj liniji, u kombinaciji s određivanjem morfometrijskih i morfoloških svojstava. Sustavna analiza morfoloških svojstava i morfometrijskih podataka korištena je za rangiranje istraživanih jedinki, bilo kao fenotipske divlje tipove vukova bilo kao sumnjive na križanost. Kombiniranjem rezultata Bayesian statistike s fenotipskim obilježjima postavili smo prag za razlikovanje vukova od križanaca, koji povećava vjerojatnost određivanja križanaca uz smanjivanje vjerojatnosti za pogrešno pozitivno određivanje. Temeljem fenotipa, od 176 divljih kanida 157 (89,2 %) bilo je kategorizirano kao vukovi, dok je 19 (10,8 %) bilo svrstano u sumnjive križance. Temeljem Bayesian testa primjese, pet (2,8 %) životinja bilo je svrstano u križance vuka i psa, četiri od njih određena su kao unatražno križani s vukovima, dok je jedan bio unatražno križan sa psom. Mitohondrijska DNK pokazala je da su svi križanci bili rezultat parenja vučice sa psom. Dva su muška križanca na Y-kromosomu imala haplotipove i od vukova i od pasa, dok su druga dva imala Y-kromosomske haplotipove dosad utvrđene samo kod vukova. Jedan je vuk imao pseći Y-kromosomski haplotip što je uputilo na introgresiju psećih gena. Svi su križanci pronađeni u Dalmaciji, gdje su se vukovi nedavno proširili te gdje žive blizu ljudi, s visokom stopom smrtnosti uzrokovane od ljudi. Te se okolnosti inače smatraju pogodujućima za nastanak križanaca vukova i pasa. Ipak, pronađena učestalost pojave križanaca bila je niska, ali i za očekivati je da će se zadržati sve dok postoje uvjeti koji pogoduju nastanku križanaca. Ekološke, sociološke te značajke hibridizacije za zaštitu i upravljanje populacijom vukova tek treba utvrditi.
Libija ima 2,5 milijuna koza. Libijske domaće koze (Mahali) čine više od 90% ukupne populacije koza. Mahali pasmina koza uzgaja se uglavnom radi mesa. Koze su srednje veličine u više boja: crne, ...smeđe, crvene, sive, bijele ili mješavine tih boja. Rogovi su prilično veliki i šire se bočno kod jarčeva, a kratki su kod koza. Druge pasmine, poput pasmina Targhai i Tibawi, uglavnom su koncentrirane o južnom
dijelu. Proizvodni sustavi temelje se na kišnom području i ostacima usjeva. Skromna proizvodnja krmiva postoji osobito na jugu. Nesigurnost tih proizvodnih sustava dovodi do ovisnosti o dodavanju uvoznih koncentrata. Koze pasu u stadima različitog omjera ovca-koza, ali obično više ovaca nego koza. Stada sastavljena samo od koza česta su u planinskom području Jabal Al-Akbdar na istoku ili Nafusa na
zapadu Libije. Koze Damascus, Murciano-Grandina, Alpina i Sanska koza uvezene su (uglavnom u istraživačke stanice) radi proučavanja proizvodnosti njihovih križanaca s Mahali kozom. Proizvodnost i proizvodna ograničenja Mahali koza predmet su izlaganja i rasprave.
PDF
