U radu su analizirane razlike u životnim uvjetima i kvaliteti
življenja na reprezentativnim uzorcima mladih osoba (18 – 25)
koje su prekinule školovanje prije stjecanja srednjoškolske svjedodžbe
...(N=451) u odnosu na one koje su ga nastavile barem
do stjecanja te svjedodžbe (N=1096). Utvrđena je veličina i
značajnost razlika na kompozitnim varijablama koje pokrivaju
područja zaposlenja, uvjeta stanovanja, materijalnoga stanja,
učestalosti društvenih kontakata i subjektivne dobrobiti, a koje se
mogu podvesti pod krovni konstrukt socijalne isključenosti.
Također je strukturalnim modeliranjem provjerena prikladnost
hipotetičkoga modela koji pretpostavlja uzročnost ranoga
prekidanja školovanja u odnosu na niz nepovoljnih društvenih
ishoda povezanih sa socijalnom isključenošću. Rezultati pokazuju
da su razlike u društvenoj poziciji mladih sa završenom srednjom
školom i bez nje ne samo statistički značajne nego i veoma
velike. Prosječni se pojedinac bez srednjoškolske svjedodžbe,
ovisno o primijenjenom pokazatelju, može svrstati u kategoriju
koja obuhvaća između 2 i 12% socijalno najugroženijih osoba
usporedive dobi. U nastavku se pokazalo da pretpostavljeni
model koji nezavršavanje srednje škole prepoznaje kao izravnog
ili neizravnog uzročnika niza nepovoljnih društvenih ishoda
dobro objašnjava empirijski prikupljene podatke.
U radu se iznose rezultati anketnog istraživanja,
koje je provedeno u prosincu 2006. i siječnju 2007.
godine na uzorku od 941 stanovnika sela u dobi od
25 do 45 godina. U središtu analize jesu ...njihove
percepcije kvalitete životnih uvjeta u naseljima gdje žive
i namjere glede ostanka ili napuštanja sela. Cilj je
istraživanja bio ustanoviti koji su glavni razlozi napuštanja
ruralnih područja i koje su osnovne demografske odrednice
možebitnih iseljenika. Istraživanje je pokazalo da svaki peti
ispitanik kani u doglednoj budućnosti napustiti svoje selo.
Najčešći razlog za migriranje jest nezaposlenost kao
glavni potisni čimbenik i želja za poboljšanjem životne
egzistencije obitelji, ostvarenje koje se vidi u gradu.
Napuštanju ruralnih zajednica sklonije su mlađe,
obrazovanije i nezaposlene osobe te osobe koje nisu
zasnovale obitelji i koje nemaju vlastiti stambeni prostor.
Ustanovljena je statistički značajna povezanost između
namjera o ostanku/napuštanju sela i ocjena kvalitete
institucionalne i infrastrukture opremljenosti naselja, uvjeta
za zapošljavanje u lokalnom okružju i međususjedskih
odnosa. Ove uvjete znatno lošije ocjenjuju stanovnici sela
koji razmišljaju o preseljenju.
U okviru populacije osoba s motoričkim poremećajima i/ili kroničnim bolestima jedno od brojnih problemskih područja su i tumori dječje dobi. U ovom istraživanju definiran je uzorak od 11 pacijenta (8 ...dječaka i 3 djevojčice), kronološke dobi od 6 do 15 godina, hospitaliziranih na Odjelu za onkologiju i hematologiju Klinike za dječje bolesti u Zagrebu. U okviru protokola za kliničko istraživanje primijenjeni su terapijsko disanje, vježbe opuštanja i glazbeni podražaji u funkciji poticanja pažnje i psihoemocionalne responzivnosti u pacijenta. Također je korišten TEMAS (Tell-Me-A-Story/Pričaj mi priču) multikulturalni test tematske apercepcije i oblik terapijskog pristupa. Program PROM (Nikolić, 1997) korišten je u analizi kvalitativnih i kvantitativnih promjena za kontrolirane varijable tijekom tretmana, a metodom Jöreskog, Karl G. (1966) testirane su razlike između matrica korelacija u dvije točke procjene za područja kognitivnih funkcija, funkcija osobnosti i afektivnih funkcija. Prikazani rezultati istraživanja proizašli su iz znanstvenog projekta „Komplementarne suportivne terapije i razvoj životnih potencijala“ podržanog od Ministarstva znanosti Republike Hrvatske.
Na osnovu rezultata istraživanja uz primjenu TEMAS modela kao komplementarnog dijagnostičkog i suportivno terapijskog pristupa, posebice su konstatirane promjene u verbalnoj fluentnosti kao i u oslobađanju spontanosti i kreativnosti u djeteta. Također je istaknuta potreba daljnjih istraživanja u ovom području.
Cilj istraživanja bio je utvrditi kakav je stupanj kvalitete življenja, životnoga zadovoljstva i sreće osoba koje profesionalno rade u sustavu skrbi, razlikuju li se u pojedinim indikatorima osobe ...prema spolu i dobi te utvrditi u kolikoj mjeri procjene kvalitete življenja na raznim područjima života pridonose procjenama općega životnog zadovljstva i osobne sreće. Rezultati ovog istraživanja pokazali su da je kvaliteta življenja, životno zadovoljstvo i osjećaj sreće osoba koje profesionalno pružaju pomoć drugima relativno visoka s obzirom na stresnu profesiju kojom se bave. Od devet područja kvalitete življenja, najpozitivnije su bila procijenjena područja društvene okoline te psihičko stanje i duhovni život, dok su relativno najniže procijenjena područja javne okolice i sva razvojna područja. Žene su u odnosu na muškarce procijenile značajno višom kvalitetu življenja na područjima duhovnoga života i fizičke okolice, dok su mlađi ispitanici, u odnosu na starije, značajno višima procijenili društvenu okolinu, razonodu i razvojne aktivnosti. Rezultati regresijskih analiza pokazali su da su za životno zadovoljstvo najvažniji prediktori bile procjene kvalitete življenja na područjima fizičke, društvene i javne okolice, dok je osjećaju sreće najviše pridonijela kvaliteta življenja na području psihičkoga stanja.
U ovom radu razmatrana je međupovezanost volje, hotimične motoričke aktivnosti i patofiziološkog supstrata u osoba s neuromišičnim bolestima. Ispitivanjem je obuhvaćen raspoloživ uzorak od 78 ...ispitanika s kroničnim neuromišićnim oboljenjem. Iz tog uzorka izdvojeno je prema stadiju funkcionalnih sposobnosti od V do VII, 35 kroničnih bolesnika. Ergometrijskim mjerenjima evaluirane su maksimalne statičke sile mišića segmenata ili funkcija ruke. Prikazane su metode istraživanja, te dobivene korelacije maksimalnih statičkih sila mišića i motiliteta korespondentnih kinezioloških segmenata šake u tri skupine bolesnika. Sadržaji iz kliničkih istraživanja diskutirani su u svjetlu suvremenih pristupa u edukaciji, liječenju i rehabilitaciji osoba s motoričkim poremećajima i kroničnim bolestima. U okviru metoda kliničke procjene, razmatrana je dimenzija volje u coping mehanizmima i sadržajima samoprocjene u subjekata, kao i kvalitete življenja osoba s neuromišićnim bolestima. Poseban osvrt učinjen je na mogućnosti primjene rehabilitacijske / asistivne tehnologije (rehabilitation / assistive technology), kao i na potrebe edukacije stručnjaka rehabilitatora u ovom području. Uz rezultate kliničkih istraživanja, prikazani su i neki aspekti osobnog iskustva osoba oboljelih od neuromišićnih bolesti.
In this research the author detects some elements that citizens
of the pinut neighborhood observe as important and
precedent for quality of life, which affects living satisfaction in
pinut. Kevin ...Lynch's method is used, who in his book, "The
Image of the City" considers visual qualities of American cities
by researching mental images of specific towns, reported by
their citizens. He is especially concentrated on city legibility,
respectively the easiness of recognizing and organizing all parts
of the city into a coherent system. In the interview, questions similar to Lynch's are used. The interview was carried out
similarly, the data processed and presented in this paper.
However, the research objective was different. The paper
presents research results regarding the following topics:
advantages and disadvantages of the pinut neighborhood,
neighborhood borders, its main features, traffic, functional
equipment, the look of the neighborhood, orientation points
and unpleasant image of the neighborhood. The results show
that the respondents are satisfied with living in pinut. The
findings, as a suggestion, can be useful for planners, investors,
city authorities and scientists.
Polazeći od suvremene situacije u Hrvatskoj, a u odnosu na neke značajnije pokazatelje stanja i tendencija konstituiranja, promjena i operacionalizacija ekoloških paradigmi naselja (od teorijskih ...razina o koncepcijama urbane ekologije, međunarodno utvrđenih strategija razvitka i podmirivanja potreba za boravljenjem, radom, kretanjem itd., do primjera dobre prakse na lokalnim razinama) razmatraju se neke značajke zakonske regulative, uloge lokalnih zajednica, medija, reagiranja i ponašanja stanovništva te se iznose neke pretpostavke o razlozima postojećeg i predvidljivog stanja. Ocjenjuje se i zaključuje da postojeće stanje u Hrvatskoj, posebno u koncentriranim urbaniziranim sredinama, još nije postiglo usmjereno i usklađeno približavanje relevantnih ekoloških paradigmi naselja kao zahtjeva i izraza kvalitete življenja u izgradbeno i prostorno uređenim mjestima.
U radu autori procjenjuju kvalitetu života invalida rada i stupanj njihova zdravlja na osnovi analize korištenja najčešćih oblika zdravstvene zaštite u godini prije i godini nakon nastupa ...invalidnosti. Istraživanje je provedeno među lučkim radnicima u Rijeci, gdje invalidi rada čine 13% zaposlenih. Najčešći uzrok radne invalidnosti su bolesti koštanog sustava i vezivnog tkiva (27% ), ozljede (20%) te bolesti nervnog i cirkulatornog sustava (po 13% ). Dalje se utvrđuje da su kronične bolesti u invalida rada oko dva puta učestalije u odnosu na ostale radnike. Invalidi su u prosjeku nešto stariji (43,8 godina spram 39,7), a prosječni radni staž im je 12,2 godine. U ostalih radnika 8,9 godina. Analizirajući posjete ordinariusu i specijalistima, utvrdilo se da se u godini nakon nastanka invalidnosti ordinariusu dolazi 2,1, a specijalistima 1,7 puta manje. Apsentizam je u godini nakon proglašenja invalidnosti smanjen u prosjeku 3,5 puta. Sve razlike su statistički vrlo značajne (P<0,01). Dobiveni rezultati upućuju na zaključak o uspješnosti medicinske i socijalne rehabilitacije kao i uspješne reintegracije u radnoj sredini što se pozitivno odražava i u kvaliteti življenja invalida rada.
U članku se iznose rezultati analize pisanja »Vjesnika« i »Večernjeg lista« o ekološkim i socijalnoekološkim temama i sadržajima. Analizom sadržaja obuhvaćeni su svi brojevi navedenih listova od ...1987. do 1990. godine. Jedinica analize bio je prilog (članak), a jedinica sadržaja tema. Analiza je pokazala da je u četverogodišnjem razdoblju u »Vjesniku« objavljeno 2312, a u »Večernjem listu« 2123 priloga sa socijalnoekološkog područja. Broj priloga tendencijski se povećavao od 1987. do 1990. U 1990. godini broj priloga se smanjuje, što je posljedica prisutnosti novih socijalnopolitičkih tema. No nova situacija nije bitnije utjecala na tematsku i sadržajnu strukturu priloga.
Dominantne teme bile su: zagađivanje okoliša (čak 58% u »Vjesniku« i 53% u »Večernjem listu«), problemi biosfere, energije te industrije i tehnologije. Demografski aspekti, problem hrane, uloga znanosti itd. znatno su manje zastupljeni.
Ekološki i socijalnoekološki sadržaji uglavnom su potisnuti u unutrašnjost listova, a naslovi priloga manje su istaknuti od naslova drugih članaka.
Uređivačka politika »Vjesnika« i »Večernjeg lista« vrlo je slična u domeni promicanja socijalnoekoloških tema.
